«Pad konkurentnosti RH» ili još jedna podvala?

Kad čovjek nema drugog posla pa prati udarne vijesti naših elektroničkih medija, bili oni nacionalni ili 'anacionalni', stekne dojam da više nije senzacija kad pas ugrize novinara nego obratno! Bilo kako bilo čini nam se da su izvještaji reportera ili novinskih piskarala bezvrijedni ako nisu barem žuto obojeni a velika većina tih izvještaja bez daljnjeg se može uklopiti u takozvanu crnu kroniku. Tako je bilo i ovih dana kada je na svim TV postajama ali i u pisanim medijima glavna, senzacionalna vijest glasila poprilici ovako: Hrvatska tone sve dublje i dublje prema ponoru a razlog tome je: pad konkurentnosti! Doduše, ovaj put nije Zoran Šprajc ugrizao psa nego je Hrvatsku žestoko ugrizao Svjetski ekonomski forum (WEF) svojim 'crnim' izvještajem i to upravo pri kraju glavne ali i po Hrvatsku veoma uspješne ('mediteranski konkurentne'!) turističke sezone; puka slučajnost? Prošle godine po izvještaju WEF-a Hrvatska je glede konkurentnosti zauzimala 61. mjesto a ove smo godine pali na veoma nisku, 72. poziciju. Tako se to navodi u priopćenju hrvatskog 'Nacionalnog Vijeća za konkurentnost' (vrijednog suradnika World Economic Foruma) na čelu kojeg je veeeliki hrvatski menedžer Darko Marinac, poznat još iz propale 'Plive' odnosno iz danas propadajuće 'Podravke' koja slijedi 'Plivin' put.

Blago nama na takvim gospodarstvenim stručnjacima pobjeglim iz tvrtki kojima sami nisu bili u stanju 'podići konkurentnost'.

Izvješće o globalnoj konkurentnosti ove je godine obuhvatilo 133 zemlje a rađeno je, tako barem kažu, na temelju visoko-sofisticirane metodologije Svjetskog gospodarskog foruma koja se temelji na istraživanju čak 12 faktora konkurentnosti, a to su: Infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost, inovativnost, veličina tržišta i financijsko tržište. Sva sreća da je izvjestiteljima promaklo nedavno povećanje PDV-a za jedan posto jer to bi nas u cijelosti bacilo i aut, 'van konkurencije'.

Dvije činjenice o konkurentnosti

Suprotstavljajući se takvom šokantnom izviješću naveo bi samo dvije činjenice koje očito negiraju takvo podcjenjivačko rangiranje naše zemlje na «ljestvici konkurentnosti!».

1) Mnoge od navedenih 12 faktora konkurentnosti na svjetskom tržištu, kao što su tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost, inovativnost, efikasnost i sl., možemo pronaći ali kao pozitivne karakteristike u slijedećem svjetskom uspjehu našega IGH. Hrvatski Institut građevinarstva kojem je na čelu Mesiću nepoćudni Jure Radić pobijedio je na jakom međunarodnom natječaju za izgradnju zračne luke u ukrajinskom gradu Donjeck. Zračna luka bit će sagrađena u samo tri godine, jer je Ukrajina 2012. zajedno s Poljskom domaćin Europskoga nogometnog prvenstva a UEFA-ina inspekcija postavila je kratke rokove Ukrajincima, koji već kasne u gradnji infrastrukture potrebne za održavanje 'Eura 2012'. Izgled terminala, površine 70 tisuća četvornih metara, osmislili su svjetski priznati hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt i Branko Kincl. Projekt će s oko 150 milijuna eura (dakle, oko milijardu kuna) financirati Donjecka oblast i veliki investitori čelične industrije iz tog područja. Predviđa se da će kroz središnji tranzitni prostor prema zemljama jugoistoka Europe i dijela Azije prolaziti oko šest milijuna putnika na godinu; uistinu, u pozitivnom smislu riječi senzacionalno i hvale vrijedno. Prenose to, dakako i naši neovisni mediji ironizirajući usput da je taj projekt vjerojatno plagijat projekta buduće zagrebačke zračne luke (koja je prema istim medijima plagijat zračne luke u japanskoj Osaki; dakle plagijat plagijata?) izrađen također u istom (Jurinom) Institutu, ili po predsjedniku Mesiću, u tom 'monopolističkom loncu' hrvatskog građevinarstva.

Dodamo li tome uspjehe IGH u impozantnoj konkurenciji najjačih europskih graditelja glede zaključivanja ugovora za projektiranje zahtjevne autoceste kroz Crnu Goru (Boljari-Bar, 167,2 km., 48 tunela, 107 mostova i vijadukata), investicije vrijedne 2,77 milijardi Eura, zatim brze primorske autoceste dužine 110 km od Debelog brijega do Ulcinja; ili možda vrijedne poslove projektiranja objekata za zimske Olimpijske igre 2014.g. u ruskom Sočiju, tada se s pravom moramo upitati jesu li i to 'faktori' koji su utjecali na katastrofalni 'hrvatski plasman u konkurentnosti' po čudnim kriterijima WEF-a? Kakav bi nam tek konkurentski rejting nizak bio da IGH i splitski 'Konstruktor' te poslove nisu dobili; bila bi to prava senzacija za naše ionako već požutjele medije….

2) Unatoč pesimističkim očekivanjima, unatoč žestokoj konkurenciji Mediteranskih zemalja Hrvatska će (a i sama je zemlja Mediterana) u ovoj teškoj recesijskoj godini ostvariti vjerojatno jednak financijski učinak kao i prošle (najbolje godine) u svojoj najjačoj izvoznoj grani, u turizmu za razliku od jake, tradicijske i ugledne konkurencije koja bilježi osjetan pad. Primjerice u Francuskoj taj pad iznosi velikih 29,4 posto. Uzgred, izgleda da je, bez konkurencije, najjači 'izvozni artikl'  turističke zemlje Španjolske svinjska gripa o čemu svjedoče naši đaci mahom zaraženi tim pandemijskim virusom po povratku s maturalnih putovanja iz te, inače, lijepe zemlje. Prema posljednjim provizornim računicama turistički prihod Hrvatske će premašiti respektabilnih 7 milijardi Eura a to je ravno, ili više od polovice budžeta RH za tekuću godinu. A da nismo bili konkurentni ne bi bilo ni turizma niti bi dobili ove građevinske poslove na tržištu koje danas u sveprisutnoj recesiji, doslovno: 'mjeri svaku paru'.

A sad malo gorke šale

Moguće nam i sam Predsjednik popravi tu, eto, lošu 'konkurentsku sliku' ponovnim otvaranjem vrata hrvatskom gospodarstvu svojom posjetom komunističkoj Kubi. «Gospodarsko i turističko(?) predstavljanje Hrvatske u hotelu Melia Kohiba-Havana, na kojem će predsjednik Mesić (iz svog džepa?) počastiti nemalih 200 uzvanika iz diplomatskog i političkog života večerom s hrvatskim specijalitetima, već je dogovoreno. Sanduci s poznatim hrvatskim vinima, dalmatinskim pršutom, paškim sirom, maslinovim uljem i drugim (izvoznim?, nap.a.) delikatesama u organizaciji tvrtke 'Camelot' d.o.o kreću danas iz Zagreba u Havanu», piše 'Večernjak', 6. rujna ove godine.

Uz Mesića, za kojih desetak dana na Kubu, jednako kao i 2006. godine, opet putuje njegov specijalni savjetnik, bivši visoki 'oficir' OZNA-e, Budimir Lončar koji je prije točno trideset godina bio i u pratnji YU-predsjednika Tita-a i tada odigrao povijesno važnu ulogu u organizaciji veličanstvenog ali i posljednjeg skupa nesvrstanih, davne 1979. godine…baš u Havani. Nije li to pravi polit-štimung neke nove, Mesićeve 'Jugo(atmo)sfere'!?

Kako doznajemo iz pouzdanih izvora drugog dana posjeta Kubi organiziran je gospodarstveni forum 'naši i vaši' na kojem će biti istaknuta poznata parola hrvatskog kolekcionara Nadana Vidoševića: Kupujte samo hrvatsko!Kakav će to 'turistički bum' uslijediti nakon ove promocije teško je i pretpostaviti; vjerujem da će 'Jadranski luksuzni hoteli' hrvatsko-engleskog biznismena Gorana Štroka i novootvoreni hotel 'Kempinski Golf-Adriatic' u Savudriji produžiti turističku sezonu na cijelu godinu zbog navale kubanskih tajkuna. Eto, tako će se na vrh tablice po WEF-a i Darku Marincu ponovno uzdignuti naš 'impotentni rejting' glede konkurentnosti, 'mo..š mislit'!?

Damir Kalafatić