Hijerarhija zloćuđa

Kosor i MilanovićU javnosti se obično promiče teza kako se Hrvatska nalazi u teškoj financijskoj krizi, što i nije netočno, nu Hrvatska je prije toga pala u političku krizu, koja je očito proistekla iz svekolike duhovne krize. Duhovna kriza ili pak kriza kulture posvemašnji je manjak duha, koji se očituje u odnosu prema sebi, bližnjima i zajednici pa je za izlazak iz te krize potrebno zauzimanje pojedinaca, ustanova i cjelokupna društva. Demokracija je politički sustav koji društvovne oprjeke i političke suprotnosti pokušava rješavati izborima, nu u Hrvatskoj se društvovne protimbe razvijaju izvan sustava političkih stranaka, a politička stajališta parlamentarnih stranaka pak međusobno su mnogo bliža nego stajališta tih istih stranaka i njihovih birača. Tako je navodno konzervativna, narodnjačka i demokršćanska stranka HDZ svojim svjetonazorom i stvarnim, a ne deklarativnim programom znatno bliža SDP-u i njegovim koalicijskim partnerima nego svom po pravilu konzervativnom biračkom tijelu.

Međutim i SDP, bez obzira što je proistekao iz bivše komunističke partije, znatno je skloniji stranom kapitalu i međunarodnim novčarskim ustanovama nego solidarnosti sa svojim socijalno osjetljivim izbornim tijelom. Dodatni uteg dvjema najvećim strankama daju njihovi glavni koalicijski partneri – SDP-u radikalni liberali Vesne Pusić, a HDZ-u srpski radikali, koji ratom nisu uspjeli realizirati svoje političke ciljeve pa osloncem na detuđmanizirani HDZ, koji ih je svojedobno zaustavio u osvajanju, sad političkim ucjenama nastoje nadoknaditi izgubljeno. Međusobne pak protimbe između vlasti i oporbe svedene su tek na borbu za golu prevlast i očuvanje osobnih te nerijetko uskih skupnih interesa. Istovjetnost stvarnih političkih programa tih dvaju uvjetno polariziranih političkih opcija očituje se ponajprije u definiranju zajedničkoga, ne samo protivnika, nego, gotovo bi se moglo reći neprijatelja. A skupno ga pronalaze u dijelu hrvatske populacije, koja je devedesetih godina ustala u obranu Domovine.

stjepan_mesic_03Ako poslije gospođe Kosor još netko od hrvatskih branitelja i ostane na slobodi, a da u međuvremenu nije stavljen pod istragu ili pak na optuženičku klupu za ratne zločine, stroj će slijedeće vlasti, bude li utemeljen na pusićevskom radikalnom liberalizmu, samo ubrzano dovršiti njezin posao. Upravo taj bešćutni odnos prema malim ljudima, braniteljima, radništvu i činovništvu proistječe iz duboke duhovne krize, koja na razvalinama općih, ljudskih i nacionalnih vrijednosti pokušava uspostaviti svoju dijaboličnu hijerarhiju zloćuđa. Nasuprot tom radikalnom obračunu s nositeljima hrvatske državne ideje ostaju nekažnjena masovna zlodjela jugoslavenskih partizanskih zločinaca iz Drugoga svjetskog rata kao i njihovih političkih baštinika iz vremena jugosrpske agresije na Hrvatsku tijekom devedesetih godina. Indolentnost režima prema kostima smaknutih vojnih i civilnih zarobljenika kao i nezainteresiranost Državnoga odvjetništva prema zločinu njegovim počiniteljima u Vukovaru i Škabrnji, u sustavu političkih poruka, moglo bi se odčitati kao odobravanje već počinjenoga zločina ali i u ime nove srpske prevlasti opravdanje svih budućih zločina nad hrvatskim ljudima.

Tako je u hijerarhiji zloćuđa, kao jedan od njezinih apostola, Stjepan Mesić, nedavno na karlovačku bolnicu pokušao postaviti ploču s obilježjem koja veliča ubijanja ranjenika otetih iz bolnice, što je predstavnike udruga iz Domovinskoga rata, posve naravno, podsjetilo na Ovčaru i masovne likvidacije ranjenika iz vukovarske bolnice. Počinitelju je kršćanski oprostiti grijeh, nu veličati njegov zločin, kao što je to uobičajeno u nekim hrvatskim medijima, definitivno je znak isticanja snage hijerarhije zloćuđa. U pozadini pak lomljenja branitelja, njihovih obitelji i vrijednosti Domovinskoga rata može se tek djelomično zakrinkati nova taktika u ostvarivanju staroga velikosrpskog projekta. Ne spada li u dio spomenuta projekta i izdvajanje proračunskoga novca za financiranje Vijeća srpskih općina, koje nema nikakvo uporište u zakonu i Ustavu? Svaki prigovor na tu odluku predsjednika HSP-a Danijela Srba vladajuća je koalicija bezočno odbila. Budućnost hrvatske države i njezina naroda u izravnoj je suprotnosti s političkim projektima, koji počivaju na hijerarhiji zloćuđa, koju kao politički organizirane skupine, nažalost jednako zastupaju sadašnje parlamentarne stranke. Godinu dana prije izbora za Sabor, istinska hrvatska oporba, trebala bi se već sad organizacijski pripremiti za nadolazeće izborno i poslijeizborno vrijeme!

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Ranjenici u KarlovcuDomoljub 2010-11-30 20:15
Ogromna vecina politickih Hrvata velica Veceslava Holjevca kojega je navodno zasluga za Zagrebacki velesajam i ubraja ga se u velikog i zasluznog hrvatskog rodoljuba. A nije li upravo Holjevac bio glavni u izvalcenju hrvtaskih vojnika ranjenika iz karlovacke bolnice. Po kojim to njegovim zaslugama se vrednuje taj "HEROJ"?
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • SJENA
  • 1 korisnik
  • 102 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal