Šarm savjetnika za znanost

Britansku je javnost početkom siječnja uzbudila vijest objavljena u medijima: “Odjel za okoliš, hranu i ruralni razvoj naglašava važnost nove GM tehnologije kao moralnoga imperativa u prehrani čovječanstva”.

Izjave britanskoga i hrvatskoga Vladinog savjetnika za znanost

I doista, pod naslovom “Britanija mora pokrenuti GM revoluciju hrane” The Guardian od 6. siječnja 2010. donosi govor koji će naredni dan na Poljoprivrednoj konferenciji u Oxfordu održati profesor dr. John Beddington, savjetnik za znanost britanske Vlade.

Ubrzo potom, kod nas u Hrvatskoj, ilustrirani tjednik Globus objavljuje tekst hrvatskoga Vladinoga savjetnika za znanost dr. Miroslava Radmana: “Križarski rat protiv vlastite budućnosti – svi smo mi GMO”. Dr. Radman uvjerava čitatelje da možemo birati: “GM usjevi ili glad”. On tvrdi da se do sada “nije dogodila ni jedna jedina GMO-nesreća, pa stoga navodna anti-GMO histerija ljudi nije opravdana”.

Međutim, britanski The Guardian već 9. siječnja objavljuje pismo glavnoga savjetnika za znanost britanske Vlade, profesora dr. Beddingtona, u kojemu protestira: “U svome napisu pogrješno ste interpretirali moj tekst. Ja NISAM rekao da bi Britanija morala započeti GM revoluciju. Ja sam samo rekao da GM tehnologija nije nešto što bi trebalo jednostavno prihvatiti ili odbaciti. Pitanje je: koje bi probleme u poljoprivredi ona mogla riješiti?”

Što se stvarno dogodilo? Jesu li novinari krivo interpretirali tekst koji su dobili prije govora, ili im je podmetnut tekst različit od onoga koji je na Poljoprivrednoj konferenciji u Oxfordu koristio savjetnik za znanost britanske Vlade? No, to i nije toliko važno.

Pročitavši ovu drugu vijest, postavilo se pitanje: hoće li i naš savjetnik za znanost sada korigirati svoj stav, jer očito malo se zaletio a potom izgubio uporište. I doista, ubrzo magazin Danas (4. veljače 2010.) donosi intervju sa savjetnikom za znanost hrvatske Vlade pod naslovom “Hrvatska znanost je provincijalizirana do beznačajnosti.” Odmah na početku članka navedena je Radmanova izjava: “Ja NE kažem da ne postoji nikakva opasnost od GMO-a. ... ja NE kažem da Hrvatska treba uzgajati GMO, dapače."

Zanimljiva podudarnost u vremenu i temi! Ipak, ako ništa drugo, možemo biti zadovoljni - jer su razmišljanja savjetnika za znanost hrvatske Vlade tako podudarna stavovima njegovoga britanskoga kolege. To što se odnos prema GMO hrvatskoga savjetnika s vremenom malo izmijenio, to je naravno pozitivno. To je samo znak razvoja misli. Od stava "Ili GM hrana, ili glad" - do prihvaćanja moguće opasnosti, to je stvarno veliki napredak.

Dojam koji ostavljaju Radmanovi tekstovi

Prisjetimo se već objavljenog (prof. dr. Matko Marušić, Jutarnji list): "I opet je objavljen jedan mučni intervju s dr. Miroslavom Radmanom, opet sa slikom razbarušene kose, s poluistinama, prerađenim informacijama, nepodnošljivo neukusnom samohvalom i na kraju bez ikakva smisla, poruke ili poduke. U zadnjih je nekoliko godina dr. M. Radman dao više intervjua i o njemu je napisano više članaka nego o svim hrvatskim znanstvenicima u cijeloj hrvatskoj povijesti. I nikada ni jedan članak, niti jedan intervju nisu bili različiti od ovoga zadnjega: slika, samohvala, poluinformacije, prikrivene prijetnje."

Tvrdnja neinformiranoga savjetnika

Radman tvrdi da se još “niti jedna nesreća nije dogodila zbog primjene GM usjeva”. Kako doista stoje stvari? Pogledajmo: zbog pojave na Bt-toksin otpornih štetnika, danas se u GM-pamuk ugrađuju geni za dva različita Bt-toksina (Cry1Ac i Cry2Ab) – oba za sada još djelotvorna prema štetniku, ali i s povećanim utjecajem na okoliš. Primjer: u Indiji je 2006. zabilježeno masovno ugibanje ovaca nakon ispaše na poljima nakon berbe Bt-pamuka. Nakon 3 dana ispaše u ovaca javio se kašalj, krv u stolici i urinu, a nakon sedam dana ovce su počele masovno ugibati. Uginulo je ukupno 1820 ovaca.

U usporedbi s konvencionalnim usjevima, GM sjeme je do tri puta skuplje, uporaba herbicida 2-5 puta veća, a urodi su manji, pa nema ni gospodarskih razloga za njihovu sjetvu. Na to ukazuju ekonomski bankroti i s time povezana samoubojstva indijskih farmera, koji ne mogu vratiti kredite podignute za kupnju sjemena. I pored državne financijske pomoći, u državi Maharastra, najznačajnijem proizvođaču Bt-pamuka, zbog materijalnoga propadanja, broj samoubojstava farmera u razdoblju 2006-2008. bio je gotovo 12 500 ili 85 posto veći nego li u razdoblju 1997-1999. kada je počela komercijalna proizvodnja GM usjeva.

Koliko nesreća i tragedija se još mora dogoditi zbog GM usjeva?

Prof. dr. Marijan Jošt