Kakvi su rezultati nakon 10 godina uzgoja GM pamuka u Indiji

Na ovom portalu već je objavljen komentar na izvješća o katastrofalnim rezultatima 15-godišnjeg uzgoja GM soje u Argentini (www.hkv.hr), a ovoga puta povod komentaru je izvješće Koalicije za GM slobodnu Indiju (travanj 2012.) o 10 godina uzgoja GM pamuka u Indiji.

I Argentina i Indija stravični su primjeri stradanja izazvanih sjetvom GM usjeva. Kako se radi o višegodišnjim razdobljima i o velikim površinama uzgoja gmosvakako su vjerodostojni. Iz njih bi trebali naučiti kako se zaštititi od agresivnih korporacija i eventualno od domaćih korumpiranih političara i znanstvenika. Zašto spominjem domaće korumpirane političare i znanstvenike? GM pamukDok Monsanto i njegov predstavnik u Indiji Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. uporno tvrde da je GM pamuk Bollgard povećao dohodak indijskog farmera, Advertising Standards Council of India proziva ih zbog neistinog reklamiranjaZato jer je korporacijama poput Monsanta korupcija osnovna metoda djelovanja pri osvajanju novih zemalja.

No pogledajmo što se događalo u Indiji. Dok Monsanto i njegov predstavnik u Indiji Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. uporno tvrde da je GM pamuk Bollgard povećao dohodak indijskog farmera, Advertising Standards Council of India proziva ih zbog neistinog reklamiranja.

Stvarna istina, prema izvješću Koalicije za GM slobodnu Indiju mnogo je gora. Dvije trećine površina pod GM pamukom, zbog suše u 2011, imali se do 50% umanjen urod. Farmeri koji su podigli kredite za GM sjeme i mineralna gnojiva sada nemaju odakle vratiti kredit. Posljedica su masovna samoubojstva farmera dužnika. Samo u državi Maharashtra u 2010. samoubistvo je izvršio 3141 farmer, a stanje u 2011. (brojke još nepoznate) biti će vjerojatno i pamukgore.

Kako je počelo?

Komercijalna sjetva prvog GM usjeva BT-pamuka u Indiji dozvoljena je 2002. u šest država koje obuhvaćaju regiju klimatski povoljnu za kultivaciju pamuka. Prva sorta GM pamuka bila je Bollgard-I, firme Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. Taj je pamuk imao ugrađen Bt-gen iz bakterije Bacillus thuringiensis, gen odgovoran za proizvodnju specifičnog proteinskog toksina smrtonosnog za insekte-štetnike koji napadaju pamuk. Kako bi pojačali zaštitno insekticidno djelovanje proteina, 2006. uvode novi Bt pamuk Bollgard-II s ugrađena dva različita Bt gena, a sada se u Indiji na 9.4 milijuna hektara (oko 90% površina zasijanih pamukom) sije 780 hibrida pamuka s tri Bt gena, koji daju šest mogućih kombinacija insekticidnog proteina.

Reklamirajući novo GM sjeme pamuka biotech-industrija je tvrdila da, zahvaljujući ugrađenoj zaštiti (insekticidni proteini) nove usjeve neće trebati prskati insekticidom, što bi osim umanjenih financijskih troškova doprinosilo i zaštiti okoliša. Takvi usjevi, tvrde oni, zaštićeni od štetnih insekata davati će više urode i farmerima osiguravati veći prihod. Dakle temeljem tih obećanja, forsiralo se povećanje površina pod pamukom. Propaganda je tvrdila da je, zahvaljujući Bt pamuku, udvostručena proizvodnja pamuka u Indiji. No stvarna slika je bila potpuno suprotna. Obećanja se nisu ostvarila, a rezultat su bila brojna samoubijstva prezaduženih farmera, koji nisu bili u stanju vratiti kredite.

Urodi prije i nakon uvođenja Bt-pamuka

Nakon 2002. godine širenje Bt-pamuka je bilo sporo – tek 5.6% zasijanih površina pamuka u 2004. poraslo je na 85% u godini 2010. Međutim, stvarnno povećanje Indijauroda sa 278 na 470 kg/ha zabilježeno je upravo u razdoblju prije uvođenja GM pamuka, a bilo je posljedica zamjene sorata visokorodnim hibridima i uvođenja navodnjavanja. Od 2006. do 2012. kada su površine pod GM-pamukom porasle na preko 90% porast uroda je beznačajan – s 470 na 481 kg/ha.

Usprkos najavljenoj uštedi na pesticidima, takve uštede nije bilo, već je na nacionalnom nivou, zabilježen porast potrošnje pesticida za 10%.

Pored toga javila se otpornost glavnog štetnika pamučnog moljca (Galechia gossypiella) na toksin Bt-pamuka, a neki sekundarni štetnici, do tada neopasni na pamuku počinju praviti sve znatnije štete.

Bt-pamuk zahtijeva veća ulaganja mineralnih gnojiva i navodnjavanje, a posebno je osjetljiv na sušu u vrijeme formiranja tobolca.Princ CharlesSve to je povećalo troškove uzgoja a s time i rizik za malog farmera.

Koalicija za GM-slobodnu Indiju zahtijeva od vlade, političkih partija i znanstvenika da odbace ovakav senzacionalistički pristup i sačine objektivni analitički prikaz deset godina uzgoja Bt-pamuka u Indiji.

Oni zahtijevaju da vladine agencije prestanu podupirati Bt-pamuk i obnove sjemenarstvo, te farmerima učine dostupnim sjeme konvencionalnih hibrida pamuka. Također se zahtijevaju stroge mjere protiv kompanija koje lažno i neistinito reklamiraju svoje proizvode.

Princ Charles u svom govoru na video konferenciji u Delhiju izjavio je da ova kriza - GM Genocid – tragična samoubojstva malih farmera u Indiji, ima korijen u neuspjehu GM pamuka. Sa željom da pomogne malom farmeru, te da promovira ekološki uzgoj u poljoprivredi princ Čarls osniva Buhumi Vardaan Fondaciju.

 

Marijan Jošt

Izvor

10 Years of Bt cotton: False hype and failed promises - Cotton farmers' crisis continues with crop failure and suicides. Press Release Coalition for a GM-Free India, 21 March 2012

Pon, 9-12-2019, 05:27:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.