Umočena Carla

Danas je razvidno koliko je del Ponte bila umočena u britansku politiku, da je teško razlučiti njezinu ulogu od prizemne djelatnosti londonskih agenata

Sad je - kad je raskrinkana uloga tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte, koja je očito više godina osobno kontaktirala s Radovanom Karadžićem, kako bi ga po vlastitu priznanju zaštitila od navodne likvidacije NATO snaga - optužila Sjedinjene Države, koje su za razliku od europskih sila, uz pomoć Republike Hrvatske porazili srpske agresore te sporazumom u Daytonu nametnule mir Bosni i Hercegovini. Dok je štitila Karadžića i Ratka Mladića istodobno je vodila pravi mali rat protiv Hrvatske, koju je optužila ne samo za agresiju na "republiku srpsku krajinu", nego i njezino cjelokupno političko vodstvo da se zbog tog navodno udružilo u zločinačku organizaciju. Danas je zacijelo razvidno koliko je del Ponte bila umočena u britansku politiku, da je teško razlučiti njezinu ulogu od prizemne djelatnosti londonskih agenata. Uživajući u silnoj moći ta je goropadna žena prijetila ne samo ukidanjem vlada, entiteta, nego čak i cijelih država.

Dok je Hrvatskoj prijetila sankcijama i lovila časnike Hrvatske vojske, istodobno je s prijezirom prelazila preko poklanih hercegbosanskih Hrvata u Doljanima, Uzdolu, Grabovici, Buhinim kućama i diljem prostora koji su nadzirale snage bosanskih muslimana. Sad je napokon jasno, zašto su za pokolj u Ahmićima, koji su režirale, a možda i izvele britanske snage najstrože kažnjeni politički dužnosnici hercegbosanskih Hrvata.

Dok je štitila Karadžića i Mladića istodobno je vodila pravi mali rat protiv Hrvatske čije je političko vodstvo optužila za udruživanje u zajednički zločinački pothvat

Politikom prešutne potpore islamističkim zločinima, del Ponte je u najmanju ruku pothranjivala bosanski džihad, iza kojeg je, kako tvrdi profesor na američkoga vojnog učilišta Naval War Collegeu John Schindler, stajala međunarodna islamistička teroristička organizacija Al-Qaida. Iz te su mreže, kako tvrdi Schindler, potekli vođe terorističkih napada 11. rujna na njujorške blizance. Nisu li zahvaljujući upravo tom "mehkom" del Pontinu pristupu i ovih dana dvojica bosanskih muslimana pokušali eksplozivom napasti američko veleposlanstvo u Beču?

U kolikoj je mjeri Haaški sud britansko oružje, uz čiju pomoć London pokušava obnoviti Jugoslavije, najbolje svjedoči odgovor Velike Britanije na američku odvjetničku postavu obrane generala Gotovine. Naime, u londonskom odjelu za Balkan, očito su prosudili kako bi, uz pomoć nekih sudaca i novoga londonskog odvjetničkog tima generala Ivana Čermaka, mogli poraziti američku obranu generala Gotovine. Nu, rješenje balkanskih pitanja, kao što je očito i u slučaju kosovske neovisnosti, koju za razliku od Britanije i njezina prirepka EU zagovaraju Sjedinjene Države, nije još ni na pomolu. Hoće li i kad, u tom međusobnom nadmetanju pobijediti američka strategija izvlačenja Hrvatske, Makedonije i Albanije iz sastava nenaravne europske tvorevine Zapadnobalkanske unije ili će stoljetno kolonijalno lukavstvo Londona, uz pomoć političkih elita spomenutih država i ovaj put nadmudriti svoje suparnike, na kraju će ipak pokazati vrijeme.

Nu, u tom međurazdoblju, Hrvatska bi se zbog svoga geopolitičkog položaja, pripadnosti Katoličkoj crkvi i nespremnosti domaće elite mogla naći na udaru različitih islamističkih skupina, koje se već sad razaznaju u istupima pojedinih vjerskih fanatika, kao što su mostarski muftija Seid Smajkić i reis ul ulema Mustafa Cerić. Održavanjem daytonskih entiteta, Republike Srpske i većinski muslimanske Federacije, za koje se sad zalaže i Miroslav Lajček, muslimanskoj će strani širom otvoriti put za izlaz na Jadransko more. Koliko su pak zainteresirani za tu strategiju, najbolje pokazuju silna nastojanja da spriječe Hrvatsku u izgradnji mosta kopno – Pelješac, kao i pokušaji da ispod hrvatskoga suvereniteta izdvoje dijelove kopna u blizini Neuma.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

{mxc}


Pon, 21-04-2025, 20:12:31

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.