Slom hrvatske političke vjerodostojnosti

Rastakanje vjerodostojnosti hrvatske vanjske politike, koja se kretala balkanskim stranputicama, a koju su, s obzirom na svoj položaj, provodili predsjednik države Ivo Josipović i njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, u svakoj bi državi, s prirodnim osjećajem izbornoga tijela za razlikovanjem dobra i zla, bura općega nezadovoljstva otpuhala uOrjunapovijesnu roptarnicu. Nositelji politike koja se danas skriva pod eufemističkim nazivom jugosfere, u Hrvatskoj su tijekom zadnjih stotinjak godina uglavnom bile ekstremističke skupine jugoslavenskih nacionalista (ORJUNA), a kasnije jugoslavenskih komunista, koje su prijevarom i nasiljem vlastitu državu i narod izručivale na milost i nemilost beogradskim vlastodršcima.

Političke destrukcije

Sintezu tih političkih destrukcija moglo se pratiti i u razdoblju od 2000. godine pa sve do danas. Premda je u stvarnim pluralnim ORJUNAU Hrvatskoj su tijekom zadnjih stotinjak godina uglavnom bile ekstremističke skupine jugoslavenskih nacionalista (ORJUNA), a kasnije jugoslavenskih komunista, koje su prijevarom i nasiljem vlastitu državu i narod izručivale na milost i nemilost beogradskim vlastodršcimadruštvima razumljiva i potrebna različitost, a s humanističkoga stajališta čak i svojevrsno razumijevanje žala za nekim "boljim" davnim vremenima, ljudskom je duhu ipak neshvatljivo svjesno povezivanje cijelih društvenih skupina sa zločinačkim režimima, kao što je to bio monarhofašistički u razdoblju prve Jugoslavije, a jugokomunistički u razdoblju Brozove diktature i neposredno nakon njegve smrti. U pamćenju današnjih hrvatskih naraštaja još su žive slike jugokomunističke i velikosrpske agresije tijekom devedesetih godina na Hrvatsku.

Nu unatoč tomu, kako bivlastvaljda zadovljio svoju "bleiburšku žeđ za hrvatskom krvlju", jedan će jugokomunistički ekstremist požaliti što nesretni Mig Hrvatskoga ratnog zrakolpovstva, umjesto kod Velike Gorice, nije pao u Čavoglave, gdje je preko stotinu tisuća Hrvata obilježavalo Dan hrvatske pobjede nad jugoslvenskim i velikosrpskim okupatorom. SDP-ov pak kninski ogranak istodobno će nezadovoljstvo hrvatskih branitelja, koji su u Kninu izviždali glavne predstavnike svoje vlasti, proglasiti "događanjem naroda", aludirajući valjda na srpske terorističke napadaje na Hrvatsku, pritom valjda pozivajući državnu vlast da se s hrvatskim braniteljima, koji fućkaju, obračuna onako kako se država brani od terorista. Već su zbog protućiriličnih prosvjeda viđene slike takvih obračuna redarstva s pojedinim braniteljima na vukovarskim ulicama, a što je uglavnom nailazilo na odobravanje u režimskim medijima.

Poruke mržnje

Poruke javno očitovane mržnje prema hrvatstvu, očito su izričaji duboke frustracije višegodišnjim Moskvaneuspjehom da se, unatoč silnoj volji, obezvrijedi, a u krajnjem slučaju i srušiMoskvaPribližavanje Srbije Moskvi i sve češća najava stvaranja međusobne carinske unije mogla bi Beograd usporiti na putu u EU, a nerazboritu hrvatsku politiku, koja se toliko puta zaklinjala u iskrenu potporu tom srpskom putu, dovesti u nezavidan i sve manje vjerodostojan europski položaj. S druge pak strane islamistički pritisak u Iraku i Siriji te nastupanje Erdoganove Turske, koja svojim neosmanizmom ima sve znatniji utjecaj među bosanskim muslimanima, moglo bi na jugoistočne granice EU, odnosno hrvatske države, dovesti brojne islamističke skupine i stvoriti trajniju terorističku prijetnju hrvatska državnost te ponovno utopi u jednu vrstu jugosfere. Ujedno je to i pokazatelj da s ekstremistima nije moguća proklamirana nacionalna pomirba, pa bi lustracija jugokominističkoga mentalnog sklopa mogla biti jedino sredstvo za ozdravljenje društva od sve masovnijega širenja tog zloćudnoga karcinoma. Bez obzira tko sjedio na Markovu trgu, to je očito dugoročni problem s kojim će se nositi hrvatsko društvo, a političke posljedice takvoga mentalnog sklopa, koji se izbornim ciklusima pretvara u stvarnu političku moć, mogle bi dugoročno biti pogubne za nacionalnu sigurnost. Hrvatska je članica NATO saveza i EU pa bi u nadolazećem geostrateškom preslagivanju unutar tih saveza trebala tražiti i zaštitu svojih nacionalnih probitaka. Povratak Rusije na svjetsku političku pozornicu i pretvranje Turske iz sekularne u vjersku državu ima svoje izravne odjeke i u jugoistočnoj Europi, gdje je sadašnja hrvatska vlast još donedavno nastojala utopiti vlastitu državu. Naime, međusobno nametanje gospodarskih sankcija između Zapada i Rusije, zbog krize u Ukrajini, Srbiju je još više približilo Moskvi, čije tržište ostaje otvoreno za srbijanske poljoprivredne proizvode. Hrvatski tajkuni proistekli iz bivšega jugokomunističkoga sustava rado bi zaobišli sankcije pa već najaviše kako će preko Srbije "švercati" svoju robu u Rusiju.

Nu Srbija, koja ih je još dojučer na Josipovićevu balkanskom skupu u Dubrovniku, vabila na osnivanje zajedničkih trgovačkih zastupstava i diplomatskih predstavništava u trećim zemljama, sad im je jednostavnoEUporučila kako preko nje ne će "švercati" svoju robu, te tako, unatoč željama tajkuna iz Hrvatske, razbila svaku mogućnost uspostave toliko opjevane gospodarske jugosfere. Približavanje Srbije Moskvi i sve češća najava stvaranja međusobne carinske unije mogla bi Beograd usporiti na putu u EU, a nerazboritu hrvatsku politiku, koja se toliko puta zaklinjala u iskrenu potporu tom srpskom putu, dovesti u nezavidan i sve manje vjerodostojan europski položaj. S druge pak strane islamistički pritisak u Iraku i Siriji te nastupanje Erdoganove Turske, koja svojim neosmanizmom ima sve znatniji utjecaj među bosanskim muslimanima, moglo bi na jugoistočne granice EU, odnosno hrvatske države, dovesti brojne islamističke skupine i stvoriti trajniju terorističku prijetnju europskoj i hrvatskoj sigurnosti.

Teroristička prijetnja

Naime, nisu islamski borci u Iraku samo s Kosova, nego i iz BiH, a jedan od njih, koji je bio optužen za napadaj na američko veleposlanstvo 2011. u Sarajevu, ovih je dana poginuo u Iraku, kao jedan od mnogih "šehida" u samoubilačkom napadu.Islamski borciNaime, nisu islamski borci u Iraku samo s Kosova, nego i iz BiH, a jedan od njih, koji je bio optužen za napadaj na američko veleposlanstvo 2011. u Sarajevu, ovih je dana poginuo u Iraku, kao jedan od mnogih "šehida" u samoubilačkom napadu Zato su procjene sadašnje hrvatske vlasti, očitovane u nedavnom zahtjevu ministrice Pusić bruxelleskoj adminstraciji da smanji kriterije političke prilagodbe za ulazak BiH u EU, ne samo novi sigurnosni promašaj, nego i slika hrvatske politike koja očito nema pojma što joj se događa u najbližem susjedstvu. Predsjednik države Ivo Josipović, koji inače voli društvo člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, čini se kako je slijep na njegove islamističke izgrede, pa bi kritički raspoložena javnost s punim pravom trebala tražiti da joj račune svoga analitičkoga posla položi i predsjednikov glavni analitičar Dejan Jović.

Dva navedena sigurnosna promašaja pokazuju kako sadašnja politička elita nije samo prestala biti vjerodostojna u očima vlastitoga naroda, nego i u očima saveznika unutar EU i NATO-a, NATOšto najbolje pokazuje nedavno izvješće Međunarodne krizne skupine (ICG), preko koje je, umjesto hrvatske politike, State Department morao preporučiti ustrojstvo hrvatskoga entiteta u BiH, a Međunarodni tribunal u Haagu, unatoč pritiscima iz Hrvatske, odobriti generalu Slobodanu Praljku pravo na odvjetnike. Opću šutnju u Hrvatskoj o problemima BiH ovih je dana proparao i glas američke kongresnice Janice Hahn, koja je upravo zbog stalnoga smanjivanja prava Hrvata u BiH uputila u Zastupnički dom Kongresa rezoluciju, kojom traži da Obama imenuje posebnog predstavnika za Balkan i BiH.

Politikom stvaranja i produbljivanja podjela u društvu te histeričnim raspiravanjem mržnje prema dijelu naroda koji ima prirodne patriotske osjećaje vodi u konačnici nacionalnom suicidu, pa je vrijeme da nositelji političke patologije napokon odu na zasluženu terapiju. Političko pak lutanje i nesnalaženje u međunarodnim odnošajima, a poglavito kad su u pitanju opća i nacionalna sigurnost mogu jednako razorno djelovati kao i sami izvori prijetnje nacionalnoj sigurnosti. Ako pak izborno tijelo pravodobno ne kazni nositelje te destrukcije onda i samo dovodi u pitanje vlastitu slobodu izbora.


Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

Sri, 21-08-2019, 01:55:30

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.