Kosor i JosipovićNovčana, moralna i politička potpora Vlade Republike Hrvatske obnovi spomenika u ličkom mjestu Srb, kojim se veličaju masovni srbočetnički pokolji Hrvata ljeta 1941. u južnoj Lici, sjevernoj Dalmaciji te Bosni i Hercegovini samo je dodatno pojačala aktualne podjele u hrvatskom društvu. Posebnu dimenziju pokolju daje i uloga fašističke Italije, koja je naoružala četnike te isplanirala akcije pokolja nedužna civilnoga pučanstva. Podizanjem spomenika lojalni su hrvatski pravoslavci gurnuti u ralje velikosrpske politike, a srpski su optanti ponovno dobili mogućnost da unutar hrvatskih granica legaliziraju i nastave svoju politiku, koja je pod vodstvom Slobodana Miloševića, kako su smatrali mnogi Hrvati, doživjela konačni poraz.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

Matica hrvatskaNakon jednogodišnje stanke objavljen je 101. svezak edicije „Stoljeća hrvatske književnosti", u koji je uvršten izbor iz pjesništva Slavka Mihalića. Knjiga je nedavno predstavljena u Zagrebu, a predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić tom je prigodom imao potrebu istaknuti kako su za biblioteku „Stoljeća" pribavili atest od Zavoda za intelektualno vlasništvo, koji im potvrđuje da je biblioteka vlasništvo Matice hrvatske, a ne, kako je rekao, ovoga ili onog privatnika. Priređivač knjige Ante Stamać istodobno je ocijenio kako je u javnosti puno toga „glupoga", "netočnoga" i "zlobnog" rečeno o "Stoljećima". Nu što se to dogodilo da je uprava Matice hrvatske morala posredovati kod državne agencije kako bi dobila potvrdu da je projekt njezino vlasništvo, a priređivača knjige nagnalo na razbacivanje uvredljivim pridjevima? Naime, još je tijekom prošloga ljeta u javnosti izbila afera, kako je vodstvo Matice hrvatske, navodno, zbog niza pogrešaka u uređivanju te sporosti oko objavljivanja knjiga, smijenilo urednika edicije, s kojim se kasnije solidarizirala većina članova uredničkoga odbora. Dodatnu nelagodu u kulturnoj javnosti izazvalo je i brisanje iz članstva Matice hrvatske nekih njezinih uglednih članova, koji su istodobno bili i članovi smijenjena uredništva „Stoljeća".(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

ljudiUstavni progon hercegbosanskih Hrvata iz Republike Hrvatske, što ga je godinama poticala uglavnom oporbena politička elita, a na posljetku prihvatila i Vlada, donijet će nevolje ne samo Hrvatima, koji su ostali izvan granica matične države, nego i samoj Republici Hrvatskoj. Zbog neravnopravna položaja u Bosni i Hercegovini, a sad politički napušteni i zakonski diskriminirani u Hrvatskoj, hercegbosanski Hrvati su prisiljeni na teritoriju, koji je većinski u njihovim rukama, formirati vlastitu federalnu jedinicu. Bošnjačka ratna politika i poslijeratni sarajevski unitarizam potisnuli su Hrvate iz mnogih dijelova središnje Bosne pa će im teritorij od Drvara preko Mostara do Stoca ostati jedina uporišna točka. Nakon diskriminirajućih odluka u Hrvatskom saboru, njihove opravdane zahtjeve mogu trenutno čak i zaustaviti sarajevski i međunarodni pritisci, nu težnje naroda nikad ne će spriječiti pa će svako demokratsko očitovanje volje ići u prilog njihovu osamostaljenju.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

Valentin InzkoNajnovija odluka visokoga predstavnika međunarodne zajednice u BiH, inače austrijskoga diplomata Valentina Inzka, da većinski hrvatskom gradu Mostaru, diktatorski nametne muslimanskoga gradonačelnika, samo jasnije otkriva smjernice jednoga dijela međunarodne politike, čiji je sad cilj nedvosmisleno potisnuti Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Tako je Inzko, oponašajući nekadašnjeg upravitelja Paddyja Ashdowna, nastavio probritansku politiku, čija su nastojanja u njegovu mandatu rezultirala sustavnim etničkim čišćenjem Hrvata. Nakon nasilnoga preuzimanja Mostara, Inzko je muslimanskoj političkoj strategiji otvorio put za realizaciju ratnog plana o izbijanju dolinom Neretve na obale Jadranskoga mora. Tim činom, praktično je prepolovljen hrvatski teritorijalni kontinuitet, što zahtjevima za uspostavu federalne jedinice izbija argument teritorijalne povezanosti, kao stožernog elementa za novo ustavno ustrojstvo BiH. Tako je Inzko Hrvate gurnuo na sam rub očajničke borbe za golo preživljavanje.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanEkstremni dio muslimansko-bošnjačkih medija uključio se u kampanju za izbor predsjednika Republike Hrvatske, a među njima najmilitantniji, sarajevski Dnevni avaz, okomio se na neovisnoga predsjedničkog kandidata prof. Miroslava Tuđmana, koji se jedini zauzima za jednakopravnost hrvatskoga naroda s Muslimanima-Bošnjacima i Srbima u Bosni i Hercegovini. Kao što je štošta nejasno u političkom mentalitetu avazovskih ekstremista, tako je i svojevrsni ulazak u hrvatsku kampanju obavijen velom nesvjesna naslijeđa iz tamnih područja kulturnopovijesne građe bošnjačke nacionalne svijesti. Želja da imaju dominantni utjecaj na kreiranje politike s Pantovčaka, kao što je to bio slučaj sa Stjepanom Mesićem u zadnjih desetak godina, može imati svoje pragmatične i nacionalne razloge. U projektu stvaranja unitarističke države, čiji je, inače, krajnji cilj potiskivanje kršćanskih naroda, odnosno Srba i Hrvata iz BiH, Pantovčak je bio poželjno mjesto, s kojeg se rušio daytonski ustroj zemlje.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

BiHDruga runda butmirskih pregovora i prije svoga službenoga završetka morala je doživjeti neuspjeh, jer paket promjena što su ih Europska unija i Sjedinjene Države ponudile političkim predstavnicima Srba, Hrvata i Bošnjaka-Muslimana u Bosni i Hercegovini tek je potvrdila ionako poznate činjenice o pogledima triju naroda na moguću opstojnost BiH kao cjelovite države. Na međunarodnoj razini novi su butmirski razgovori pokazali kako je europska diplomacija ipak na svojevrstan način izigrala SAD, a prošlotjedni Bildtov posjet Beogradu nije značio samo posredno uvođenje Srbije u pregovore o budućem ustroju BiH, nego je zasigurno pripremio i put za ulazak Rusije na balkansku političku pozornicu.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

SarajevoVišekratna upozorenja s različitih strana na postupke bošnjačkih vlasti koje su iskoristile poratno vrijeme da Sarajevo pretvore u etnički potpuno očišćen grad, na žalost, nisu imala znatnijega utjecaja na zaustavljanje tog procesa. Financijske poteškoće u koje je zapao ionako slabašan proračun muslimansko-hrvatske Federacije te sve ozbiljniji pokušaji bošnjačkih veteranskih udruga, a poglavito tzv. zlatnih ljiljana da dokrajče federalne financije pojačali su ionako već nataložene frustracije bošnjačkih građana. No bošnjački su stratezi godinama taloženo socijalno nezadovoljstvo pothranjivali nacionalnim frustracijama usmjeravajući pobunu vlastita naroda prema Hrvatima i Srbima, koji su očita zaprjeka u realizaciji velikobošnjačkoga državnog projekta. Tako se na višoj političkoj razini, zbog ratnih progona Bošnjaka, vodi svojevrsni diplomatsko-obavještajni rat protiv Republike Srpske, a na praktičnoj razini, u Federaciji, ta ista politika koristi cijeli riznicu Miloševićevih metoda, kako bi s muslimanski zamišljena Lebensrauma potisnula što više Hrvata.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

zločin nad Hrvatima u BiHNapokon je prekinuta šutnja o masovnim zločinima počinjenim tijekom rata nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Dosadašnje prešućivanje zločina nad Hrvatima uglavnom su remetila pojedinačna izvješća o skupnom stradanju Hrvata i Bošnjaka, a obično su se koristila za pisanje optužnica okrivljenim Srbima. Iz takvih se formulacija nerijetko sugerirao i zaključak kako su Bošnjaci i Hrvati bili ratni saveznici sve dok nije došlo do tzv. dogovora o podjeli Bosne, između Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu. Za realizaciju tog navodna plana već su petnaest godina optuženi hercegovački Hrvati. Te su predrasude, kao dio političkoga plana i programa, postale i svojevrsna dogmatska polazišta haaških optužnica protiv hrvatskih političkih dužnosnika i vojnih časnika. Nedavno uhićenja skupine muslimanskih boraca ne otkriva samo mračnu stranu bošnjačkoga rata protiv Hrvata nego i zakulisne igre Haaškoga tužiteljstva, koje je sve do sada prešućivalo, a moglo bi se, upravo zato zaključiti, kako je čak i podupiralo masovno uništenje hrvatskoga naroda u BiH.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

BiHIza krinke hladne retorike međunarodne diplomacije, koja povremeno zapne i na pitanju opstanka Bosne i Hercegovine, ne skriva se samo zabrinutost onih krugova koji su pod svaku cijenu željeli u zajednički tor zatočiti Srbe, Hrvate i Bošnjake. Dapače, u pozadini se tog govora da nasluti i shvaćanje, kako prisilno zatočenje triju naroda unutar jedne države nije tek negacija načela slobode, na kojoj počiva zapadni svijet, nego čak i težnja da se isprave vlastite pogrješke nastale u poratnom procesu, koji se, umjesto razvoja jednakopravnosti pretvorio u poligon za realizaciju monstruozne velikobošnjačke državne ideje. U tom projektu bošnjačka elita na cijelom prostoru, koji se još uvijek uvjetno može nazvati Bosnom i Hercegovinom, želi eliminacijom Srba i Hrvata zadržati dominaciju, a u dogledno vrijeme uspostaviti čak i islamsku državicu, od koje se mnogima na zapadu ledi krv u žilama. O tom svjedoče sve snažniji pokušaji bošnjačkih unitarista da rušenjem srpske republike centraliziraju državu, a potom njezino stanovništvo dovedu u položaj sličan onom u kojem se danas nalaze Hrvati u tzv. Federaciji.(M.Kovačević)

Add a comment        
Sub, 7-12-2019, 21:14:16

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.