Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2012., glavni urednik Stipe Kutleša

U dinamičnim i vitalnim društvima, kao što su nekad bila zapadnjačka društva, sve je prštalo od ideja, a napredak koji se kasnije pretvorio u mit o gospodarskom rastu, vidljivo je kročio u nepoznate dosege. U takvim društvima s burnim promjenama rođen je i relativizam kao pokretač svih promjena, koji se u jednom trenutku, dovevši u pitanje i samoga sebe, prometnuo filozofski leksikonu svoju protimbu.

Nasuprot zapadnjačkom hodu, u okoštalim društvima promjene su bile neznatne i postupne, a takvo duhovno stanje dovelo je cijele narode uglavnom u ovisnost o zapadnim imperijalizmima ili su pak kao posebna društva stenjala pod despotskim palicama različitih komunističkih diktatora.

Prijelazno razdoblje na putu između nekadašnjega komunističkoga istoka i zapadnjačkih društva, vezano uglavnom za zemlje europskoga uljudbenog kruga nazvano je tranzicijom, inače ispunjenom golemim promjenama, samo što te promjene nisu potjecale iz vrenja matičnih društava, nego bijahu uglavnom dirigirane iz vanjskih središta.

Premda se prostorno nalaze na obodu zapadnjačke uljudbe Hrvati su po svojoj kulturi zapadni narod, nu tragični usud prostora svoje zemlje nisu platili samo nasiljem u boljševičkoj revoluciji, nego su u tom bezumnom i nasilničkom pohodu jugoslavenskih komunista ostali i bez vlastite države.

Svi ti elementi zajedno, ma kakvi oni bili, i bez obzira na njezinu usustavljenost, čine filozofiju jednoga naroda, a ta se hrvatska filozofija zrcali upravo iz Filozofskoga leksikona, skupine autora pod uredništvom glavnoga urednika Stipe Kutleše.

Analitička filozofija kontra marksizmu

Nakon pada Hrvatskoga proljeća 1971. godine učvršćena je na filozofskim učilištima marksističko-lenjinistička dogmatika, koja je, bez obzira na svoju nastranost, počivala na tradiciji MarksizamNakon pada Hrvatskoga proljeća 1971. godine učvršćena je na filozofskim učilištima marksističko-lenjinistička dogmatika, koja je, bez obzira na svoju nastranost, počivala na tradiciji filozofskih škola kopnene Europe. Kako bi se oduprle marksističkom jednoumlju neke su hrvatske katedre za filozofiju počele uvoditi u svoj studij matematičko-logičke pristupe, odnosno Marksizamanalitičku filozofiju, koja je do tada prevladavala u anglosaksonskom svijetu.filozofskih škola kopnene Europe. Kako bi se oduprle marksističkom jednoumlju neke su hrvatske katedre za filozofiju počele uvoditi u svoj studij matematičko-logičke pristupe, odnosno Marksizamanalitičku filozofiju, koja je do tada prevladavala u anglosaksonskom svijetu.

Prva se, ona dogmatska izgubila u besklasnom društvu, kojeg nikad, unatoč proklamiranom nasilju, kao politika nije ostvarila, dok je druga – analitička - iz svoga obzorja izgubila cjelinu, a s njom su onda između ostaloga nastradale povijest filozofije, filozofija povijesti, filozofija države, filozofija prava, etika, estetika, metafizika i t.d. Neovisno od toga na katoličkim učilištima razvijana je kršćanska filozofija te filozofija nastajala u hrvatskom egzilu tijekom 45-godišnjega prognanstva.

Kako je riječ o općem filozofskom leksikonu, u čijoj su izradbi sudjelovali uglavnom hrvatski te manjim dijelom inozemni stručnjaci, glavni urednik se morao posebno namučiti da ujednači leksikonske natuknice u kojima su se sudarala pitanja o temeljnim informacijama o pojedinom filozofskom pojmu sa subjektivnim autorskim pristupima te njihovom pripadnošću pojedinim filozofskim školama, koje iz vlastite filozofijske perspektive zanemaruju ili pak potpuno niječu pojedine filozofske discipline.

Škrinja hrvatske filozofske misli

U cjelini uzevši, Stipe Kutleša je uredio priručnik, koji nudi osnovnu informaciju, ali i ne zanemaruje autorska stajališta pa čak i njihove škole. Osim toga, pojavom ovakvoga leksikona STG04704Leksikon{Osim pojmovlja, u leksikonu su obrađeni i reprezentativni filozofi te njihova djela, a filozofsku monumentalnost priskrbile su mu posebne natuknice o većini europskih nacionalnih filozofija, u čemu, što je i razumljivo, prednjači hrvatska filozofija te filozofije nama susjednih naroda.nije samo usustavljena škrinja hrvatske filozofske misli, nego je njime napravljena i svojevrsna standardizacija filozofskoga nazivlja, koje je još 80-ih godina prošloga stoljeća u hrvatskim prijevodima nekih antičkih mislilaca izazivalo vrlo neugodne političke polemike u javnosti.

Osim pojmovlja, u leksikonu su obrađeni i reprezentativni filozofi te njihova djela, a filozofsku monumentalnost priskrbile su mu posebne natuknice o većini europskih nacionalnih filozofija, u čemu, što je i razumljivo, prednjači hrvatska filozofija te filozofije nama susjednih naroda.

Zastupljene su kontinentalna i analitička orijentacija, a također su dani pregledi sjevernomeričke, latinoameričke, afričke i australske filozofije. Leksikon zahvaća cjelinu filozofske misli u njezinoj povijesnoj i prostornoj protežnosti pa su u njem posebno, osim zapadnjačkih filozofija, obrađene i bliskoistočne - židovska te arapsko-islamska te dalekoistočne - kineska, indijska, japanska, korejska i vijetnamska filozofija.

Sve filozofijske discipline

U Leksikonu su zastupljene sve filozofijske discipline - od metafizike do novijih disciplina kao što su filozofije the thinkerpojedinih znanosti te filozofije športa, filma i t.d., a uz pojedine natuknice donesena je i relevantna literatura.

Osim toga, u ovom su priručniku obrađeni i pojedini autori koji izvorno nisu filozofi, a svojim djelima se kao književnici, sociolozi, psiholozi, ekonomisti, politolozi, političari i stručnjaci drugih znanosti dotiču filozofskih tema.

Na izradbi Leksikona sudjelovalo 150 suradnika od kojih je tridesetak bilo iz inozemstva, a uredništvo je u njem ponudilo 3500 leksikonskih natuknica.

U Leksikonu su, kako to netko reče, procijeđena najbolja znanja sadašnjega naraštaja hrvatskih filozofa, pa on nije samo priručnik za upoznavanje filozofije, pripomoć za njezino studiranje, nego i slika filozofskih ideja sadašnjega naraštaja hrvatskih filozofa. Naraštaja koji se oslobodio boljševičkoga pritiska, a u filozofiranje, uza sve utjecaje ulazi i na poticaj vlastitoga nacionalnog vrenja.

Mate Kovačević

Uto, 20-08-2019, 08:20:42

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.