Banjalučki dogovor

Politički predstavnici Srba, Muslimana-Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović ovih su dana u Banjoj Luci dogovorili novi politički i teritorijalni ustroj zemlje. Po tom dogovoru zemlja bi trebala biti ustrojena na tri razine vlasti – mjesnoj, središnjoj i državnoj, a teritorijalno bi se razdijelila na četiri federalne jedinice. Svaka federalna jedinica imala bi svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, što bi stvorilo preduvjete za uspostavu decentralizirane države, a bosanskohercegovačkim narodima omogućilo da održe Bosnu i Hercegovinu kao suverenu multietničku državu. Oživotvorenjem ovoga prijedloga svi bi narodi u BiH postali dobitnici, a država bi se mogla okrenuti prilagodbi zakonodavstva i ostalih zadaća potrebnih za ulazak u Europsku uniju. U pojedinačnom smislu ovaj bi dogovor omogućio Srbima očuvanje Republike Srpske što podrazumijeva zaštitu vlastitoga identiteta te nesmetan razvoj gospodarstva.

Muslimani Bošnjaci dobivaju jamstvo za očuvanje državne suverenosti, a unutar svoje federalne jedinice vlastito zakonodavstvo te političku i sudbenu vlast neopterećenu stalnim odnosom s Hrvatima. Politički dogovor omogućava napokon i teritorijalnu uspostavu hrvatske federalne jedinice, koja će biti jamstvo za očuvanje Hrvatstva u BiH odnosno povratak jednakopravnosti s druga dva naroda. U jednakopravnom sustavu mogući su temelji za izgradnju novih i podnošljivijih odnosa izme`u tri naroda. Za razliku od navedenih prednosti ovoga sporazuma, naravno postoje i njegovi nedostatci. Pregovaračko iskustvo posljednjih dvadesetak godina, na žalost, uvijek se pokazivalo gubljenjem vremena jer bi uglavnom bošnjačka strana nakon zaključenih pregovora i povratka na domaći teren poništavala već potpisane ugovore. Samo je zbog snažnih američkih jamstava bilo moguće primijeniti Daytonski mirovni sporazum. Pregovori u Prudu i njihov nastavak u Banjoj Luci, osim deklarativne potpore rijetkih me`unarodnih činovnika još nisu dobili svoj me`unarodni status. U slučaju izostanka ozbiljnije potpore i oni bi zbog pritiska bošnjačkih unitarista lako mogli doći u pitanje.

Muslimanski predstavnik u Predsjedništvu BiH Haris Silajdžić, inače aktualni optuženik za ratne zločine počinjene u logorima pod nadzorom Armije BiH, već je dan nakon banjalučkoga dogovora zaprijetio ratom protiv Hrvata, koji bi trebali dobiti svoju federalnu jedinicu. Unutar nekih hrvatskih političkih stranaka tako`er valja očekivati otpor banjalučkom dogovoru, a mogao bi se očitovati u nerealnim teritorijalnim zahtjevima i preustroju Republike Srpske. Utjecajni protivnici me`usobnoga sporazumijevanja Srba, Muslimana Bošnjaka i Hrvata u BiH mogli bi se naći i na političkoj pozornici u Republici Hrvatskoj, koji zbog zaostala komunističkoga pogleda na BiH uporno podupiru muslimanski unitarizam. Koliko su te snage politički moćne i s Muslimanima u susjednoj državi povezane, najbolje pokazuje slučaj nedavnoga uhićenja u Rijeci pomoćnika sigurnosti BiH Vjekoslava Vukovića optužena za pripremu navodnih terorističkih napadaja.

No, kako je Vuković radio na reviziji dodjele državljanstava BiH osobama podrijetlom iz afro-azijskih zemalja bh. ministar sigurnost Tarik Sadović optužio ga je za „suradnju s američkim obavještajnim službama“, pa je na optužbe morao reagirati i američki diplomat Raffi Gregorian. Slične su optužbe riječke sudbene vlasti koristile kao dokazni materijal i u slučaju protiv generala Mirka Norca i Tihomira Oreškovića. Kad je svjedok, inače bivši komunistički obavještajni glavešina, u svom iskazu tvrdio da je Orešković kao pripadnik neprijateljske emigracije bio u dodiru s CIA-om te na taj način radio na rušenju Jugoslavije, sutkinja je prihvatila optužbu te zaključila kako je optuženik na taj način radio i protiv Hrvatske. Hercegbosanskim Hrvatima, bez obzira na političke pritiske iz Zagreba i politiku njihovih ispostava u BiH, sad je potrebno političko jedinstvo i što šira nacionalna potpora Čovićevim pregovorima oko uspostave novoga ustroja vlasti u BiH, kojim bi i Hrvati napokon trebali postati jednakopravan narod sa Srbima i Bošnjacima.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo