Ustavni progon BiH Hrvata

 

Ustavni progon hercegbosanskih Hrvata iz Republike Hrvatske, što ga je godinama poticala uglavnom oporbena politička elita, a na posljetku prihvatila i Vlada, donijet će nevolje ne samo Hrvatima, koji su ostali izvan granica matične države, nego i samoj Republici Hrvatskoj. Zbog neravnopravna položaja u Bosni i Hercegovini, a sad politički napušteni i zakonski diskriminirani u Hrvatskoj, hercegbosanski Hrvati su prisiljeni na teritoriju, koji je većinski u njihovim rukama, formirati vlastitu federalnu jedinicu. Bošnjačka ratna politika i poslijeratni sarajevski unitarizam potisnuli su Hrvate iz mnogih dijelova središnje Bosne pa će im teritorij od Drvara preko Mostara do Stoca ostati jedina uporišna točka. Nakon diskriminirajućih odluka u Hrvatskom saboru, njihove opravdane zahtjeve mogu trenutno čak i zaustaviti sarajevski i međunarodni pritisci, nu težnje naroda nikad ne će spriječiti pa će svako demokratsko očitovanje volje ići u prilog njihovu osamostaljenju.

ljudiPrekogranično neprijateljsko raspoloženje te stalni bošnjački pritisci prisilit će hercegbosanske Hrvate da vlastite probitke usklade s Republikom Srpskom, a njihov neriješen status u BiH do unedogled će otezati možebitni ulazak ove zemlje u Europsku uniju. Dogovor s Republikom Srpskom ojačat će legitimne težnje obaju kršćanskih naroda da se izvuku ispod bošnjačke, dakle muslimanske dominacije. Tim savezom, koji na širem regionalnom planu, naravno ide u prilog Srbiji, znatno bi podigao strateški ugled Beogradu, koji bi praktično u svom okruženju imao muslimansku državicu. Dakle, upravo položaj koji ratom nije uspio izboriti. Osim pacifikacije Bošnjaka, koji su zbog sve utjecajnijega fundamentalizma postali ozbiljnom prijetnjom Europi, u mnogo čemu bi se promijenio i geostrateški položaj Republike Hrvatske. Osim maloga muslimanskog otočića oko Bihaća, Hrvatska bi na svojim ionako dugim granicama imala Srbiju, Republiku Srpsku i hercegbosanske Hrvate, koji, ako žele opstati moraju čuvati svoj vlastiti probitak, a to je savez s Republikom Srpskom i Srbijom.

Kako u prijepornim pograničnim dijelovima Republike Hrvatske živi srpska manjina, koja je teritorijalno, etnički, gospodarski i kulturno naslonjena na Republiku Srpsku u budućnosti bi mogle rasti tenzije za regionalnim, a kasnije, vjerojatno i teritorijalnim povezivanjem. Budući da Srbija, ali i Republika Srpska imaju snažna politička uporišta u mnogim središtima Europske unije Hrvatska bi se u slučaju bilo kakvih prijepornih pitanja mogla naći u vrlo nezavidnu položaju. Ne treba ispustiti iz vida ni činjenicu koliko je Srbija strateški ojačala izgradnjom ruskoga plinovoda Južni potez, kao i snažnom udjelu ruskoga kapitala u svim važnijim gospodarskim granama u Republici Srpskoj. Odluke Hrvatskoga sabora o izgonu hercegbosanskih Hrvata iz Republike Hrvatske prati snažna medijska potpora, a ta se propaganda o navodnoj pljački državnoga proračuna, socijalnim davanjima i beskrajnoj financijskoj pomoći sustavno prelijeva u sve narodne slojeve pa neupućeni narod krivnju za vlastiti bijedan položaj, u potrazi za žrtvenim janjetom krivca pronalazi u hercegbosanskim Hrvatima. To sljepilo dugoročno će omogućiti bilo koji prodor s istoka, a ucijenjenoj Hrvatskoj, koja ionako ne vidi gdje se nalazi, tek će pružiti zadovoljstvo, kako su joj za još jednu povijesnu nedaću krivi Hercegovci.

U medijskoj histeriji najdalje su otišla glasila u rukama inozemnoga kapitala, koja ionako vode politike svojih gospodara. Neki su posljednjih dana, očito osokoljeni Vladinim najavama, nakon višegodišnjeg rasipanja mržnje prema Hercegovcima, naglo stali u njihovu navodnu zaštitu. Nu motiv tog naglo probuđena pokroviteljstva, nije zalaganje za jednakopravan položaj Hrvata u BiH, nego novi poticaj da se krivnja za nevolje hercegbosanskih Hrvata svali na cjelokupnu politiku Zagreba, a posebno na politiku Franje Tuđmana, koji je u Daytonskom sporazumu ugradio obrambeni mehanizam kroz posebne veze između Republike Hrvatske i Federacije BiH. Nu taj sporazum su suspendirali Ivica Račan i Stjepan Mesić, a na njegovoj provedbi nisu inzistirale ni postračanovske vlasti. U pozadini ovakvih optužaba skriva se opravdavanje bošnjačkih zločina nad Hrvatima u središnjoj Bosni i dolini rijeke Neretve, a koji su planski izvedeni, kako bi bošnjački politički vrh, nakon što je u ratu izgubio teritorije od Srba, manjak prostora nadoknadio od Hrvata. Nu od ovakve politike, koju desetak posljednjih godina vode hrvatske vlasti, na kraju će najmanje koristi imati sami Hrvati, ali i Bošnjaci.

 

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

 

 

Uto, 20-08-2019, 08:17:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.