gmoArgentinska vlada, u želji da izvuće zemlju iz duboke ekonomske recesije, 1990. restrukturira svoju privredu na genetički modificiranoj (GM) soji, namijenjenoj izvozu. Jedini znanstveni oslonac u prilog takvoj odluci bili su znanstveni (reklamni) podaci vlasnika GM soje – korporacije Monsanto. Istovremeno, 200 tisuća malih poljoprivrednika iseljeno je sa njihove zemlje – u pitanju je oko 8 milijuna hektara.(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

E.-coliU Americi zbog trovanja hranom godišnje u bolnici završi oko 325 tisuća, a umire oko pet tisuća ljudi. Od toga 80% oboljenja prouzročeno je virusima ili drugim patogenima koje znanost danas nije u stanju niti identificirati, a blizu 75 tisuća slučajeva trovanja godišnje uzrokuje E. coli soj O157:H7. New York Times (18. ožujka 2001.) iznosi da je, prema podacima Centra za kontrolu bolesti (CDC), hrana odgovorna za dvostruko veći broj oboljenja no što se to još nedavno smatralo. Uočljiva je vremenska podudarnost ovog podatka s uvođenjem GM hrane u hranidbeni lanac Amerikanaca, iako za sada nije uspostavljena nikakva veza između ove dvije pojave. Možda ona i ne postoji, ali tko zna kad ova sumnja nije niti znanstveno provjerena. Sekvencioniranje genoma bakterije E coli O157:H7 provedeno je kako bi se identificirali geni odgovorni za patogeni učinak ovoga soja. U poredbi s nepatogenim laboratorijskim sojem E. coli K-12 MG1655. pokazalo se da su ova dva soja za 98.5 % nukleotida identični. Ukupno 4.1 milijun parova baza u genomu gotovo se podudaraju. Međutim soj O157 ima 1387, a soj K-12 528 različitih gena.(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

gmoNova 2011. počela je s neugodnom viješću objavljenom 4. siječnja u The Guardianu: američki veleposlanik u Parizu, Craig Stapleton, prijatelj i poslovni partner George Busha, nakon francuskog moratorija na Monsantov GM kukuruz MON-810, želi kazniti Francusku. On savjetuje Washington da u vojnom stilu započne trgovinski rat sa svakom članicom EU koja se protivi sjetvi genetski modificiranih usjeva. Zbog kolektivne odgovornosti, poduzete mjere odmazde trebale bi nanijeti štetu cijeloj EU, a posebno zemljama poput Francuske, Austrije i Italije, koje predvode ovu anti-GMO kampanju. Međutim, tadašnji veleposlanik Stapleton ne očekuje brzu pobjedu, pa predlaže da predviđene mjere budu planirane na dulje razdoblje. Te bi mjere trebale ojačati pro-GM pokret u Europi.(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

gmoDošlo je vrijeme da se podsjetimo prekrasnih stihova 'Himne slobodi' Ivana Gundulića i male Dubrovačke republike (u to vrijeme oko 30 tisuća stanovnika), koja je mudrom politikom znala i umijela održati znatan stupanj neovisnosti od tada velikih sila Venecije, Otomanskog carstva i Španjolske. Premda danas nije popularno niti oportuno spominjati Titovu Jugoslaviju, ali priznati moramo, liderstvo u pokretu nesvrstanih, u vrijeme hladnog rata osiguralo nam je također veliki stupanj neovisnosti, pa i podrške od sila istočnog i zapadnog bloka. Zašto spominjem ova dva primjera mudre politike? Zato da nas sve podsjetim, da ona Hrvatska, koja se borila za svoju slobodu od vremena Austro-Ugarske imperije, do SFRJ - danas kada je tu slobodu krvlju izvojevala, naši političari, naši vođe, uvode ju u novo sužanjstvo. Ne vjerujete?(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

gmoSvaki čovjek snosi odgovornost za svoje postupke. Međutim odgovornost intelektualca je, pored obaveze, i posebna privilegija koju samo on – intelektualac ima. Osim odgovornosti za svoje postupke, intelektualac je u poziciji da analizira i tuđe postupke, da analizira motive i često prikrivene namjere određenih moćnika ili njihovih pijuna. On je sposoban da prepozna i razotkriva laži interesnih grupa na svim društvenim razinama, od državne uprave do privatnih poslovnih grupacija. Njegova dužnost je da javnost upozori na eventualno, za društvo neprihvatljivo ponašanje takvih jedinki ili grupa. No hoće li intelektualac postupati odgovorno, hoće li iskoristiti tu svoju privilegiju? Nažalost neki intelektualci nemaju moralne hrabrosti da progovore, a drugi, na prvi pogled mudriji, ali u biti pokvareniji, nakon što su prepoznali odnose snaga pridružuju se kao pijuni tim moćnicima o kojima bi trebali javno progovoriti. Ovih nekoliko rečenica neka posluži kao uvod na temu: rasprava o ponuđenom suživotu GM i eko-usjeva koji nam se pokušava nametnuti (dr. Jeremy Sweet).(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

cjepivoWilliam Engdahl - pisac i u nas tiskanih bestselera Stoljeće rata, Sjeme uništenja i Stoljeće rata 2, na svojoj web stranici Geopolitics-Geoeconomics pod naslovom “Bill Gates govori o 'vakcinama za smanjenje populacije' komentira nedavni govor Bill Gatesa na konferenciji TED2010. Dozvolite da vam, uz pokoji moj komentar, prenesem osnovne misli Engdahla. Bill Gates - jedan od najmoćnijih ljudi danas, ne krije namjeru da pomoću cjepiva smanji rast svjetske populacije. Siječnja 2010. na Davos World Economic Forumu, on je naznanio da će zaklada Billa i Melinde Gates tijekom narednog desetljeća dati 10 milijardi US$ za razvoj novih cjepiva za djecu Afrike i drugih zemalja Trećeg svijeta. Ta je zaklada u partnerstvu sa Svjetskom bankom, Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), te industrijom cjepiva, sponsor Globalne aliance za vakcinaciju i imunizaciju (GAVI). Cilj GAVI je cjepljenje svakog novorođenčeta u nerazvijenim zemljama. Naivni čitatelj će pomisliti kako se radi o dobročinstvu, no pogledajmo dalje. Zapaženo je da industrija cjepiva, kada ne može cjepiva plasirati u zemlje razvijenog zapada, 'odlaže' opasna, netestirana, štetna cjepiva u zemlje Trećeg svijeta. Stoga neke organizacije iznose sumnju da je stvarna svrha vakcinacije učiniti ljude osjetljivim, bolesnim i sklonim umiranju.(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

RadmanOčekivao sam da će se povodom TV emisije Branimira Bilića "Lica nacije" od 12. veljače u kojoj su gostovali molekularni biolog prof.dr.Igor Štagljar i ravnateljica Instituta Ruđer Bošković dr. Danica Ramljak, javiti i protestirati ne jedan hrvatski znanstvenik. No prevario sam se - nije se javio niti jedan i moram priznati da ne razumijem zašto. Gospodin Bilić se potrudio da onim znanstvenicima koji su svoj radni vijek posvetili ovoj zemlji, koji su usprkos u nas tako uobičajenog jala, zavisti, podmetanja klipova, otpuštanja s posla i drugih nepodopština za koje ne možemo kriviti komunizam, pod izuzetno teškim uvjetima, u besparici i s oskudnom znanstvenom opremom postizali vrijedne rezultate i pronijeli ime svoje domovine širom svijeta, njima je gospodin Bilić dao do znanja da su manje vrijedni, beznačajni - kako Radman kaže "provincializirani do beznačajnosti." Smatrate li da je u pravu? Danas je i u znanosti samohvala siguran put do priznanja u društvu. Još je čudnije da na takvu smohvalu nasjedaju mnogi, od medija do političara.(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

GmoBritansku je javnost početkom siječnja uzbudila vijest objavljena u medijima: “Odjel za okoliš, hranu i ruralni razvoj naglašava važnost nove GM tehnologije kao moralnoga imperativa u prehrani čovječanstva”. I doista, pod naslovom “Britanija mora pokrenuti GM revoluciju hrane” The Guardian od 6. siječnja 2010. donosi govor koji će naredni dan na Poljoprivrednoj konferenciji u Oxfordu održati profesor dr. John Beddington, savjetnik za znanost britanske Vlade. Ubrzo potom, kod nas u Hrvatskoj, ilustrirani tjednik Globus objavljuje tekst hrvatskoga Vladinoga savjetnika za znanost dr. Miroslava Radmana: “Križarski rat protiv vlastite budućnosti – svi smo mi GMO”. Dr. Radman uvjerava čitatelje da možemo birati: “GM usjevi ili glad”. On tvrdi da se do sada “nije dogodila ni jedna jedina GMO-nesreća, pa stoga navodna anti-GMO histerija ljudi nije opravdana”.(prof.dr.M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
Pon, 2-12-2024, 11:17:37

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.