Kratka zapažanja o dosadašnjoj izbornoj kampanji

Postoji više lista pravaških, seljačkih, zelenih, socijalističkih i ostalih političkih stranaka. Zar kod seljačkih ili pravaških stranaka ne postoje isti povijesni izvori? Dijele li se samo zbog međusobnih osobnih netrpeljivosti? Ili se svaki predsjednik nada da će baš on ući u HS? Koju poruku nam šalju? Kako će se ponašati u HS-u, ako uđu, i kako će raditi na dobrobiti svih građana?

Izjave kandidata

Slušala sam razne izjave kandidata, zapravo do granice izdržljivosti mog zdravlja, na koje se želim osvrnuti. Jedni tvrde nemamo drugu opciju osim ulaska u EU. Tamo nas čekaju ogromna sredstva i tržište od pola milijarde stanovnika za naše proizvode. Ne navode koliko moramo odmah sredstava uplatiti (neka smo već), i imamo li ta sredstva raspoloživa ili ćemo morati za njih podizati kredit. Ne pokazuju nam spisak proizvodaIzvoz kvalitetePrije 10 dana vratila sam se iz Stuttgarta i tamo sam na moje ugodno iznenađenje na policama supermarketa, a i u malom turskom dućanu, vidjela proizvode naše Podravke. Dakle kvaliteta se može i sada izvoziti, koji zadovoljavaju zahtjevno EU tržište, i koji su već spremni za isporuku ili će biti tek za 10 do 20 godina.

Prije 10 dana vratila sam se iz Stuttgarta i tamo sam na moje ugodno iznenađenje na policama supermarketa, a i u malom turskom dućanu, vidjela proizvode naše Podravke. Dakle kvaliteta se može i sada izvoziti. Drugi navod jednog kandidata je bio da ćemo imati ograničenje u sadnji vinove loze. A u isto vrijeme nas reportaža na HTV informira o uspješnim istarskim vinima za koja se interesira veliko rusko tržište, za koje proizvodimo za sada premalene količine. Kako potražnju s Istoka uskladiti s EU-propisima?

EU kriteriji

Stradalnik iz Vukovara nam predlaže prijateljstvo s istočnom agresorskom državom na osnovi suradnje Francuske i Njemačke. Možda nije upoznat da je Njemačka tek nedavno platila Francuskoj zadnju ratu za ratne štete nanesene u Drugom svjetskom ratu i da je platila mnogim državama visoke iznose za nanesene ratne štete. A naši političari su ratna oštećenja popravljali na teret svih građana, prije svega visokim kreditima, koje će otplaćivati i naši unuci, a nadoknadu nigdje ne ističu niti traže, a razmišljaju o povlačenju tužbe u Haagu.

Jedan poljoprivrednik iz Slavonije izjavljuje da će nas podići velika sredstva iz EU za proizvodnju eko-hrane, jer mi imao nezagađenu zemlju i sve ostale uvjete. Zaboravlja reći da za dobivanje sredstava treba imati kvalitetne programe na koje, a na koje EU može dati bezbroj primjedbi. Nije naveo da seljak mora biti u PDV sustavu, a to većina nije u stanju biti, zbog velikih izdavanja za osiguranja. Možda je on upoznat da su Ministarstvo poljoprivrede i HGK već napravili dugoročni plan proizvodnje hrane u koji se mogu uključiti samostalni poljoprivrednici ili zadruge, ja o tome nisam nigdje nešto pročitala. Nitko ne govori o izmjeni zakona o podijeli zemljišta stočarima i poljoprivrednicima kako bi se im omogućila isplativija proizvodnja. Još mi je u sjećanju krdo krava pred uredom lokalnog šerifa.

Ministar Jandroković je izjavio da je strah od naseljavanja državljana drugih država EU u našu zemlju bezrazložan, jer da se prema statistikama naseljava možda samo 1% novih stanovnika. Kao primjer su nam političari stalno davali Irsku, kao uspješnu članicu EU i kako će nam biti dobro kao njoj. Anthony Coughlan, ravnatelj Nacionalne platforme za istraživanje informiranje Europske unije iz Irske je u jednom razgovoru rekao: „ Prije sporazuma 2004. u Nici kada se je proširila EU rečeno nam je da se očekuje doseljavanje od 10 000 na godinu. Nakon 2004. pa do krize doselilo se je 500 000 ljudi pretežito iz istočne Europe. Posljedice su bile smanjenje plaća, porast nezaposlenosti, nagli porast gradnje nekretnina, nakon krize nagli pad vrijednosti nekretnina. 2011., će sigurno 100 000 ljudi emigrirati u prekomorske zemlje. (Možda će Hrvatska, zbog svojih prirodnih ljepota, postati velika gerijatrija za bogate s uvozom svojih roba.) Bili ste u federaciji Jugoslavije, ali u super federaciji EU odluke donose samo velike zemlje."

Nikoga, bar ja, nisam čula da je rekao o zalaganju za povrat nekih članaka Ustava RH-e na sadržaj „Božićnog Ustava (22.12.1990.) kako bi se ostvarivala načela iz čl,VI. Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH-e od 25.6.1991. Na „Božićni Ustav" do danas doneseno je,mislim, 198 Amandmana, računajući svaku individualnu izmjenu ili dopunu nekog od njegovih članaka, tom broju bi se morale još dodati dopune koje su objavljene u Narodnim novinama kao ispravci.

Na primjer:

- U čl.2. stavku 4. Ustava (pročišćeni tekst – 6.7.2010.) Hrvatski sabor „ili" narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje:...

„ili" je potrebno zamijeniti s „i", jer je to već navedeno u čl.1. st.3. Ustava (1990. i 2010.) -Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

- U čl.3. Ustava nabrojene su sve najviše vrednote ustavnog poretka RH-e, pa je potrebno brisati dodatak „i temelj za tumačenje Ustava". Članak 3. se prema ranijoj Rezoluciji o odcjepljenju i temeljem Ustavne odluke o suverenosti može isključivo mijenjati samo ponovnim referendumom.

- Članak 4 Ustava (6.7.2010. – pročišćeni tekst)

Treba ponovno vratiti tekst Ustava (22.12.1990.) i ponovno uspostaviti strogu trodiobu vlasti i treba glasiti: „ U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu".

Dodatak: „ a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu „ treba brisati. Vidljive su posljedice da se jedna vlast miješala u djelokrug druge vlasti i zlouporabila moć. To miješanje izvršne i sudske vlasti su osjetili i vlasnici nekretnina u tužbama za povratom, pod komunizmom oduzetog posjeda, jer su sudovi donosili rješenja u dogovoru s izvršnom vlašću.

Ne znam je li nekiArbitražni sporazumMože li nam neki kandidat objasniti ustavnu ispravnost potpisanog pristanka na arbitražni sporazum sa Slovenijom i ne rješavanja granica sa susjednim državama bivše države kao i na moru bez neke šire javne rasprave? kandidat rekao da će se založiti kako bi se neopravdano preimenovani „Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj" u „Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina" vrati na puni naslov, jer je taj naziv bio dokaz da RH prihvaća tada važeće međunarodne dokumente o ljudskim pravima i u skladu s Ustavom RH-e. Sabor Republike Hrvatske je 25.6.1991. donio Ustavnu odluku o proglašenju RH-e kao suverene i samostalne RH-e uz prihvaćanje i poštivanje svih međunarodnih potpisanih ugovora kao i načela Pariške povelje.

Arbitražni sporazum

Može li nam neki kandidat objasniti ustavnu ispravnost potpisanog pristanka na arbitražni sporazum sa Slovenijom i ne rješavanja granica sa susjednim državama bivše države kao i na moru bez neke šire javne rasprave? U toč. V. Ustavne odluke je navedeno:

„Državne granice RH-e su međunarodno priznate državne granice dosadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na RH-u, te granice između RH-e i R Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u okviru dosadašnje SFRJ."

Možda sam dosadna sa svojim samo nekim primjedbama u moru veselih obećanja boljeg života, ali bez tih ustavnih smicalica ne bi bilo moguće Sanaderu potpisivanje 10.siječnja 2008., bez javne rasprave, Sporazum između HDZ-a i SDSS-a, a koji stalno opterećuje normalni suživot i diskriminira volju većinskog naroda.

Sve stranke koje podržavaju ulazak u EU, podržavaju i sadržaj Poglavlja 23. o ljudskim pravima, gradnju 2300 stanova do 2014. po tržišnoj cijeni za povratnike srpske „izbjeglice" i to u gradove izvan PPDS i prodaju istih po uvjetima iz 1992. ( premda su izgubili stanarsko pravo prema Zakonu o stambenim odnosima SFRJ i Zakonu o najmu stanova) i na taj način podržavaju diskriminaciju većinski stambeno nezbrinutih građana, kao i privatnih vlasnika koji i nakon 66 godina ne mogu doći u posjed svojih stanova zavedenih u knjižnim knjigama kao vlasništvo.

Jutros na vijestima čujem da EUP ili EUV predlaže da države članice EU i €-zone u buduće svoj godišnji proračun dostavljaju na odobrenje službama EU i to prije nego što ga daju svom parlamentu na usvajanje. (Zbog limitiranog zaduživanja.) Znači li to da su do sada i velike članice EU i €-zone bile varalice i prevaranti, za čije greške moraju plaćati i najmanje članice? Ali na greškama se uči.

Sve napisano u dobroj namjeri.

Mira Ivanišević