sarajevoIzlazak hrvatskih političkih predstavnika iz Federalne vlade do kraja je ogolio politički sustav muslimanske-hrvatske Federacije, u kojoj Hrvati služe tek kao pokriće za sve užurbaniju centralizaciju federalne vlasti, iz koje će muslimanske političke elite, kao svoga već ustanovljena uporišta, već u dogledno vrijeme početi s jurišom na unitarizaciju cjelokupnoga područja Bosne i Hercegovine. Izlazak hrvatskih političara iz ovakve vlade pokazao je i svu nemoć hrvatskih političkih stranaka, koje su valjda računale kako je moguć civilizirani dijalog s velikobošnjačkom politikom. Dakle, kao što je svojedobno velikosrpska politika unutar bivše Jugoslavije, zahvaljujući unitarističkim modelima upravljanja, na štetu gospodarski isplativijih infrastrukturnih ulaganja gradila nerentabilnu željeznicu Beograd – Bar, danas ideolozi velikobošnjačke politike pokušavaju tzv. europski koridor autoceste VC preusmjeriti s njegova krajnjeg odredišta u hrvatskoj luci Ploče prema gradiću Neumu, u kojem fantaziraju valjda izgraditi veliku luku. No, kako je komad hercegovačke obale odnosno Neum u privatnom vlasništvu hercegovačkih Hrvata, nije teško otkriti kako se iza ovakvih cestovnih zahvata skriva neuspjela Izetbegovićeva ratna politika o muslimanskom prodoru dolinom Neretve na obale Jadranskoga mora.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

PantovčakPredsjednički izbori u Hrvatskoj imaju posebno značenje za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ponajprije, znatan dio hercegbosanskih Hrvata državljani su i Republike Hrvatske, pa će svojim glasovima djelomice odlučivati i o izboru budućega hrvatskog predsjednika. Osim toga, hrvatski predsjednik pozamašno utječe na vanjsku politiku svoje države, a zbog bliskoga okruženja i na stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i na položaj, odnosno sudbinu hrvatskoga naroda u njoj. Zahvaljujući takvom ustavnom položaju, politika s Pantovčaka je zadnjih desetak godina uspjela gurnuti hercegbosanske Hrvate u podređeni položaj, a Bosnu i Hercegovinu definitivno podijeliti na srpski i muslimanski dio. Nakon deset godina svojevrsne predsjedničke diktature hrvatski je narod u prigodi da se napokon otarasi jedne rigidne i protunaravne politike, kojoj je očito nestanak Hrvata u BiH bio strateški cilj.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 
baloniSve je više pokazatelja kako u međunarodnoj zajednici, odnosno među silama koje odlučuju o budućem ustroju tzv. zapadnobalkanskoga područja ne postoje svježe ideje za rješenje pitanja budućega opstanka Bosne i Hercegovine. Svaki put kad iz inozemstva dođe poruka da se oko unutarnjega ustroja BiH moraju dogovoriti tzv. domaći političari jasan je znak da unutar međunarodne diplomacije ne postoje usklađeni interesi, koji bi Muslimanima, Hrvatima i Srbima zajamčili život u kakvoj-takvoj zajedničkoj državnoj tvorevini. Odluka Europske unije da ukine vize pravoslavnim zemljama Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji te zadržavanje kosovskih i bosanskohercegovačkih muslimana u europskom rezervatu svojevrsna je diplomatska poruka Sjedinjenim Američkim Državama, koje se u svojoj politici na području jugoistočne Europe, između ostalih, oslanjaju upravo na Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
Mustafa CerićOdgovor na pitanje o opstanku BiH kao cjelovite, suverene i nezavisne države najbolje mogu dati politike vanjskih čimbenika – Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država – te unutarnji odnos triju suverenih naroda – Srba, Muslimana i Hrvata prema bosanskohercegovačkoj državi. Europska politika, bar kako javljaju njemački mediji, smatra kako BiH uopće nije država nego međunarodni protektorat u koji je za održanje postojećega stanja potpuno nepotrebno posljednjih 14 godina utučeno preko 13 milijarda dolara te još toliko za plaće tzv. humanitaraca. Za nepotrebno trošenje novca i održanje države „čudovišta“ odgovoran je, kako smatraju njemački mediji, Javier Solana. Za razliku od europskoga pogleda na BiH, američka politika nastoji pregovorima između triju strana omogućiti kakvu-takvu održivost BiH kao države. Osim EU i SAD-a u bosanskohercegovačku politiku umiješani su i pojedinačni interesi pojedinih europskih zemalja, koji svoje nacionalne probitke grade na bosanskohercegovačkoj neodrživosti. Politički predstavnici Srba, Hrvata i Muslimana pokušavaju izboriti što širu političku autonomiju, koja bi im omogućila nesmetan razvoj njihova identiteta te slobodu potrebnu za opstanak vlastitih kolektiviteta.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
MontgomeryIzjava umirovljenoga američkog veleposlanika Williama Montgomeryja kako se stanje na Balkanu može popraviti tek nakon što bi se Republici Srpskoj omogućilo pravo da na temelju referenduma odluči, želi li ostati u sastavu Bosne i Hercegovine, uzbunila je ponajprije bosanske unitariste, a Montgomeryjeve izjave nisu dobro primljene ni u zagrebačkim regionalističkim krugovima, čiji se politički nositelji još uvijek ne mogu pomiriti s činjenicom da je Hrvatska, nakon ulaska u NATO savez, definitivno napustila zapadnobalkansku zajednicu, koju su joj uporno nametala neka europska središta moći. Reakcije bosanskih unitarista uglavnom su se svodile na optužbu kako Montgomery svojim istupom ponovno izaziva rat, dok su njihovi zagrebački istomišljenici tek bili zabrinuti zbog mogućega urušavanja strukture regionalnoga povezivanja.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
BiHNedavno je u Washingtonu održana rasprava o državama tzv. zapadnog Balkana, a najveći broj sudionika u tim raspravama isticao je Bosnu i Hercegovinu kao državu s najvećim potencijalom da u skoro vrijeme izazove nestabilnost u području. Riječ je doista o državi sastavljenoj od tri konstitutivna naroda, a podijeljenoj na dva entiteta, čiju su konstrukciju, nakon završetka rata, uglavnom izradile Sjedinjene Države. Američki model ustrojstva vlasti u BiH potpisan u Daytonu višestranim međunarodnim ugovorom, sustavno je razgrađivan nakon 2000. godine, a na toj razgradnji poglavito su radile pojedine države Europske unije i visoki međunarodni predstavnici, koji su za potrebe vlastitih nacionalnih probitaka vladali zemljom. U toj dekonstrukciji rastrojena su čak i daytonska prava hrvatskoga naroda, a obveza muslimansko-bošnjačke strane da iz sustava svoje ratne islamističke državice prijeđe u funkcioniranje daytonskoga entiteta s Hrvatima preusmjerena je u silno jačanje bošnjačkoga unitarizma.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
Mustafa CerićPoglavar bosanskohercegovačke Islamske zajednice reis ulema Mustafa Cerić ovih je dana svojom izjavom kako bošnjačka inteligencija nije uložila dovoljno truda da razvije nacionalnu komponentu koja bi proizvela i potrebu za stvaranjem nacionalne države Bošnjaka opet uskovitlao javnost u Bosni i Hercegovini. Jedno od najkrupnijih pitanja na koje Bošnjaci nisu dali odgovor još od raspada Osmanskoga Carstva jest - kako tvrdi Cerić - što su njihovi ciljevi na Balkanu? Je li samo vjerski opstanak ili vlastita država na Balkanu koja će ih štititi od genocida kakav se dogodio u proteklom ratu, nedavno je zapitao reis. Na ovu su izjavu posebno žestoko reagirali bivši komunisti, koji se danas skrivaju iza imena Socijaldemokratske partije. Oni od Cerića traže da pojasni svoja stajališta, odnosno, pitaju ga, skriva li se iza tih izjava pokušaj da na prostoru kojeg u BiH nadziru muslimani, stvori bošnjačku islamsku državicu, što bi, kako smatraju u SDP-u, istodobno omogućilo da se Srbi pa i Hrvati izdvoje iz sastava BiH.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
Muhamed FilipovićGlavni ideolog bošnjačkoga unitarizma i član sarajevske Akademije znanosti i umjetnosti Muhamed Filipović ovih je dana postao javni stjegonoša političkoga antiamerikanizma u Bosni i Hercegovini. Još tijekom devedesetih godina Filipović je ostao zapamćen kao čovjek od posebnoga povjerenja Slobodana Miloševića za pitanja Bosne i Hercegovine. Unatoč javnim optužbama kako je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman dijelio Bosnu, sarajevski je specijalac u ime jednoga dijela muslimanske politike dogovarao položaj Bošnjaka u projektu Velike Srbije te zajedničko sudjelovanje u agresiji Beograda na Republiku Hrvatsku. Sve snažnija islamizacija i akademikovo sko prozivanje Sjedinjenih Država zbog stvarne činjenice da u BiH žive tri naroda, moglo bi zemlju, inače vrlo zapaljiva ozračja, pretvoriti u europsku inačicu Afganistana. Prozivajući za vlastito nezadovoljstvo današnjim stanjem u BiH posebnoga izaslanika američkog predsjednika za Afganistan Richarda Holbrooka, muslimanski je akademik očito hotimice gađao cilj. Muhamed Filipović smatra kako je Holbrook fatalna ličnost za sve, osim za Hrvate i Albance, jer navodno dolazi iz kulture u kojoj je istinu stvari zamijenila istina rezultata te da je moral u američkoj kulturi zamijenjen dobivenom igrom, u kojoj vlada načelo kako je sve dopušteno da bi se dobio očekivani rezultat.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
Sanader i TadićPosjet hrvatskoga izaslanstva Beogradu na čelu s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom otvorio je niz pitanja u hrvatsko-srpskim odnosima, a na međudržavnoj razini i pitanje budućnosti dviju država. Predsjednik Hrvatske vlade otputovao je u Beograd u trenutku kad očito postoje problemi oko ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Taj put trenutačno sprječava slovenska politika iza koje se skriva versailleska strategija Londona oko državnoga ustrojstva prostora bivše Jugoslavije. Sanader je u Beograd formalno došao s ponudbenim paketom o gospodarskoj suradnji i tzv. hrvatskoj pomoći Srbiji oko ulaska u Europsku uniju i NATO. Beograd je od susreta s hrvatskim premijerom očekivao rješavanje konkretnih pitanja, na što je upozorio srbijanski premijer Mirko Cvetković. Naime, hrvatska tužba pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu ne opterećuje samo međudržavne odnose Srbije i Hrvatske, nego stvara dugoročno dodatne probleme Beogradu oko moguće odštete Hrvatskoj i negativne percepcije Srbije i Srba u međunarodnoj javnosti.(M.Kovačević)
Add a comment        
Pet, 22-11-2019, 03:00:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.