Strah od džamahirijica

Na balkanskoj burzi trenutno najbolje stoje ruski plin i nafta, a u Bruxellesu sve više skaču vrijednosti srbijanskih državnih dionica. Sličnu bi pomutnju na lokalnim burzama ubrzo mogao izazvati i slijedeći korak u provedbi ruske strategije, odnosno u trenutku kad se Republika Srpska odluči sklopiti sličan ugovor s Gaspromom oko distribucije plina okolnim državnim i poludržavnim entitetima. Ovdje naravno valja razlikovati aktualni ruski gospodarski prodor na Balkan od onog što su ga pod idejom komunističkoga bratstva pokušali provesti sovjetski tenkovi poslije Drugoga svjetskog rata. No srpsko otvaranje vrata ruskom crnom zlatu u BiH ne će samo ojačati međunarodnu poziciju Republike Srpske, nego bi moglo podignuti krila i u njezinu susjedstvu, Pupovčevoj pravoslavnoj manjini s druge strane Une. Okružen širokim zahvatom krila Republike Srpske, koja se u pozadini temeljito oslanja na matičnu državu preko Drine, sad još ojačanu ruskim plinskim postrojenjem, muslimanski entitet u BiH mogao bi brzo dobiti dopusnicu da se kao svojevrsna europska Muslimanija izdvoji iz sastava zajedničke države sa Srbima.

No, problem bi mogao nastati tek zbog možebitnoga otpora nekih zapadnjačkih zemalja stvaranju još jedne islamističke državice u srcu Europe. Kako se muslimanska politika zadnjih desetljeća ravnala uglavnom po smjernicama netransparentnih europskih središta moći, razvijajući lokalnu inačicu bosanskoga jugoslavenstva, Sarajevo bi lako moglo biti dovedeno u poziciju da se, naravno ako ih ovi budu htjeli, dragovoljno prikloni Republici Srpskoj. Ne samo iz ovoga stanja, nego sukladno razvoju i ostalih međunarodnih događaja proistječi zacijelo i čvrsti optimizam predsjednika vlade srpskoga entiteta Milorada Dodika. Naime, njegov prijedlog da se BiH ustroji kao asimetrična federacija, što je i razumljivo, utemeljen je u načelima Daytonskoga sporazuma, kojim je na međunarodnoj razini zajamčen život Republici Srpskoj. Drugim riječima, Dodik je poručio Muslimanima, da se izvole dogovoriti s Hrvatima kako neriješeno pitanje hrvatsko-muslimanskih odnosa, ne bi i dalje bilo uteg sad već sve jamačnijem zamahu u razvoju srpskoga gospodarstva.

Novina je prijedloga, da se u skladu s međunarodnim normama, u krajnjem slučaju i s načelima UN-a, u ustav unesu i odredbe o pravu naroda na samoodređenje do odcjepljenja. Odlazak Kosova iz sastava Srbije, mnogi krugovi iz međunarodne politike, koji su inače neskloni aktualnoj politici američkoga predsjednika Georga Busha, smatraju presedanom u međunarodnim odnosima te prigovore američkoj potpori Kosovu svode na optužbe za stvaranje kosovske Muslimanije. Kao odgovor na takvu politiku, mogu se čuti i sve snažniji glasovi potpore za podjelu Kosova, kako bi sjeverni dijelovi te bivše pokrajine ostali pod srpskim nadzorom. Na oba ta načela upravo svoj optimizam temelji i Milorad Dodik. Svoju pak odbojnost prema stvaranju europskih džamahirija očitovali su i predstavnici europske političke elite, koja ovih dana nije dopustila jednom dužnosniku bosanskih muslimana, odnosno ministru sigurnosti BiH Tariku Sadoviću, da unatoč njegovu pomirljivu, ali ipak islamističkom govoru, nastupi u raspravi na jednom skupu u Berlinu.

Premda je nakon 11. rujna 2001. potpuno razumljiv strah zapadnjaka, čak i od umjerene islamističke retorike jednog Sadovića, valja priznati kako je potpuno nerazumljiva bešćutnost Bruxellesa glede ratnih zločina što su ih počinili Srbi tijekom nedavnih ratova, kad su tolerirajući neizručenje Haagu Ratka Mladića i Radovana Karadžića, Beogradu, samo radi svoga kandidata na tamošnjim predsjedničkim izborima, ponudili jednu inačicu potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nije ovim činom na površinu probio nemoral toliko hvastavih Europljana, koliko činjenica da im je on, uostalom kao i zakon, samo relativan pojam. Iza nacifranih moralnih tirada i prodika o pravnim stečevinama uglavnom se skrivaju goli interesi određenih skupina. Iz te licemjerne politike, koju su Britanci razvili do perfekcije, mogli bi štošta naučiti i hrvatski političari, kad bi htjeli znati što im je nacionalni interes. U protivnom, moglo bi im se lako dogoditi da zajedno sa svojom zemljom završe tamo gdje bi narod najmanje htio biti!

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

{mxc}

Sub, 4-07-2020, 00:55:50

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.