Bošnjački mračnjaci

 

Filipovićevi tekstovi su antologijska ostvarenja promidžbe radikalnih islamističkih skupina, a Smajkićev mostarski projekt, mogao bi imati i praktičniju ulogu Američki pristup podrazumijeva cjelovitu državu, opstanak entiteta, jednakopravnost triju konst. naroda i novo uređenje, što će omogućiti ulaženje BiH u EU te potisnuti radikalne islamiste na rub političkih zbivanja.

Najava izgradnje glamuroznoga islamskog centra u Mostaru što ga zagovara muftija Seid Smajkić te odbojnost i povijesno antieuropejstvo, koje u svojim tekstovima tjedno na sve strane širi deklarirani Bošnjak Muhamed Filipović, imaju nekoliko zajedničkih poveznica, a u prvom redu ih povezuje zajednička i agresivna mržnja prema svijetu kršćanske uljudbe utjelotvorene čak i sekularnom poretku Europske unije. Dok bi se Filipovićevi tekstovi mogli uvrstiti u antologijska ostvarenja promidžbe radikalnih islamističkih skupina, koje se kao aktualne terorističke organizacije danas uglavnom skrivaju pod skupnim imenom Al' Kaide, Smajkićev mostarski projekt, mogao bi imati znatno praktičniju ulogu.

U bliskom zaleđu Hrvatske, kao možebitno središte za uvježbavanje terorističkih skupina taj bi mostarski centar, muslimanskim stratezima poslužio za otvaranje široke i dugotrajne protuameričke bojišnice, na kojoj bi se sveti ratnici kalili u svojim pohodima na zapadnu civilizaciju, koja je jednom od mračnijih bošnjačkih protueuropskih ideologa Muhamedu Filipoviću toliko odbojna. Upravo su zbog tog potpuno razumljive riječi hrvatskoga premijera Ive Sanadera, kad je nedavno na zagrebačkom Markovu trgu, obraćajući se američkom predsjedniku Georgu Bushu, pozvao na sređivanje stanja u BiH, u kojoj, kako smatra, sva tri njezina konstitutivna naroda - Srbi, Muslimani i Hrvati - trebaju biti jednakopravni.

S hrvatskoga stajališta Sanaderov je poziv, na kraju radi vlastite sigurnosti, potpuno razumljiv, nu, teško je očekivati da će kod radikalnih krugova koje, na primjer, predstavljaju Muhamed Filipović i njegov fanatični vjerski parnjak efendija Smajkić, biti dobrodušno primljena. Naime, iza Filipovićeva traktata, dobro umotana u povijest gledanu kroz prizmu islamističkih osvajanja, skriva se zapravo problem nerealizirane muslimanske dominacije u BiH. Ono za što optužuje Europu, i tako kod bosanskih Muslimana potiče protuzapadno raspoloženje, jest po njegovu mišljenju to da su Europa i SAD ekskluzivno kršćanska društva koja muslimane, u slučaju neuspješne kristijanizacije, žele istrijebiti.

Ovako fanatične optužbe zapadnih društava i kršćanstva, inače su značajke prozelita, koji svoje podrijetlo i raniju vjeru prekrivaju agresijom na napušteni identitet. Iz povijesti herceg-bosanskih Hrvata narod se posebno sjeća teških razdoblja s početka XVI. stoljeća, kad su zbog potura iz vlastitih obitelji, morali bježati pred pomahnitalim vjerskim fanaticima ili pak masovno prelaziti na islam. Unatoč snažnom islamističkom radikalizmu, koji protežiraju određeni krugovi, kojima pripadaju i spomenuta dvojica muslimanskih vođa, Bosna i Hercegovina ne bi bila moguća kao cjelovita država ako bi se doista proveo njihov plan o dominaciji muslimana nad druga dva konstitutivna naroda.

Zato je potpuno razumljivo stajalište američkoga veleposlanika u BiH Charlesa Englisha, koji je u intervjuu sarajevskom "Dnevnom avazu", pozvao predstavnike političkih stranaka da prihvate Mostarski sporazum i Sarajevski akcijski plan te da se dogovore o zakonima i reformi policije. To bi im, kako napominje English, omogućilo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji. Govoreći pak o unutarnjem uređenju zemlje, English je kazao kako će BiH, prije nego što uđe u EU, morati riješiti pitanje unutarnjeg ustroja zemlje. Američki pristup, koji očito podrazumijeva cjelovitu državu, opstanak entiteta, jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i novo unutarnje uređenje zemlje, bez kojeg nema ulaska u EU, otvara dovoljno manevarskoga prostora da se napokon riješi i hrvatsko pitanje u BiH, što bi očito, u završnici, toj državi omogućilo ulazak u Europsku uniju, a radikalne islamiste potisnulo na rub političkih zbivanja.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo


KOMENTARI ČITATELJA 

#1 new imperialismbosanac 2008-04-16 23:40
Mi Bosanci ( ovo kažem u reginalnom, niako u nacionalnom smislu) neislamske vjeroispovjesti smo se u prošlom stoljeću ponadali da je moguć islam kao vjera, a ne kao ukupna ideologija i zbog toga nam Muslimani nisu smetali dugo vremena iako su relikt jedne surove, teške,dugotrajn e, mučne i neproduktivne Otomanske imperije koja je bila više od srednjovjekovno g zapadnog mračnjaštva, ako se takve stvari mogu porediti. No oživljavanje panislamizma kao političke ideologije koja nalaže potpun teokratski islamski način življenja u kome naravno, nema mjesta za nemuslimane doveo nas je u situaciju da promišljamo o našem bosanskom islamu kao ostatku takve okupacije i instrumentu nove imperijalne težnje muslimanskog juga potaknutog lako zarađenim petrodolarima koji neprestance pljušte u kase većine islamskih država i izazivaju žeđ za imperijalnom vlašću. O tome jasno svjedoći Alija Izetbegović u svojoj knjizi ISlamska deklaracija, pravom malom katehizisu islamske revolucije, gdje kaže: "Naš cilj je objedinjavanje svih islamskih zemalja od Magreba do Malezije" i "Musliman se može boriti samo u ime Allaha ili pobjeći sa bojnog polja". Pojava Vehabija kao najmilitantnije g krila islama zaista je uznrmirujuća i govori o zaoštravanju odnosa na liniji islam-kršćanstv o u Bosni. Također je čudan i zahtjev nekih islamskih čelnika koji traže "institucionali zaciju" islama na zapadu, što bi značilo i priznavanje ideologije islama koja se neminovno upliće u laicizam zapadnih država. Koliko će Zapad pristati na to, pitanje je vremena i samosvijesti, ali miris novog imperijalizma je sve izrazitiji ovdje u Bosni.
Prijavi Administratoru
#2 DaytonGolub 2008-04-17 17:01
Pristup Amerike i cjelokupnog zapada Bosni jest - za sada - čuvanje Daytonskog sporazuma koji znači i neravnopravnost Hrvata jer nemaju vlastiti entitet.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • HISTrion
  • 1 korisnik
  • 75 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal