EUCirkus koji je nastao nakon što je naša zapadna susjeda Slovenija preuzela predsjedanje Europskom unijom ne otkriva samo lošu stranu kompanije čiji su aktualni menadžeri, uz časne iznimke, provincijalci s jugoistoka Unije, nego i cijeli niz spletaka, koje se inače u europskim javnostima vrlo često svrstavaju pod zajedničkim imenom različitih balkanština. Premda se kroz prizmu Europskoga povjerenstva sve ono što je južno od zaključanih granica smatra neobičnim divljaštvom, ipak se u Hrvatskoj, za razliku od specijaliteta sa štakorskim batacima u staklenkama kiselih krastavaca složenih na policama eunijskih trgovačkih lanaca i pečenki ljudskoga mesa što ih serviraju po slovenskim bolnicama još uvijek živi na zasadama kulture katoličkoga ćudoređa. Igra pak s objavljivanjem t. zv. transkripata, inače uvježbavana na Hrvatskoj poslije smrti predsjednika Tuđmana, premda je raskrinkala nedoraslost trećejanuarkoga režima državničkim poslovima, ponajmanje je bila hrvatska izmišljotina. Kako su prvi transkripti, uz pomoć tada novoizabranoga predsjednika Stjepana Mesića, kao promidžbeno oružje, svjetlo dana ugledali u londonskim novinama, onda i tvrdnje nekih slovenskih dužnosnika kako je ministar vanjskih poslova Dimitrije Rupel odgovoran za publiciranje diplomatskih razgovora između predstavnika SAD-a i slovenskih diplomata nisu daleko od istine.
Add a comment        
 

 
WashingtonMate Kovačević u novom broju tjednika Fokus iznosi svoja razmišljanja o tome zašto bi Republika Hrvatska trebala svoje interese usklađivati s Washingtonom, umjesto da se oslanja na nesložno "europsko mafijaško društvo". Tako Kovačević izdvaja posebice primjer Rumunjske: "Kada je Bukurešt podupro američki zahtjev o izuzeću iz rada Međunarodnog kaznenog suda, Washington je podupro zahtjev Bukurešta za pristupanjem NATO-savezu. Kada je Bukurešt dopustio Americi pristup svom zračnom prostoru početkom rata u Iraku, Washington je Rumunjskoj priznao tako željenu oznaku «funkcionalnog tržišnog gospodarstva». A kada je Bukurešt u UN-u pristao biti supokroviteljom američkog prijedloga o suverenosti Iraka, Washington je pristao otvoriti profitabilne američke baze na obali Crnog mora. U svakoj pojedinoj prigodi, rumunjska pomoć popraćena je, kako navodi list (The Christian Science Monitorm op. ur.), obično u roku od mjesec ili dva – američkom potporom specifičnim rumunjskim interesima.".
Add a comment        
 

 
RehnMožda je sudbina postindustrijskoga društva, koje počiva na snažnom razvoju tehnike, informacijeke tehnologije i tržišnoga natjecanja da na kraju doista, u sekulariziranom i raščovječenom svijetu završi u jednom općem totalitarizmu s nesagledivim posljedicama za najveći dio svoga stanovništva. Tvrdnje pak da je Europska unija totalitarna tvorevina sve više dobivaju na ozbiljnosti, a najnovije uplitanje europskih komesara u rezultate hrvatskih parlamentarnih izbora podsjeća na svojedobnu ulogu tajnih kominterninih agenata i direktiva Informbiroa uz pomoć kojih su se "dragovoljno" podređene vlade držale u podređenu položaju. Nedugo poslije prebrojavanja glasova i uskrate mandata pobjedničkoj stranci, iz Zagreba je u Bruxelles otputovao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, čija je stranka na čelu s predsjednicom Vesnom Pusić, s tek osvojenih 7 od 153 zastupniučka mjesta u Hrvatskom saboru pokušala formirati novu hrvatsku vlast. Kako bi joj pomogao, njezin stranački kolega i dopre dsjednik eurounijskih liberala, Olly Rehn, poručio je Hrvatima, kako ne će biti ništa od približavanja Uniji ako na snagu stupi odluka Hrvatskoga sabora o primjeni zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) na području hrvatskoga Jadrana.
Add a comment        
 

 
HartmannPoziv bivše glasnogovornice Haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann da se "zakonom zabrani negiranje činjenica utvrđenih u Haagu" ne sadrži u sebi samo elemente totalitarnih režima, koji su kažnjavali poput bivšega jugokomunističkog strapa Josipa Broza Tita svaki govor o pokolju stotina tisuća hrvatskih zarobljenika nakon Drugoga svjetskog rata, nego čak drsku i bezobraznu uvredu svim narodima na području bivše SFRJ, na koje je Jugoslavenska narodna armija izvela agresiju, a potom i sudjelovala u genocidu, za koji ih je, od bilo kakve odgovornosti, oslobodio upravo Haaški sud. Po tom istom scenariju haaških "činjenica" nije postojala nikakva zapovjedna odgovornost u sustavu zapovijedsnja JNA, bar kad su u pitanju sustavna razaranja hrvatskih gradova, masovna ubojstva, progoni, silovanja i zatvaranja u logore nesrpskoga pučanstva na dijelovima po okupiranoj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i u logorima na području bivše SRJ. Slične haaške svinjarije po tom Hartmannničinu zakonu bile bi primijenjene i na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, za čije je pokolje, na primjer u Grabovici i Uzdolu (Kršančevu selu, Vitezu, Bobašima, Buhinim kućama i t.d.) inače odgovoran bošnjački vojnopolitički vrh, a koji je na Haaškom sudu, samo nekoliko dana nakon što su za razaranja i pokolje u Vukovaru i istočnoj Slavoniji, od bilo kakve odgovornosti oslobođeni Mile Mrkšić, Miroslav Radić i Veselin Šljivančanin, također oslobođen i zapovjednik muslimanskih postrojba Sefer Halilović.
Add a comment        
 

 
del PonteIz Hrvatskog slova prenosimo članak Mate Kovačevića, koji razmatra povezanost Carle del Ponte s britanskom politikom, koja je za razliku od one Sjedinjenih Američkih Država učinila sve u svojoj moći da Hrvate proglasi dežurnim zločincima, brinući istodobno da notorni zločinci, Karadžić i Mladić, ostanu izvan domašaja Haaškog suda. "U kolikoj je mjeri Haaški sud britansko oružje, uz čiju pomoć London pokušava obnoviti Jugoslavije, najbolje svjedoči odgovor Velike Britanije na američku odvjetničku postavu obrane generala Gotovine. Naime, u londonskom odjelu za Balkan, očito su prosudili kako bi, uz pomoć nekih sudaca i novoga londonskog odvjetničkog tima generala Ivana Čermaka, mogli poraziti američku obranu generala Gotovine. Nu, rješenje balkanskih pitanja, kao što je očito i u slučaju kosovske neovisnosti, koju za razliku od Britanije i njezina prirepka EU zagovaraju Sjedinjene Države, nije još ni na pomolu. Hoće li i kad, u tom međusobnom nadmetanju pobijediti američka strategija izvlačenja Hrvatske, Makedonije i Albanije iz sastava nenaravne europske tvorevine Zapadnobalkanske unije ili će stoljetno kolonijalno lukavstvo Londona, uz pomoć političkih elita spomenutih država i ovaj put nadmudriti svoje suparnike, na kraju će ipak pokazati vrijeme."
Add a comment        
 

 

Sanader i KoštunicaIz tjednika Fokus donosimo članak Mate Kovačevića, koji se osvrnuo na problematiku ponovnog ulaska Hrvatske u balkanske integracije iz kojih je, prije nekih petnaestak godina "krvavo" tražila izlaz. "Politički okvir, kao i sjedište buduće zajednice nakon višegodišnje medijske ujdurme gotovo je nezapaženo stvoren. Boja novca kojom se iz Beograda pokušavaju zauzeti ključni gospodarski sustavi na zamišljenim granicama velike Srbije, čak i uz potporu domaće političke elite koja svoju kukavštinu skriva iza parola o kapitalu koji ne pozna nacije, sve snažnije zauzima maha". Autor se posebice dotiče i buduće uloge Srpske pravoslavne crkve koja je, izgubivši pozicije u Crnoj Gori, svoj smjer djelovanja i utjecaja polako,ali neminovno okrenula prema zapadu, odnosno Hrvatskoj, s kojom je trenutno u "makarijanskom stanju", odnosno - stanju pakta s neprijateljem.(mmb)

Add a comment        
 

 
Ivo SanaderMate Kovačević u tjedniku Fokus obrađuje temu hrvatskog nacionalizma u kontekstu najnovije inačice haške optužnice protiv hrvatskog vojnog i političkog vrha: "Aktualno pak proširenje optužnice novim imenima nije ništa drugo doli najavljen londonski obračun s hrvatskim nacionalistima, kako bi se nasuprot američkoj strategiji što brže uspostavila nova Jugoslavija. Oni koji se danas bore protiv hrvatskoga nacionalizma, dakle pripadaju staroj boljševičkoj školi, koja u ime revolucionarne avangarde nastoji kotač povijesti okrenuti u suprotnom smjeru, računajući kako će ukidanjem države ponovno prigrabiti namjesničke "feudalne" povlastice, a njih što dulje očuvati uz pomoć apsolutističke vlasti.". Bilo bi zanimljivo čuti što o Kovačićevim razmišljanjima ima reći predsjednika hrvatske Vlade Ivo Sanader, koji se nedavno u Oxfordu hvalio kako je smanjio hrvatski nacionalizam na minimum.
Add a comment        
 

 
Kraj IrakaMate Kovačević opisao je temeljitije nedavni posjet Petera Galbraitha Zagrebu. Točnije, Kovačević opisuje promociju Galbraithove knjige "Kraj Iraka" u zagrebačkom Novinarskom domu, kao i njegov nastup tjedan dana kasnije na Hrvatskoj televiziji. I dok je u pri prvom nastupu nekoliko pozitivnih riječi o predsjedniku Tuđmanu "ukočilo dlanove" standardnih Galbraithovih hrvatskih poklonika, njegov nastup na televiziji pred znatno većom publikom imao je potpuno drugačiji ton. Kao što smo već javljali,  Peter Galbraith u emisiji "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića izrekao je teze kojima su se ponajviše mogle svidjeti onima koji svoju politiku temelje na ideji o postojanju "zajedničkog zločinačkog pothvata". Kovačević dalje piše: "Galbraithovu tezu o umiješanosti političkoga vodstva u navodne zločine nad Srbima lako je iščitati iz neuspješna autorstva tzv. Plana Z-4, kojim su Srbi trebali dobiti državu u državi, a zahvaljujući Oluji, nad kojom su budno bdjeli i američki saveznici, okupacijska se tvorevina hrvatskih pravoslavaca rasplinula u samo četiri dana. O toj američkoj nazočnosti podrobno je svjedočio i sam Peter Galbraith, ustvrdivši kako su upravo on i Richard Holbrooke pred Banja Lukom zaustavili hrvatsko napredovanje, čime je zapravo spašena Republika srpska. Iza ocjene o predsjedniku Tuđmanu, koji je dvaput bio izravno biran za hrvatskoga predsjednika, ne skriva se Galbraithovo nepoznavanje mehanizama demokratskoga društva, nego Tuđmanovo nepristajanje na bilo kakve ucjene kad su bili u pitanju hrvatski nacionalni probitci.".
Add a comment        
 

 
Već sam način na koji se u Hrvatskoj provodi Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP) budi opravdani na strah da se ponovo dogovaraju suradnje sa susjednim balkanskim zemljama koje nemaju nikakvih dodirnih točaka sa željama i potrebama hrvatskih građana. Naime, daleko od očiju javnosti ovih dana sastaju se hrvatski predstavnici s predstavnicima Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Srbije, kako bi za 11. svibnja 2007. pripremili sastanak šefova država i vlada SEECP-a u Zagrebu, na kojem će se uspostavit na razini SEECP-a i operativno tijelo, tzv. Vijeće za suradnju. Koliko su ove aktivnosti u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske trenutno nije jasno budući da se one dobro skrivaju. No, kada bi se zaista radilo o dogovorima koji bi bili od koristi Hrvatskoj onda bi valja predsjednik Vlade, koji koristi svaku priliku kako bi istaknuo uspjehe svoje vlade, o SEECP-u zvonio na sva zvona. No, zvona se ne čuju. Prenosimo komentar Mate Kovačevića iz Fokusa u kojem se može saznati nešto više o novom balkanskom okupljanju u Zagrebu 11. svibnja.
Add a comment        
Ned, 20-10-2019, 20:01:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.