Ratko MladićNeposredno prije svog posjeta Zagrebu, haaški tužitelj Serge Brammertz je bio i u prijateljskom posjetu Beogradu, gdje je stigao na poziv Udruge tužitelja Srbije, kako bi razgovarao i razmijenio profesionalna iskustava s kolegama u toj zemlji. Tom prigodom Brammertz je izjavio kako 'za sada nema razloga vjerovati da najtraženiji haški bjegunac Ratko Mladić nije u Srbiji' ...jednostavnije rečeno: 'mi vjerujemo da je nestašni Ratko u Srbiji a vi cijelom svijetu lažete da nije'! U izvještajima se prenosi i izjava srbijanskog tužitelja za ratne zločine Vladimira Vukčevića, koji je naglasio kako je suradnja s Haaškim sudom ključna tema Srbije za 'regionalni' ulazak u EU, te da svi u 'balkanskoj regiji' moraju biti svjesni zakonske i moralne odgovornosti prema žrtvama i njihovim obiteljima. Vukčević je izjavio da je i 'osveštena' Srbija konačno prepoznala ratne zločine haaškog optuženika Ratka Mladića, te ih je jasno definirala, ali je nažalost javnost i dalje u većini protiv njegova izručenja Sudu.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Serge BrammertzKad i malo razuman čovjek, koji pritom ne mora biti pravni stručnjak, pročita sljedeće vijesti, mora se upitati tko je to naš partner u relacijama odnosa s Haaškim sudom; je li to, po zdravoj logici Sudsko vijeće Tribunala ili tek jedna strana u postupku, subjektivno Brammertzovo Tužiteljstvo? Uza svu tu nelogiku, glavnog haaškog tužitelja, simpatičnog Sergea Brammertza, u utorak će u Zagrebu primiti 'glavom i bradom' sam hrvatski predsjednik Ivo Josipović, a točni termini sastanaka s drugim, najvišim hrvatskim dužnosnicima još nisu potvrđeni. Samo što mu klimoglavci ne podastru crveni tepih i postroje počasnu četu u znak neizmjernog, sluganskog poštovanja. Jedini razlog njegova posjeta Zagrebu je taj što Tužiteljstvo - kao jedna i to subjektivna strana u kaznenom postupku protiv hrvatskih generala - već dugo, dugo od Hrvatske uzaludno traži dostavu takozvanih topničkih dnevnika iz operacije 'Oluja', a službeni Zagreb uporno i uzaludno ističe da je predao sve dokumente koje posjeduje i da potpuno surađuje sa sudom.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Tomislav DragičevićFinancijska 'agonija' Ine traje već duže vrijeme iako se svako malo cijene goriva usklađuju s cijenama sirove nafte (prema tečaju dolara) na takozvanom Mediteranskom tržištu. Kao da domaća nafta i ne postoji a njeno kvantitativno učešće u ukupnoj potrošnji iznosi respektabilnih 20 posto!? Dakle, samo u zadnjem tromjesečju 2008. godine Ina je zabilježila nevjerojatne gubitke u trgovini naftnim derivatima od oko 1,5 milijardi kuna. Ukupni gubitak Ine na kraju te 2008. godine iznosio je čak 1,1 milijardu kuna. Tada je Ina počela gomilati još i enorman porezni dug (prema 'svojoj' državi, nap.a.) koji se na svom vrhuncu procjenjivao na 1,5 do 2 milijarde kuna te ga Ina do dana današnjega još nije uspjela potpuno podmiriti; čak ni uz izdašnu kreditnu pomoć najvećeg dioničara, mađarskog MOL-a.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

MorinjU logoru Morinj pokraj nekad hrvatskog Kotora od listopada 1991. do kolovoza 1992. godine mučeno je više od 300 zatvorenika; hrvatskih branitelja (i civila) koji su ustali protiv crnogorske agresije. Troje ih je na smrt pretučeno u samom logoru, a 56 je naknadno preminulo od posljedica svakodnevnog fizičkog batinanja i trajnih posljedica psihičkog terora. Zbog tih ratnih zločina 'časni', i to čak viši crnogorski sud u Podgorici izrekao je smiješne i sramotne presude, kako slijedi: Zlatko Tarle osuđen je na godinu i pol zatvora, Mlađan Govedarica na 2, Ivo Gojnić na 2,5, Boro Gligić na 3, Špiro Lučić na 3,5 te Ivo Menzalin, kojemu se sudilo u odsutnosti, na 4 godine zatvora. Osuđeni su da su kao djelatni i pričuvni pripadnici bivše JNA počinili ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika s dubrovačkog područja. A sad počujmo kontradiktorno obrazloženje ovih sramotnih kazni: 'Časna' crnogorska sutkinja Milenka Žižić čitajući presudu rekla je kako bi izrečene kazne bile veće da je RH u trenutku zarobljavanja logoraša bila međunarodno priznata država. Zbog te činjenice (ratni) zločin u Morinju okarakteriziran je kao oružani, a ne međunarodni sukob.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Radomir ČačićPredsjednik HNS-a, Radimir Čačić je izgleda u cijelosti prebrodio 'svoju tešku osobnu tragediju' koju je doživio na mađarskoj autocesti. Snagom vlastite volje oslobodio se on, začudo, veoma brzo depresivnog psihičkog šoka pa je danas još grlatiji, još aktivniji nego što je do sada bio. Kao da ga je ta 'osobna tragedija' učinila još zrelijim u njegovoj konstruktivnoj kritici spram, eto, potpuno nesposobne Vlade Jadranke Kosor i njenih do grla korumpiranih ministara. Rekao bi narod: nije svako zlo za zlo! Figurativno rečeno gazi taj neobično nadahnuti i univerzalni stručnjak sve što mu se nađe na putu ne bi li makar i verbalno pomogao 'svojoj' Vladi da svlada prisutnu gospodarsku krizu i nabujalu recesiju. Jednom riječju taj 'osvjedočeni altruist' čini sve kako bi ukazao na pravi put spasa potonulog hrvatskog gospodarstva. Arhitekt po struci Čačić u svojoj torbi ima čak stotinjak korisnih projekata te je spreman veoma stručno raspravljati o njihovoj primjeni u svim granama gospodarstava.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Draža MihajlovićVeličanstvena ovogodišnja parada u Moskvi održana je u čast pobjede nad njemačkim nacizmom, ali ne i nad fašizmom, jer je fašizam kao pokret prestao djelovati kapitulacijom fašističke Italije u rujnu 1943.godine. Međutim, kod nas u Zagrebu taj isti datum slavi se u antifašističkom ozračju što je u potpunosti besmisleno i nelogično. I opet se na pultu govornice u koncertnoj dvorani 'Lisinskog' može zapaziti troroga partizanska kapa koja sugerira poznatu 'antifašističku' parolu: 'nosim kapu sa tri roga, ja se borim protiv boga'! Da li namjerno ili tek slučajno, tog istog dana, Dana Pobjede nad nacizmom ili Dana Europe, u Beogradu se za široku javnost demokratske Srbije otvara bizarni Muzej Draže Mihajlovića sa svim njegovim osobnim predmetima uključivo njegovu ratnu odoru i pištolj; četnički kamu nismo opazili. Dakle, kripto-demokratska Srbija još jednom hoće svijetu podvaliti notornu povijesnu laž kako su u Srbiji postojala dva paralelna-istovjetna 'antifašistička' pokreta, jedan generala Draže i onaj drugi, (njegova ljutog neprijatelja, nap.a.) druga Tita, koji je tog 'antifašistu' ili kako Srbi za njega s ponosom vele: prvog gerilca porobljene Europe, dao strijeljati 1946.g.(na i danas nepoznatom mjestu)....kao ratnog zločinca, svog suparnika i britanskog miljenika, tijesnog kolaboranta s talijanskim fašistima.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Huda jamaU dokumentima Spomen-područja Jasenovac piše: «Koristeći više stotina različitih izvora, knjiga, dokumenata, fotografija, izjava rodbine i prijatelja jasenovačkih žrtava, terenskih istraživanja(?) i fotografiranja spomenika(?) žrtava fašističkog(?) terora, od kojih je 169 navedeno kraticom u Poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac, uspoređivanjem i kritičkim preispitivanjem podataka za svaku žrtvu ponaosob, sačinjen je poimenični popis djece, muškaraca i žena ubijenih u KCL Jasenovac», a taj ukupni broj se do sada zaustavio na veoma preciznih 75.159. Doduše, s one druge strane Save u 'RS'-Gradini taj je broj temeljem jednakih 'materijalnih dokaza' znatno veći, skoro udesetostručen, pa prema Miloradu Dodiku i Borisu Tadiću iznosi 700.000. Ta ničim utemeljena brojka je, naime, i ove godina bila uočljiva na prigodnom transparentu pri obilježavanju Dana proboja zatočenika iz logora; a u Gradini nazočni srpski predsjednik ju nije ni pokušao osporiti niti mu je 'naš' pravednik Ivo Josipović to i zamjerio!(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Duce Benito MussoliniGledajući sinoć 'Tita' Antuna Vrdoljaka prisjetim se jednog bizarnog događaja iz protekle godine kad su predani 'istrijanski komunisti' upravo i (zlo)namjerno 15. svibnja - na dan kada se obilježava bleiburška tragedija - organizirali polazak Titove štafete iz Umaga za Beograd bijelim Mercedesom izvjesnog Radoslava Ilića. Zbog tog dana je simpatična 'anti-titovka' Zdravka Leindl iz Umaga proglašena krivom radi narušavanja javnog reda i mira prigodom polaska te opskurne Titove štafete kroz hrvatski grad Umag. Sutkinja Prekršajnog suda u Poreču Dragica Grujić odredila joj je tada novčanu kaznu od 375 kuna, koju je morala platiti po pravomoćnosti presude, u suprotnom slijedila bi prisilna naplata. Ukoliko pak ni prisilna naplata ne bi uspjela, zamijenila bi se kaznom zatvora od tri dana, čime se, eto, ponovo otvorila mogućnost da se zbog jednog od najvećih zločinaca, Josipa Broza Tita, u Republici Hrvatskoj ide u zatvor. Kakve li morbidne demokracije!?(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Darko MilinovićPo katastrofalnom odnosu broja umirovljenika prema broju onih koji (uključivo i one 'na papiru') rade, Hrvatska se može slobodno kandidirati za Guinness-ovu knjigu svjetskih rekorda; u Lijepoj našoj taj odnos je 1 : 1,3! Za razliku od naše posrnule, u iole stabilnoj ekonomiji 'crveno svijetlo alarma' se pali ako taj odnos padne ispod 1 : 3! Uza svu tešku situaciju u gospodarstvu, uza svu masu od 320.000 desperadosa i 80.000 djelatnika koji 'delaju a plaću ne primaju', životni vijek hrvatskog čovjeka se znatno produljio pa je dobrim dijelom i zbog toga broj 'dugovječnih penzića' prešao impozantnu (nekima i zabrinjavajuću?) cifru od njih milijun! Doduše, mnogi od njih jedva čekaju 'prvi maj' i Bandićev grah u Maksimiru kako bi se barem jedanput u godini pošteno najeli! Milinovićevo 'ja dao, ja uzeo' glede ukidanja besplatnog dopunskog osiguranja za nemalih 400.000 korisnika - mahom 'penzića' i invalida, podsjeti me na jednu emisiju 'naše' TV-kuće u kojoj je bilo riječi i o nama, nesretnim umirovljenicima kao parazitima društva!(D.Kalafatić)

Add a comment        
Pet, 23-04-2021, 05:21:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.