Pokrenut sudski spor vezan na odluku EC

S ciljem zaštite ljudskog i životinjskog zdravlja od genetski modificirane hrane ili krme, a prema u EU važećem propisu o GM hrani i krmi br. 829/2003, takva hrana prije puštanja na tržište u EU mora proći procijenu sigurnosti, odnosno rizika. To je propis koji je donijela European Food Safety Authority (EFSA), ali ga se sama u opisanom slučaju nije držala.

U spornom slučaju radi se o Monsantovom GM hibridu soje po imenu Intacta, nastalom križanjem "MON 87701 x MON 89788". To je hibrid koji je ujedinio 'poželjne' osebine jednog (tvorba insekticidnog proteina) i drugog (otpornost prema Roundup herbicidu) hibrida. Ta se soja proizvodi u Brazilu i trebala bi se kao hrana, krma ili sirovina za preradu uvoziti u zemlje EU.

Međutim problem je u tome što se ne zna u kakvom su međusobnom djelovanju ova dva kombinirana svojstva (insekticidno:herbicidno), a usprkos tome EFSA nije provela neophodna ispitivanja niti donijela odgovarajuću procijenu, već je na temelju mišljenja donijela pozitivnu odluku. Temeljem tog mišljenja Europska komisija (EC) 26. lipnja 2012. odluči donijeti dozvolu uvoza.

Dva mjeseca nakon donošenja ove dozvole pet nevladinih društvenih organizacija (The European Network of Scientists for Social and Environmental Responsibility – ENSSER; the Society for Ecological Research; fundacija Manfred-Hermsen-Stiftung for Nature Conservation and Environmental Protection; Fundaction on Future Farming; te ne-profitne organizacije Sambucus i Testbiotech) podnosi prigovor na ovu pozitivnu odluku, ali ju komisionar Tonio Borg siječanj 2013. odbija. Trima, od nabrojenih pet nevladinim organizacijama ipak je dozvoljeno podnijeti legalni sudski postupak kod Europskog suda pravde (ECJ).

Christoph Then za Testbiotech kaže: "Zadatak ovog sudskog postupka je da stavi pritisak na Europsku komisiju i EFSA, kako bi one obje više pažnje posvećivale zaštiti ljudskog i životinjskog tijela, te okoliša."

Osnovne zamjerke su:
1) Ovaj GM-hibrid soje promatran je kao sorta iz konvencionalnog oplemenjivanja.
2) Nije provedeno ispitivanje kombinatornog učinka aktivnih svojstava.
3) Nedostaje procijena opasnosti od alergija.
4) Nema obaveze pratiti zdravstveni učinak nakon usvajanja soje

Zahtjevi u EU propisima poput Direktive 2001/18 i Regulacije 1829/2003 naglašavaju da GM biljke mogu dobiti dozvolu za stavljanje na tržište samo nakon znanstvene procjene na najvišem mogućem standardu, a to u ovom slučaju nije zadovoljeno.

Izvor: Lawsuit Filed Against EU Authorisation of Genetically Engineered Soybeans. 02 April 2013. THIRD WORLD NETWORK BIOSAFETY INFORMATION SERVICE

Marijan Jošt