Islamska država

Apokaliptične slike što nam ih mediji svakodnevno serviraju s Bliskoga istoka, uglavnom ne pobuđuju zanimanje hrvatske javnosti. Osim kratkih agencijskih izvješća o islamističkom osvajanju širokih TurskaNajvećem dijelu javnosti gotovo je zagonetna pasivnost jedne Turske, koja u samom zaleđu Kobane očekuje pad toga kurdskoga grada. Mnogi su analitičari iz te činjenice, a još više zbog blokade državne granice, kojom priječi turskim Kurdima da se uključe u obranu svojih sunarodnjaka u Siriji, a s druge strane pak brani ulazak prognanim kurdskim izbjeglicama u Tursku, smatrali kako je tako oportuna politika Ankare donekle razumljiva zbog neriješena kurdskoga pitanja u Turskoj, koje bi u slučaju kurdskih uspjeha u Siriji moglo eksplodirati i u samoj Turskoj.prostora sirijskih Kurda oko grada Kobane, masovnih zločina nad pripadnicima kršćanske manjine u Iraku i progona Kurda zaustavlja se znatiželja vijestima gladne javnosti. Što je u pozadini tako moćne navale boraca Islamske Teroristi islamske drzavedržave, način njihova financiranja, pitanje naoružanja i dosadašnji taktički uspjesi te sustav novačenja rijetko se probijaju u javnost.

Tek se iz niza informacijskih krhotina različitih zapadnih medija može odčitati kako Isilovi borci na različite načine koriste procjepe u međunarodnim odnošajima, ali i međusobnim odnosima pojedinih islamskih država. Najvećem dijelu javnosti gotovo je zagonetna pasivnost jedne Turske, koja u samom zaleđu Kobane očekuje pad toga kurdskoga grada. Mnogi su analitičari iz te činjenice, a još više zbog blokade državne granice, kojom priječi turskim Kurdima da se uključe u obranu svojih sunarodnjaka u Siriji, a s druge strane pak brani ulazak prognanim kurdskim izbjeglicama u Tursku, smatrali kako je tako oportuna politika Ankare donekle razumljiva zbog neriješena kurdskoga pitanja u Turskoj, koje bi u slučaju kurdskih uspjeha u Siriji moglo eksplodirati i u samoj Turskoj.

Nu iz diplomatskih nesporazuma Washingtona i Ankare oko možebitne uporabe turskih zračnih luka za potrebe napadaja na borce Isila moglo bi se iščitati ne samo to kako se Turska odbija pridružiti vojnoj koaliciji protiv Isila pod vodstvom SAD jer smatra „da bi zračni udari protiv džihadista mogli neizravno ojačati snage sirijskog predsjednika Bašara al-Asada", nego i kao njezinu neizravnu potporu Isilovim borcima. Neki su pak pokušali odgonetnuti to zagonetno tursko držanje i u slučaju izvlačenja zatočenih Turaka od boraca Isila tajnim vezama Erdoganove proislamističke vlade s Islamskom državom, a drugi pak izvjestitelji, doduše neizravno, sugerirali su kako se Isil financijski održava jeftinom prodajom nafte sve snažnijoj turskoj industriji.

Turski stav

Iz Erdoganovih uvjeta za sudjelovanjem Turske u savezničkim operacijama protiv Isila kao što su "uvježbavanje i naoružavanje umjerenih džihadista" u Siriji nije teško zaključiti kako se radi o svojevrsnom islamističkom savezu na područjima koja su nekad pripadala Osmanskom Carstvu. Europa je kao i dosad zatečena događajima pa u svojoj javnosti kurdske prosvjednike po europskim gradovima tretira jednako kao i njihove islamističke protivnike, koji su ustali protiv opravdanih kurdskih zahtjeva za zaštitom.

BiHBivši, a sad već i novoizabrani bošnjačkomuslimanski član Predsjedništva BiH - Bakir Izetbegović - nedavno se videolinkom izravno uključio u predizborni skup Erdoganove stranke te mu iz Bosne i Hercegovine tepajući poručio kako je upravo on, Erdogan - otac svih muslimana. To Izetbegovićevo podvrgavanje turskom proislamističkom predsjedniku nije bio samo izraz pripadnosti zajedničkoj islamističkoj ideologiji, nego i potpora Erdoganovoj vanjskoj politici, koja u svom interesnom području, osim Sirije i Iraka, sve snažnije gleda i na Bosnu i HercegovinuZato ovakvo držanje turske vlade ima i svoju europsku dimenziju politike, jer se Turska, između ostaloga, natječe i za članstvo u Europskoj uniji. Nasuprot Njemačkoj i Francuskoj koje se zajednički opiru takvom približavanju Ankare Bruxellesu, za ulazak Turske u EU donedavno se snažno zauzimala Velika Britanija. Manje je važno koliko se tu radilo o iskrenom zauzimanju za izgradnjom europskih standarda u Turskoj, a koliko pak o vlastitoj opsesiji Istočnim pitanjem i blokiranju t. zv. njemačkog prodora na istok, odnosno uporabi Turske, koja bi po potrebi u svakom trenutku mogla ucjenjivati i destabilizirati Europsku uniju.

Masovniji odaziv za novačenje boraca Islamske države po nekadašnjim pokrajinama Osmanskoga Carstva – Kosovu, Srbiji te Bosni i Hercegovini - ima posebnu težinu na jugoistočnoj granice Europske unije, odnosno na samoj granici Republike Hrvatske. Ako Erdoganova proislamistička vlada svoju neoosmansku strategiju doista gradi na još uvijek nedovoljno poznatim vezama s Islamskom državom to bi se neizbježno moglo odraziti i na događaje u bliskom hrvatskom okruženju.

Naime, bivši, a sad već i novoizabrani bošnjačkomuslimanski član Predsjedništva BiH - Bakir Izetbegović - nedavno se videolinkom izravno uključio u predizborni skup Erdoganove stranke te mu iz Bosne i Hercegovine tepajući poručio kako je upravo on, Erdogan - otac svih muslimana. To Izetbegovićevo podvrgavanje turskom proislamističkom predsjedniku nije bio samo izraz pripadnosti zajedničkoj islamističkoj ideologiji, nego i potpora Erdoganovoj vanjskoj politici, koja u svom interesnom području, osim Sirije i Iraka, sve snažnije gleda i na Bosnu i Hercegovinu.

Upravo zbog takvih pogleda iz Ankare Izetbegović punom snagom vodi isključivu unitarističku i centralističku politiku, koja teži pretvaranju cijele BiH u muslimansku državu. Tako bi se aktualno koketiranje Ankare s islamistima u Siriji već sutra moglo preliti i u Bosnu i Hercegovinu, čije bi prve žrtve, poput iračkih i sirijskih kršćana, lako mogli postati hercegbosanski Hrvati, a zbog svoga geopolitičkoga položaja te pripadnosti NATO savezu i sama Republika Hrvatska.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

Sri, 21-08-2019, 01:53:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.