Na redu je BiH

 Na međunarodnoj pozornici igre oko priznanja kosovske državnosti na kraju su pokazale tko doista koliko vrijedi u međunarodnoj politici. Odluka zemalja Europske unije da slijede američku potporu kosovskim Albancima raskrinkala je i svu bijedu hrvatske političke elite, koja se nakon izbora 2000. godine priklonila tihom londonskom planu u obnovi Jugoslavije. Na domaćoj razini ta se politika pod nazivom detuđmanizacije provodila u rastrojavanju pobjedničke Hrvatske vojske, sudskoj gonidbi i izručivanju Haaškom sudu zaslužnih branitelja, likvidaciji sigurnosnoga sustava, labavljenju graničnoga režima prema Srbiji, demonizaciji hercegbosanskih Hrvata, različitim poticajima u novoj kolonizaciji Srba na područja, koja su sami opustošili prije bijega u Srbiju.

Svoj pak vrhunac takva je politika doživjela nedavno kad su Zoran Milanović (SDP), Vesna Pusić (HNS) i Damir Kajin (IDS) vabeći Srbe u svoj tabor ponudili dvostruko pravo glasa srpskoj manjini. U kojem je obliku mogla završiti takva politika, hrvatskoj eliti ovih je dana pojasnio predsjednik srpskih radikala Tomislav Nikolić, poručivši ucjenjivački Hrvatskoj, kako u slučaju priznanja Kosova, Srbija više ne će poštovati hrvatske međunarodno priznate državne granice. Naseljeni Srbi u još nedovoljno izgrađene kuće i stanove, na što se u Vijeću sigurnosti požalio i srbijanski predsjednik Boris Tadić, ne će se vise zadovoljiti autonomijom, nego će, kako je naveo Tadić, tražiti svoju državu.

Kako bi, u slučaju da im se doista pruži takva prigoda, izgledala uspostava nove srpske države u Hrvatskoj, najbolje svjedoči grafit ispisan na pročelju jedne kuće u Mirkovcima na engleskom jeziku: "Kolji Albance!" Tim su ispisanim poklikom vjerojatno neki mediji, kao i dio tzv. nevladinih udruga, napokon krenuli u realizaciju plana, koji se skrivao iza krilatice: "Vratite nam Srbe, evo vam Hercegovci!" Nu, Hrvatska će, ako bude trebalo, unatoč protimbi svojih političara, kao i volji glavnih medija, srećom kao suverena zemlja, nakon travanjskoga skupa u Bukureštu, vjerojatno pojedinačno ući u NATO savez i tako se na međunarodnoj razini napokon izvući iz zajedništva balkanskoga gliba, što su joj ga Britanci zdušno pripremali uz pomoć trećejanuarskih političara.

Zbog neslaganja članica Vijeća sigurnosti, kao i razilaženje zemalja EU-a glede primjene međunarodnoga prava u realizaciji kosovske državnosti, ovaj će proces na dnevni red postaviti također i pitanje Bosne i Hercegovine, za čiju su sudbinu, osim Srba iz Republike Srpske i muslimana, zainteresirani i hercegbosanski Hrvati. Kako su stajališta Srba uglavnom poznata, a njihov državnopravni položaj teritorijalno definiran, u slučaju otvorenih vrata, na vidjelo će isplivati dva ključ-na, ali i međusobno povezana problema. Zbog konfuzije među hrvatskim političkim predstavnicima, nedefinirane teritorijalnosti i raštrkanosti hrvatskoga naroda bit će teško odredivi njegovi istinski probitci. Stanovitu prednost u toj nevolji ipak im nudi teritorijalna povezanost hrvatskih područja od Drvara do Stoca.

Kako zapadnjaci smatraju da je unutar muslimanskoga korpusa prevladala vehabitska struja, ali i zbog općega straha od bošnjačke muslimanske države u Europi, bosanski muslimani, koji su tijekom prošloga stoljeća nekoliko puta mijenjali nacionalnu pripadnost, mogli bi se opet naći pred novim izborom - prijeći Hrvatima koje su, kako smatraju, već pozamašno pobošnjačili ili se sa strahom okrenuti moćnijim Srbima. U slučaju prosrpskoga smjera muslimanske politike, gotovo cijela bi Bosna došla pod srbijanski nadzor, što u ovom trenutku zaokruživanja novih geopolitičkih cjelina vjerojatno ne bi odgovaralo Sjedinjenim Državama.

Za opciju približavanja Hrvatima, koju su ranije pokušali ratom realizirati njihovim protjerivanjem, sad im pak brojčano nedostaje Hrvata, koji bi trebali postati stanovita protuteža bošnjačkom islamizmu, kojeg se zapadnjaci toliko boje. Prevelike razlike između triju naroda te srpska nastojanja da osnaže položaj svoje republike, kao i nerealni muslimanski državotvorni pokušaji, mogli bi na kraju završiti i podjelom Bosne i Hercegovine. Kakav će u tom slučaju status imati sadašnja Federacija, zbog isprepletenosti različitih interesa ponajmanje bi mogli odlučivati njezini narodi.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo


KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Jalta 1944Luka 2008-02-27 21:51
Aktivirana je Jalta .Srbija i Hrvatska do DRINE!
Prijavi Administratoru
#2 BIHLovre B. Tadinov 2008-02-28 13:32
Zanimljiv tekst, svakako poticajan za razmišljanje. No, ne bih se složio da na zapadu postoji strah od muslimanske države u Europi. Naime, ova zadnja, Kosovo je velikom većinom muslimanska država, kao i susjedna Albanija. Tursku neću posebno spominjati. Naš strateški, geopolitički i nacionalni interes mora biti zaokruživanje nacionalnog prostora, pa makar po cijenu da dio Hrvata ostane izvan hrvatske komponente BiH. Zato je ovaj prostor od Drvara preko Rame i Mostara do Stoca ključan. To mora biti osnova ako želimo dobro svom narodu. Svako povezivanje sa Bošnjacima bilo bi pogubno, za 50 godina bi i Mostar, pa i Dubrovnik bili muslimanski. A to, valjda, ne želimo, zar ne?
Prijavi Administratoru
#3 AUTOPUT KROZ HERCEG-BOSNU!DRAGO DUVNJAK 2008-02-28 16:13
Ponovno se vraćamo na pravi odgovor, a to je HERCEG-BOSNA. A to otvara pitanje "Domoljubnog mosta" , koji je kao najava poslužio svojoj svrsi, učinkovit izborni mamac. Kad je Kalmeta lupio koliko će puta narasti vrijednosti nekretnina na Pelješcu zahvaljujući mostu, zacaklile su se domoljubne oči domorodaca ,zaboravili su drogu i Ružu Tomašić , jer "lova je lova".
Takav velebni most , koji se uspoređuje sa onim za Siciliju , u svakoj varijanti društvenog razvoja postaje lokalni ,samo za potrebe domorodaca i njihovih gostiju.
Jonska autocesta međunarodnog značaja odnosi sav ostali promet prema Dubrovniku i dalje, a plašenje sa nekim administrativni m teškoćama od strane BIH je nesuvislo na međunarodnom koridoru ,čak i ako BIH opstane u ovakvom bože sačuvaj obliku. Ako se ostvari Herceg -Bosna kao dio Hrvatske ili "normalne" Bosne, tada "Neumski put" spaja i Hrvatska područja od strateškog interesa. Gradnju mosta treba zaustaviti, jer time dajemo signal da su za nas Hercegovci Bosanci. Nitko naravno nema ništa protiv "Domoljubnog mosta" ako ga domoroci misle financirati iz mostarine.
Prijavi Administratoru
#4 Na kraju puta kroz HERCEG-BOSNUDRAGO DUVNJAK 2008-02-28 17:10
Dragi Pelješćani vaš pouluotok je kao i lijepa žena. Lijepa u svojoj nedostupnosti i neotkrivenosti ,a dovoljno blizu (zahvaljujući autoputu) da se osjeti njen zavodljiv miris. Ako joj enormno povećate promet , mostom je razgolitite do kraja , sve postaje dosadni profani niskotarifni turizam. Cijena zemljišta će rasti i bez mosta , ali žena će ostati očuvana u svojoj ljepoti i na cijeni.
Prijavi Administratoru
#5 dobar komentarbosanac 2008-02-29 08:43
...kao i obično iz pera M.Kovačevića, naročito onaj dio koji se odnosi na hrvatsku "elitu". Ipak, Bosna ostaje otvoreno i teško pitanje Balkana i Europe. Do njegovog rješavanja može doći jedino razgraničenjem među njenim naorodima u zemljopisnom smislu i to na principu jednakih prava- trećina teritorija svakome bez obzirana na etničku crtu, poštujući i princip dvojice vlasnika nad glavnim vodotokovima kao najvrijednijim prirodnim resursima u budućnosti da nam se ne bi dogodio fenomen kaptiranja gornjeg toka Neretve u - boce komercijalne vode. Što se pak tiče Hrvata u BiH, mislim da Hrvatska u ovom trenutku nema veći strateški interes od BH Hrvata koji čuvaju dubrovačko i dalmatinsko zaleđe od pohlepnih očiju susjeda. Ne treba upirati oči u Europu, lako je moguće da se ovakva Europa jednog dana poklizne na nečijim prevelikim apetitima. Što se tiče Tadića, Nikolića i ostale četničke bagre, batina ima dva kraja kao što se vidjelo u "Bljesku" i "Oluji". Ta neće stalno biti igranka u našoj kući. Znamo i mi zaigrati u tuđoj. I neće stalno na vlasti biti Mesići i comp.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • 75 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal