Crtice za studiju o životu posljednjega jugoslavenskog satrapa

Treba priznati kako je i dalje vrlo žilav kult jugoslavenskoga komunističkog satrapa Josipa Broza Tita. Premda je od njegove smrti prošlo više od 30 godina, on je u Hrvatskoj, iako je ona, protiv njegove volje, u međuvremenu postala nezavisna i demokratska država, posebno vitalan. Jedni će mu, održavajući taj jugoslavenski mit, tepati kao o dobrom hrvatskom marketinškom brendu u međunarodnoj trgovini ili pak u stvaranju povoljnoga i prihvatljiva hrvatskog imidža u svijetu.

Drugi će pak preko jezika valjati naučene boljševičke fraze o tomu kako je Tito poveo narod u t. zv. narodno-oslobodilačku borbu, a treći opet, kako je kao Hrvat, otjerao iz Beograda Karađorđeviće i zaposjeo njihove kraljevske dvore. Jedni će opet isticati njegovo zavičajno podrijetlo u zagorskom Kumrovcu, kako bi na taj način pridobili mjesno pučanstvo, držeći valjda kako hrvatski čovjek u Zagorju nema moralno razvijene osjećaje između zla i dobra, pa bi se onda zbog zavičajne solidarnosti trebao poistovjećivati s jednim od najvećih zločinaca u povijesti.

Posebna je pak opet skupina onih koji rade na promicanje dijela njegove vanjske politike, inače poznate pod nazivom t. zv. nesvrstanosti, koju njegovi apologeti nastoje uzdići na put između sukoba tadašnjega Istoka i Zapada. Najveći pak dio onih koji svjesno promiču Brozov kult, na taj način zapravo štiti vlastite povlastice, stečene na krvi i pedesetogodišnjem progonu hrvatskoga naroda, a politički su uglavnom okrenuti prema povijesnom smetlištu jugoslavenstva. Uostalom, oni su i danas vrlo prepoznatljivi i u otporu prema dijelu europskoga zakonodavstva, koje regulira pitanje sankcioniranja komunističkih zločina, što su ih počinile bivše socijalističke, odnosno totalitarne i terorističke države protiv svojih naroda, a poglavito nad političkim protivnicima, čije su likvidacije, kao u hrvatskom slučaju izvodile sve do 1989.

U pozadini sukoba s Europskom unijom i njezinim „saveznim" zakonodavstvom, ne baš previše vješto, suvremeni su Brozovi sljedbenici zaigrali na jednu vrstu hrvatskoga nacionalizma, koji se tradicionalno opirao svakoj centralizaciji vlasti u višeetničkim državama, a koji je nekad svoje uporište protiv moćnijih europskih država tražio u nekoj vrsti južnoslavenskoga saveza.

Tko je idol aktualnih brozovaca

Previše svježa sjećanja na jugoslavenske monarhističke, a posebice komunističke zločine te iskrena zauzetost jednoga dijela europske politike da se doista kazne komunistički počinitelji masovnih zločina, TitoNastavak djetinjstva kasnije je proveo kod djeda i bake po majčinoj strani, dakle u Sloveniji, gdje, kao ni na plemićkom dvoru nije mogao steći nikakav hrvatski nacionalni osjećaj, tim više što je miješao hrvatske i slovenske dijalekte. Školovao se rastrgano po Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, što mu je u tadašnjoj višenarodnoj Monarhiji omogućilo da nauči više stranih jezika. Talentiran za komunikacijske vještine, rano je naučio prodavati maglu, uvidjevši kako mu odijevanje po najnovijoj modi, površno poznavanje glazbe te mačevanje i "fino ponašanje", s doziranim sitnim prijevarama omogućuju relativno lagodan život.doveli su politiku brozovaca u slijepu ulicu, iz koje više nije bilo laganoga uzmaka pa su zato morali načelno kapitulirati, premda još uvijek, poput predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, ne razlikuju ili pak ne žele razlikovati sustavne zločine terorističkih država, koje su nasilnim putem uspostavili komunisti, od pojedinačnih zločina, koji su se dogodili ili se pak mogu dogoditi u svakoj demokratskoj državi.

Tko je zapravo bio idol aktualnih brozovaca i kakva je ličnost bio Josip Broz Tito, i danas je u dijelu javnosti pomalo misteriozno pitanje. Dodatnu pomutnju je nedavno unijelo i izvješće američke CIA-e, u kojem je stajala tvrdnja kako su njezina lingvistička istraživanja utvrdila, da bivši komunistički diktator Josip Broz Tito, zbog nedovoljnoga poznavanja hrvatskoga jezika, nije bio Hrvat. Bez obzira na različite teorije o njegovu podrijetlu, što inače razložno prati većinu konspirativaca i urotnika, iz dostupnih podataka, a i analize Brozove politike i njegova ponašanja nije teško utvrditi njegov politički identitet.

Rođen je 1892. u Kumrovcu, a rano djetinjstvo do 1898. proveo je u plemićkoj kući obitelji Keglevića. Kako u mnoštvu izjava, intervjua i razgovora, za razliku od majke, gotovo i ne spominje oca, neki su zaključili kako je sam grof Keglević vjerojatno biološki otac Josipu Brozu. Naime, Marija Broz je, premda već u braku, bila sluškinja na Keglevića dvoru pa je Josip Broz najvjerojatnije izvanbračno dijete nezakonita odnosa grofa i njegove sluškinje.

Nastavak djetinjstva kasnije je proveo kod djeda i bake po majčinoj strani, dakle u Sloveniji, gdje, kao ni na plemićkom dvoru nije mogao steći nikakav hrvatski nacionalni osjećaj, tim više što je miješao hrvatske i slovenske dijalekte. Školovao se rastrgano po Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, što mu je u tadašnjoj višenarodnoj Monarhiji omogućilo da nauči više stranih jezika. Talentiran za komunikacijske vještine, rano je naučio prodavati maglu, uvidjevši kako mu odijevanje po najnovijoj modi, površno poznavanje glazbe te mačevanje i "fino ponašanje", s doziranim sitnim prijevarama omogućuju relativno lagodan život.

Sovjetska uhoda

Sve su to osobine, koje je mogao steći samo na dvoru, dok je praktičnu stranu života motrio u njegovu okruženju. Godine 1912. u Zuerichu je po kavanama na površnoj razini upoznao čak Lenjina i NDHNa zapovijed iz Moskve, Broz je 22. lipnja 1941. počeo raditi sabotaže protiv Trećeg Reicha, no procijenivši da će ipak glavni igrači, odnosno Hitlerovi protivnici, Velika Britanija, SAD i Francuska riješiti pitanje Wermachta i rata s Njemačkom, Broz je svoje djelovanje od 1941. do 1944. ponajprije usredotočio na potkopavanje Nezavisne Države Hrvatske, na čijem su području uglavnom operirale njegove terorističke i gerilske snage. Naime, kako je to već bilo formulirano u njegovim planovima – da bi Jugoslavija mogla živjeti, NDH mora umrijeti.Trockoga, nu njihove ga se ideje o prevratu, zbog nedostatka praktične naravi revolucionarnih „sanjarija" nisu previše dojmile. Uviđajući kako vojne škole otvaraju mnoga vrata za lagodan i bezbrižan život 1914. kao „mačevalac" završava dočasničku školu u Madžarskoj. Na ratištu pak u Galiciji 1915. vješto izbjegava bitke.

Nakon što ga je zarobila ruska carska vojska, zbog suradnje s ruskom carskom policijom, umiješeno je oslobođen iz zarobljeništva. U Omsku 1916. zavodi malodobnicu Pelagiju Belousovu, s kojom se morao oženiti u pravoslavnoj Bogorodičinoj crkvi u Omsku. Na zahtjev carske policije 1918. pridružuje se boljševicima, a već 1920. ucijenjen od boljševika, kao sovjetski uhoda, odlazi po zadatku u Kraljevinu SHS, Madžarsku, Austriju i Njemačku. Očito vrlo učinkovit agent 1924. počinje partijsku karijeru u KPJ.

Sredinom tridesetih godina povučen je u Moskvu, gdje prolazi konačnu zločinačku inicijaciju pa su zahvaljujući njegovu radu tamo pogubljeni svi komunistički idealisti s područja tadašnje Jugoslavije. Od godine 1937. kao provjereni sovjetski čovjek organizacijski je, a zatim i glavni tajnik KPJ. Manje poznata, premda ne ništa manje mračna i spektakularna strana njegova djelovanje jest i boravak u Španjolskoj tijekom građanskoga rata, uza što se veže 1938. i velika pljačka zlata kraljevske španjolske riznice, koju su zajedno izveli Tito, šef talijanskih komunista Palmiro Togliatti i šef francuskih komunista. Od toga opljačkanog blaga desetljećima se financirao rad, diverzije, terorizam i promidžbena djelatnost talijanske i francuske Komunističke partije, a ništa manje i Brozova KPJ.

Na zapovijed iz Moskve, Broz je 22. lipnja 1941. počeo raditi sabotaže protiv Trećeg Reicha, no procijenivši da će ipak glavni igrači, odnosno Hitlerovi protivnici, Velika Britanija, SAD i Francuska riješiti pitanje Wermachta i rata s Njemačkom, Broz je svoje djelovanje od 1941. do 1944. ponajprije usredotočio na potkopavanje Nezavisne Države Hrvatske, na čijem su području uglavnom operirale njegove terorističke i gerilske snage. Naime, kako je to već bilo formulirano u njegovim planovima – da bi Jugoslavija mogla živjeti, NDH mora umrijeti, odnosno nestati s političke i povijesne pozornice, što se 1945. s nesagledivim posljedicama i dogodilo.

Fizičko uništavanje svih koji su prihvatili NDH

Osim terorističkih operacija, Broz intenzivno sudjeluje i u vođenju tajne politike, što svjedoči i njegova uloga u likvidaciji urote Vokić-Lorković 1944., kad je Nijemcima dojavio organizirane pokušaje hrvatskih vlasti da prijelazom na stranu Saveznika, spase od propasti hrvatsku državnu nezavisnost. Zbog straha od bilo kakve hrvatske državne samostalnosti, u razdoblju od 1944. do 1946. odlučio se na potpuno fizičko uništavanje svih Hrvata koji su prihvatili NDH. Uvlačenjem t. zv. narodnih odbora u svoju politiku obračuna s pristašama hrvatske samostalnosti, a odbori su svojim prosudbama formalno sudjelovali u procjeni odgovornosti hrvatskih zarobljenika za rušenje Jugoslavije, vezao je uza se i svoj zločinački pothvat golemi broj „neutralnih" Hrvata.

Na taj način nije samo u svoja zlodjela umočio znatan dio stanovništva, nego mu dugoročno i zavezao usta. Naime, samo iz tako postavljena i ucjenjivačkoga odnosa može biti razumljiv fenomen Bleiburga i križnih putova, ali i polustoljetna opća šutnja o tim masovnim komunističkim zločinima, koji su desetkovali hrvatski narod, dovevši ga na rub životnoga opstanka.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

Čet, 22-08-2019, 15:06:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.