Mate KovačevićRadovi u knjizi su podijeljeni u četiri tematske cjeline, a kao prolog stoji govor gospićko-senjskoga biskupa mons. Mile Bogovića na prosvjednom skupu u Haagu 24. rujna 2011. U poglavlju „Dr. Franjo Tuđman i suvremenost" su radovi Marijana Šunjića o diskontinuitetima hrvatskoga nacionalnog programa, Miroslava Tuđmana o Dnevniku dr. Franje Tuđmana te Mate Ljubičića o Tuđmanovim korijenima kao odrednicama hrvatske državne politike 21. stoljeća. (M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

Braniteljski prosvjed u ZagrebuPolitički model približavanja EU po svaku cijenu, što su ga kao svoj cilj definirale trećejanuarske vlasti, potpuno je iscrpljen. Hrvatska se u tom desetogodišnjem lutanju odrekla vlastitih nacionalnih probitaka i ponovno približila novoj balkanskoj zajednici, a kao rezultat beskrajnih ucjena predala je u ruke strancima vitalne gospodarske subjekte, odrekla se dijela mora i teritorija, a svoje ratne junake pretvorila u zločinačku družinu, čime je ponizila sve istinske branitelje hrvatske slobode. Dok je Hrvatska ispunjavala izmišljane uvjete, poražena se Srbija u međuvremenu prestrojila i na novim temeljima definirala svoj velikosrpski projekt.(M.Kovačević,HS)

Add a comment        
 

 

Srpska pravoslavna crkvaZa presudnu ulogu u određivanju budućega položaja Hrvatske sukobljavaju se danas dvije dominantne političke strategije, koje svoje pristaše pronalaze i unutar hrvatskih upravljačkih struktura. Nositelji pak izvorne hrvatske strategije, koji su oživotvorili referendumsku odluku hrvatskoga naroda iz 1991. o samostalnoj državi, potisnuti su danas na rub političkih zbivanja, a zbog nedostatka organizacijskih sposobnosti ubuduće će vjerojatno još manje utjecati na javni i politički život zemlje. Jedna od vodećih strategija nastoji na području tzv. zapadnoga Balkana zadržati, produbiti i protežirati tradicionalno britanske nacionalne probitke. (M. Kovačević,HS)

Add a comment        
 

 

politikaU javnosti se obično promiče teza kako se Hrvatska nalazi u teškoj financijskoj krizi, što i nije netočno, nu Hrvatska je prije toga pala u političku krizu, koja je očito proistekla iz svekolike duhovne krize. Duhovna kriza ili pak kriza kulture posvemašnji je manjak duha, koji se očituje u odnosu prema sebi, bližnjima i zajednici pa je za izlazak iz te krize potrebno zauzimanje pojedinaca, ustanova i cjelokupna društva. Demokracija je politički sustav koji društvovne oprjeke i političke suprotnosti pokušava rješavati izborima, nu u Hrvatskoj se društvovne protimbe razvijaju izvan sustava političkih stranaka, a politička stajališta parlamentarnih stranaka pak međusobno su mnogo bliža nego stajališta tih istih stranaka i njihovih birača. Tako je navodno konzervativna, narodnjačka i demokršćanska stranka HDZ svojim svjetonazorom i stvarnim, a ne deklarativnim programom znatno bliža SDP-u i njegovim koalicijskim partnerima nego svom po pravilu konzervativnom biračkom tijelu. (M.Kovačević,HS)

Add a comment        
 

 

EUVećina europskih zemalja, koje i dalje grcaju u gospodarskoj krizi te sve snažnijim društvenim raslojavanjem i brojnim kolonijama neprilagodljivih emigranata primili su s dubokim razumijevanjem objavu gospođe Merkel. Projekt nasilne dekristijanizacije europskoga kontinenta i promjena etničke strukture europskih država očito nikad nije bila široko prihvaćena u izgrađenim narodima, a nositelji ideologije multikulturalizma – politička i financijska središta – sad i sama uzmiču od projekta, koji im je kao gospodarsko-politička paradigma služio u razdoblju širenja njihove trgovinske ekspanzije. Žrtve ovih globalističkih projekata obično postaju neizgrađeni i mali narodi, a među njima, nažalost, prednjači Republika Hrvatska, čije su političke elite uvjerene u svoju povijesnu misiju služenja inozemnom kapitalu. (M.Kovačević,HS)

Add a comment        
 

 

Mate Kovačević14. listopada 2010. u Zagrebu predstavljena je knjiga admirala Davora Domazeta Loše „Hrvatski Domovinski rat 1991.-1995.- strateški pogled„. Knjigu su predstavili gospodin Mate Kovačević, prof. dr.sc. Miroslav Tuđman i admiral Davor Domazet Lošo. U nastavku donosimo izlaganje Mate Kovačevića. "U povijesti hrvatske literature rijetke su studije, a još rjeđe knjige koje se bave ratnim umijećem. Doduše, postoji literatura koja se bavi kronikom ili opisom ratnih događaja, a u starijem hrvatskom latinitetu čak i raspre o oprvdanosti rata, nu vođenje ratnih pothvata i filozofija ratništva kao discipline, bile su tijekom zadnja dva stoljeća isključiva povlastica suverenih država, koje su vodile samostalnu politiku, a u zaštiti nacionalnih probitaka, služile su se i uporabom vlastite oružane sile."

Add a comment        
 

 

HRNakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na vlast je u Hrvatskoj 2000. godine došla trećejanuarska koalcija, na čelu s bivšim komunistom Ivicom Račanom. Ta je koalicija, a i sve vlade poslije nje, povela politiku „novoga kursa", što je u međunarodnim odnosima značilo podređivanje hrvatske suverenosti centrima moći izvan Republike Hrvatske, a u gospodarskom području, vlasništvo se hrvatskih državljana sustavno prodavalo i predavalo u ruke strancima. U politici prema susjedima, hrvatske su vlasti, na Balkanskom veleskupu u Zgrebu, pristale na integraciju s bivšim zemljama koje su tvorile Jugoslaviju, odnosno ranije desetljeće otpora i obrambenoga rata proti jugoslavenskoj i srbijanskoj agresiji pretvoreno je tijekom trećejanuarskih režima u političke procese, koji će hrvatsku voditi prema cilju što ga je početkom devedesetih godina pokušala vojnom silom realizirati Jugoslavenska narodna armija. (M.Kovačević,HS)

Add a comment        
 

 

boljševiciUnatoč službenom otklonu i javnoj šutnji u Hrvatskoj je 23. kolovoza, premda rubno, zahvaljujući nekim udrugama i skupini neovisnih intelektualaca, ipak obilježen „Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava 20. stoljeća". Deklaracijom Europskoga parlamenta, 2008. godine donesena je odluka o obilježavanju sjećanja na žrtve, upravo na dan kada je 1939. sklopljen zajednički nacističko-sovjetski sporazum, što su ga potpisala dvojica ministara, Ribbentrop i Molotov, kojim su komunizam i fašizam sa svjetske pozornice, zajedničkom borbom naumili iskorijeniti demokratske sustave, a svojim zločinačkim ideologijama ustrojiti novi poredak, što je bio uvod u početak Drugoga svjetskog rata. Mnoge civilne i nevladine udruge, inače vrlo glasne u svojim zahtjevima za progonom nositelja demokratskih promjena u Hrvatskoj potkraj osamdesetih i tijekom devedesetih godina, ostale su nijeme na preporuku Europskoga parlamenta pa onda s razlogom valja sumnjati u njihov demokratski značaj.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićSudeći po medijsko-političkim reakcijama, koje redovito uslijede nakon crkvenih upozorenja o tom kako komunistički duh u Hrvatskoj narušava njezin demokratski sustav, moglo bi se lako zaključiti da je Lijepa Naša, za razliku od većine država iza nekadašnje željezne zavjese, doista jedina preostala zemlja u rukama bivših komunista. Ako je državna moć usredotočena u rukama zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, onda valja podsjetiti kako su hrvatski šefovi odreda bivši komunisti ili pripadnici nekadašnjih jugokomunističkih upravljačkih struktura: predsjednik države Ivo Josipović bivša je omladinska komunistička uzdanica s Pravnoga fakulteta, predsjednik Sabora Luka Bebić donedavno se javno hvastao kako je čak i Franju Tuđmana podupirao samo zato što je ovaj bio partizanski general, za predsjednicu Vlade Jadranku Kosor, koja skriva biografske podatke iz razdoblja od 1972. do 1991. mnogi tvrde kako je također bila „dete komunizma", kao i predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin, čiji je „tatek" navodno bio jedan od članova partijskoga Komiteta. (M.Kovačević,HS)

Add a comment        
Uto, 17-09-2019, 05:20:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.