Višestrano razaranje hrvatske države

 

Stjepan Mesić i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moonFrankofona rječitost Stjepana Mesića na sjednici Vijeća sigurnosti UN u New Yorku nije otkrila samo nesklad hrvatskoga političkog sustava nego je dovela u pitanje i neke hrvatske vanjskopolitičke ciljeve koji su državi mogli jamčiti njezinu samostojnost i cjelovitost. Hrvatski je predsjednik u New Yorku pročitavši cedulju očito sastavljenu u Parizu htio valjda poručiti Sjedinjenim Državama kako će glavnu riječ umjesto Washingtona od sada u međunarodnim odnosima imati Ban Ki Mun. Nevješto Mesićevo galsko mucanje ipak je dobro razumio britanski predstavnik u Vijeću sigurnosti, podsjetivši kako je hrvatski predsjednik i nekoć prvi ustao protiv američke vanjske politike. Unatoč emotivnom zagrljaju s bivšom državnom tajnicom Madeline Albright, odgovor na predsjednikov diplomatski izgred ubrzo je došao nakon izvješća haaškoga tužitelja Sergeja Brammertza Vijeću sigurnosti o navodnoj nesuradnji Hrvatske s Tužiteljstvom u Haagu. Naime, američka predstavnica u Vijeću sigurnosti Rosemary DiCarlo zbog te navodne hrvatske nesuradnje izrazila je zabrinutost, a nekoliko dana kasnije, unatoč već srušenoj optužnici, Haaški sud je izvijestio kako će Tužiteljstvo u slučaju protiv generala Ante Gotovine imati na raspolaganju sve do ožujka rok za izvođenje svojih svjedoka.

Je li Mesić kao svjedok Haaškoga tužiteljstva želio polučiti ovakav politički učinak sad je manje važno od činjenice da je istodobno napao zbog navodne prijetnje Bosni i Hercegovini premijera Republike Srpske Milorada Dodika. U odgovoru hrvatskom predsjedniku ističe se posebno Dodikova tvrdnja kako je Hrvatska počinila etničko čišćenje Srba te da ih i dalje na trag ne želi vratiti, a Mesić napadom na Republiku Srpsku, kako tvrdi Dodik zapravo prikriva hrvatske zločine. Dodikova je tvrdnja istovjetna tezama iz haaške optužnice protiv hrvatskih generala, a u bitnim crtama se podudara i s nekadašnjim Mesićevim izjavama o politici ratnoga hrvatskog političkog vodstva.

Srpski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić tvrdi kako će spomenute teze također biti ugrađene i u srpsku tužbu protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Kad se ovoj diplomatskoj igri doda razgranati sustav zaprjeka oko hrvatskoga ulaska u Europsku uniju, kao i nedavno izvješće OESS-a o tom kako Hrvatska, unatoč financijskoj krizi, ubrzano i kvalitetno gradi kuće i stanove Srbima na nekadašnjim okupiranim područjima te posjet nekadašnjega Šešeljeva radikala Aleksandra Vučića zadarskom zaleđu, nije teško zaključiti kako će u dogledno vrijeme, naravno uz pomoć međunarodnih pritisaka, Srbi zatražiti oživotvorenje plana Z 4, koji im je svojedobno nudio status države unutar Republike Hrvatske. Unutarnja pomoć srpskim zahtjevima očekuje se od istomišljenika iz regionalističke stranke IDS, koja svojim autonomističkim zahtjevima već godinama prkosi središnjoj vlasti.

Zahvaljujući popustljivosti Zagreba pojedinci iz te stranke toliko su ojačali da mogu, uz pomoć s Pantovčaka, zabraniti na području županije javni nastup svakom tko promiče bilo kakav oblik hrvatske nacionalne svijesti. Nedavni događaji u Pazinu oko sprječavanja organizacije koncerta pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu nadilaze uobičajene oblike političke borbe, a ozbiljnija istraga oko podmetanje bombe na mjestu gdje se trebao održati koncert, mogla bi otkriti ekstremističku dimenziju IDS-a, koji je u borbi za realizaciju svojih političkih ideja prešao na svojevrsnu terorističku organizacijsku strukturu u kojoj uz terorizam postoji i političko krilo stranke.

Treći vid potpore srpskim zahtjevima već pristiže iz dijela javnih i posebničkih glasila koja su Hrvatsku pretvorila u zajednički srpsko-hrvatski medijski prostor, kršeći tako ustavne odredbe državnoj cjelovitosti kao i onu uporabi službenoga jezika. Političke kampanje koje svaki razuman zahtjev za provedbom odluka iz rezolucije Vijeća Europe o totalitarnom komunističkom režimu, kao što je na primjer bio i nedavni prosvjed na Kazališnom trgu žrtava komunističkoga režima, povezuju s ustaštvom te demokratske zahtjeve pučanstva svrstavaju u razinu s boljševičkim zločincima imaju također svoju buduću političku protežnost. Na temelju te izmišljene opasnosti od navodnoga ustaštva, po uzoru na ekstremiste iz IDS-a, sutra će se opravdavati i srpski zahtjevi za političkom autonomijom.

Danas valja upozoriti kako u toj kampanji posebno prednjači Hrvatska televizija. Osim načela regionalizacije unutar jedne države, kojom se ne slabi samo središnja državna vlast, nego stabilne zemlje pretvaraju u raskoljene države, drugi je vid tog načela t. zv. integracija više raskoljenih zemalja u jedinstvenu zajednicu sa strogo centraliziranom upravom. Premda neki pokraj zdravih očiju i dalje ne žele vidjeti procese koji se odvijaju u bližem susjedstvu, nedavna zajednička hrvatsko-srpska policijska vježba u Tovarniku, koji je gotovo do jučer bio pod srpskom okupacijom osim redarstvene suradnje ima zacijelo i svoju političku pozadinu. Uostalom to najbolje pokazuje i slučaj s kosovskom državnosti, koja je zahvaljujući srpskim prijateljima u Europskoj uniji raspoređivanjem snaga Euleksa dovedena u pitanje.

Britanski analitičar Tim Judah to će ocijeniti kao virtualnu stvarnost s dvije neistine, odnosno državnost je nestvarna, a lašci su jednako Srbi kao i Albanci. Nu navedena misija upravo će u duhu Britančeve ocjene omogućit ustrojstvo srpske autonomije na Kosovu, a njihove već najavljene ispostave u Prištini, Beogradu, Podgorici i Skopju istodobno će, dok na Kosovu bude tekao proces unutarnje regionalizacije, razvijati njezin širi integracijski vid, dajući na znanje čak i Sjedinjenim Državama, kako je upitna budućnost države Kosovo, jer EU cjelovito gleda na taj prostor. S obzirom na neriješeno pitanje statusa Bosne i Hercegovine, političko-diplomatske igre oko hrvatskoga ulaska u EU te sve znatniji srpski utjecaj u Hrvatskoj, ne bi se trebalo iznenaditi ako Bruxelles pokuša srušiti i Američko-Jadransku povelju te primijeni kosovski recept na cijelu svoju regiju Zapadni Balkan.

Mate Kovačević
Fokus

{mxc}

Sri, 3-03-2021, 03:47:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.