Crta na Drini

 

Američka politika, koja rijeku Drinu očito shvaća kao svojevrsnu granicu prema ruskom interesnom području, progovorila je nedavno u Sarajevu, preko veleposlanika Englisha Američko rješenje, zbog zauzetosti nekih europskih sila na ovom području, moglo bi biti kratkoga daha ili tek preludij u novi, i još krvaviji sukob, koji je očito jedini u stanju uspostaviti razgraničenje među zaraćenim narodima ili njihovu novu uniju Nedavnu izjavu američkoga veleposlanika u BiH Charlesa Englisha, kad je s govornice jednoga fakulteta poručio srpskim političarima da ne će biti puta za neovisnost Republike Srpske, bošnjačkim vođama kako ne trebaju dopustiti da prošlost upravlja njihovim političkim planovima, te hrvatskim političarima da moraju prihvatiti činjenicu kako ne će biti dalje etničke podjele, valja gledati u svjetlu okolnosti koje su nastale u međunarodnim odnosima, nakon priznanja kosovske dr|avnosti.

Naime, ovaj je čin, bez obzira na to kako na nj gledala dotad uglavnom jednoglasna zapadna javnost, izazvao određenu pomutnju u međunarodnim odnosima. Tako je nastalo neslaganje u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje svjetske sile s pravom veta nikako ne mogu ujednačiti svoja stajališta. Međusobna neusklađenost probitaka zahvatila je i Europsku uniju, pa ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, u tom sukobu nacionalnih interesa, već vidi simptome bolesti, koja je početkom devedesetih godina uništila SSSR, kao primarni uzor, na kojem je i utemeljena Europska unija. U međuvremenu, ruska je politika iskoristila kosovski presedan, pa na temelju toga novostvorenog prava pokušava riješiti pitanje sebi odanih pokrajina Ju|ne Osetije i Abhazije, koje se |ele izdvojiti iz sastava Gruzije. Pod krilaticom da se zaustavi fragmentacija dr|ava, a u stvarnosti zadr|i vlastiti nacionalni interes, velike sile su, nešto drukčijim sredstvima, nastavile borbu za osvajanje interesnih područja. Kako polovica BiH pripada Republici Srpskoj, odnosno srpskom narodu, iz čije je matične dr|ave teritorijalno izdvojeno Kosovo, američka politika, koja rijeku Drinu očito shvaća kao svojevrsnu granicu prema ruskom interesnom području, progovorila je u Sarajevu, preko veleposlanika Englisha.

Ako bi došlo do realizacije takve politike, Republika Srpska bi zbog izolacije i odvojenosti od matične zemlje te nepopustljiva muslimanskog pritiska, dugoročno bila osuđena na propast. To potvrđuje i blaga uporaba Englishove retorike upućene Bošnjacima uporabom glagola „trebate“, kao i zaobila|enje osude bošnjačke unitarističke politike. Uspostavom granice na Drini i mo|ebitnim procesom nestanka srpskoga entiteta, na svoje će doći zagovornici širokoga spektra hrvatskih političkih ideja – od onih koji se vole nazivati starčevićancima, pa sve do neojugoslavenskih pristaša, koji su ionako za navodnu podjelu Bosne i Hercegovine jednako optu|ivali srpske i hrvatske nacionaliste. No, kako je veleposlanik English poručio i Hrvatima, da ne će biti novih etničkih podjela u BiH, u slučaju primjene njegova plana, samo bi se mogla ubrzati ionako postojeća agonija hrvatskoga naroda. Na kraju će projugoslavenske političke frakcije, zbog podizanja zida na Drini, vjerojatno, američki plan proglasiti obnovom ustaške politike, dok bi „pravašima“ za provedbu njihove politike moglo na raspolaganju ostati tek nekadašnje Starčevićevo „cvijeće hrvatskoga naroda“.

Budući da u političkim igrama na Balkanu ne sudjeluju samo dvije suprotstavljene strane, američko rješenje, zbog zauzetosti nekih europskih sila na ovom području, moglo bi biti kratkoga daha ili tek preludij u novi, i još krvaviji sukob, koji je očito jedini u stanju uspostaviti razgraničenje među zaraćenim narodima ili njihovu novu uniju. Upravo zato, Hrvati ne smiju odustati od uspostave mehanizma, kojim će se zaštititi od sve drskije muslimanske majorizacije u parlamentu, zaštite vlastita obrazovnoga sustava, kojeg pod geslom „dvije škole pod jednim krovom“ nastoje u većinskim hrvatskim mjestima srušiti stratezi muslimanske politike, dok istodobno na svom području – u Sarajevu, Tuzli i Zenici - provode školsku segregaciju hrvatske djece. Višegodišnja zabrana emitiranja televizijskoga i krugovalnog programa na hrvatskom jeziku, znakovit su putokaz za potiskivanje cijeloga naroda iz dr|ave, koju muslimanski ideolozi ionako ekskluzivno smatraju samo svojom. Prešućivanje pak muslimanskih zločina, što ih je tijekom agresije na hrvatska područja počinila Armija BiH, najbolji su pokazatelj usuda koji čeka Hrvate ako odustanu od borbe za vlastitu autonomiju.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

{mxc}


Ned, 17-11-2019, 05:52:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.