Kome vjerovati?

euKome vjerovati? Postoje li razna tumačenja sadržaja Ugovora o pristupanju? Kako mogu građani, zauzeti radom i preživljavanjem doći do kratkih i istinitih informacija? Računaju li na svoju izbornu pobjedu i referendumom „za" u EU baš na toj neinformiranosti i zbunjenosti građana?Nova optužnicaStigla je nova optužnica protiv hrvatskih građana zbog genocida nad srpskim stanovništvom. Nije nam poznato je li paralelno s optužnicom objavljena i Interpolova tjeralica, kako ne bi utekli u neku drugu državu radi izbjegavanja ruke pravde

Bijeg ratnog zločinca

Čude se bijegu optuženog ratnog zločinca iz Srbije u BiH. On je prešao granicu legalno, kao svaki drugi putnik. On će odgovarati pred sudom svoje države BiH, slobodno šeće i za njim sigurno nema Interpolove tjeralice.

Stigla je nova optužnica protiv hrvatskih građana zbog genocida nad srpskim stanovništvom. Nije nam poznato je li paralelno s optužnicom objavljena i Interpolova tjeralica, kako ne bi utekli u neku drugu državu radi izbjegavanja ruke pravde.

Online glasnik Nacionalnog kongresa Republike BiH je u broju 743 od 20 rujna 2011. između ostalog objavio je i slijedeće:

PurdaPrenesen je tekst srpske vlade na engleskom jeziku, objavljen na web stranici Srbijanske vlade – Serbian Government Website, Belgrade 27.kolovoza 2011. – Serbia, Bosnia-Herzegovina,Croatia to expand legal cooperation.

Prema srpanjskom sporazumu između RSrbije, RHrvatske i RBiH u Sremskoj Mitrovici dogovoreno je da će države uzajamno izručivati kriminalce ali su zločinci izuzeti iz dogovora. Svaka država će zatvarati svoje zločince, te je i BiH poslan sporazum po kojem će svaka država zatvarati „svoje" zločince.

Smatra se da je to amnestija srbijanskih četnika, što je Srbiji uspjelo nakon zatvaranja nevinih branitelja BiH i RH (Divjak, Purda).

Na kraju vijesti se navodi da se potpisivanjem ovih sporazuma Srbija približava Europi. Europljane ne interesira kakvi su ti sporazumi. Oni su za Europu pozitivni, samim tim što su dobrovoljno potpisani. (Dobar primjer kako druge države za ulazak ne moraju platiti ratne štete, niti objasniti gdje je preko 1000 još uvijek nestalih ljudi, ne odgovarati za ratni zločin, jer to valjda Vlada RH uopće ne traži.)

Dalje se navodi: Kada je Internacionalni sud pravde presudio da je policija tzv. Republike srpske počinila genocid, nitko od bošnjačkih, srpskih ili hrvatskih političara, čak nitko od režimskih intelektualaca i novinara nije zatražio ukidanje genocidne policije. Europa je pokušala ali su Dodika zaštitili Silajdžić, Tihić i Lagumdžija. (I oni su izabrani demokratskim putem i nije im potrebno čuti glas naroda.)

Prioritet suradnja sa susjednim državama

Gordan JandrokovićMinistar Jandroković je na Otvorenom rekao da je ulazak u EU prioritet kao i suradnja sa susjednim državama. Gospođa Pusić nas je ohrabrivala za ulazak u EU jer da nam sam ulazak daje političku stabilnost.

Koliko smo sporazuma i koliko ćemo ih još potpisivati sa Srbijom da im omogućimo brži ulazak u EU. Čak niti reguliranje granica više nije za nas prioritet. Davanje prijevoda bez naknade nije dovoljan. Prema raznim vijestima na TV i člancima u tisku ne možemo saznati koliko smo optužnica nakon Sremske Mitrovice uputili srpskom pravosuđu za izvršene zločine od njihovih državljana na tlu Hrvatske, a koji žive u Srbiji. Nismo ažurni kao Srbi, koji ih čuvaju od 1990.

Jesmo li političku sigurnost kupovali zatvaranjem nevinih generala, nedovoljnoj pomoći vlade u obrani generala u Haagu,na neki način prihvaćanjem udruženog zločinačkog pothvata, pristankom na upitnu arbitražu sa Slovenijom (za koju se Slovenija već duže priprema s najboljim stručnjakom), odustajanjem od gospodarskog pojasa u korist talijanski ribara, jer važan nam je glas Italije. Zar političku sigurnost nije dužna svojim građanima osigurati vlada i HS? A zar nas vojno ne zaštićuje i naše članstvo u NATO?Susjedska suradnjaKoliko smo sporazuma i koliko ćemo ih još potpisivati sa Srbijom da im omogućimo brži ulazak u EU. Čak niti reguliranje granica više nije za nas prioritet. Davanje prijevoda bez naknade nije dovoljan

Tekst Ugovora

euVeć su nas počeli uvjeravati da tekst ugovora ne će biti razumljiv mnogim građanima, valjda je pisan samo za političare, valjda samo oni imaju visoki kvocijent inteligencije. Objašnjavaju i prepucavaju se više-manje zbog manje bitnih stvari.

Čak nam se i veleposlanik EU u Zagrebu Vandoren obraća s naklonošću, više ne spominje povrat izbjeglica u gradove jer je s Poglavljem 23. sve riješeno. Prema HINI – 6.rujna je veleposlanik Vandoren izrazio zadovoljstvo potporom hrvatskih građana ulasku u EU. Također je ocijenio da se Hrvati, kada je u pitanju ratifikacija pristupnog ugovora u 27 europskih parlamenata, ne moraju pribojavati „umora članica EU-a od proširenja". „Umor od proširenja je jedan mit. Vjerujem da je većina europskih građana za ulazak Hrvatske u Uniju." (Glasuju parlamenti a ne građani tih 27 država.)

Svoje zadovoljstvo je izrazio na osnovi ankete koju je proveo na uzorku od 1010 ispitanika starosti 15 godina i više Ipsos Puls za potrebe Delegacije EU u Zagrebu, prema kojoj bi 53 % građana glasovalo za ulazak. (Možda su u EU djeca od 15 godina zrela za anketiranje i mjerodavna za mišljenje.)

Tko i na koji način može širi sloj stanovništva upoznati s dobrobiti ulaska u EU i o štetnosti, pa da se građani mogu odgovorno izjasnit „za" ili"ne"? Mogu li se u gradskim kotarevima a po selima u školama organizirati predavači koji će tumačiti sadržaj i odgovarati na pitanja? Je li moguće u tu svrhu osigurati potrebna sredstva? Odgovorni domoljubi ne bi smjeli prepustiti sve slučaju i da ponovno na referendum iziđe premalen broj građana i da zbog izbora bude zanemareno tako bitno pitanje.

Mira Ivanišević

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 PRED – REFERENDUMSKI ODGOVORISibran 2011-09-26 23:29
Prošli put smo moj prijatelj Drago, umirovljeni profesor i ja razgovarali, što bi biračima RH trebalo za potpunu i objektivnu informaciju o EU prije referenduma o pristupanju u Uniju.
Danas je donio popis nekih odgovora na pitanja o tome, o kojima smo razgovarali prošli put, 04.07.2011. Evo ih:

Uvod
Državnim dužnosnicima RH ulazak RH u EU-u „vrhunaravni“ je cilj uz bilo koju cijenu, kao što je:
-„Isporuka“ hrvatskih generala, koji su vodili oslobodilačke vojne akcije, što ne prakticira u ni jedna država...

-Odustajanje od ZERP-a prema članicama EU – kao „ulaznicu“ u EU-u.

-Dozvoljavanje građanima EU-e da slobodno kupuju nekretnine u RH, koja još i nije članica EU-e.

-Sve se čini po zahtjevima svjetskih moćnika.

-Javno se građane RH-e „razvrstava“ u „napredne“ (eurofili) i „nazadne“ (euroskeptici)

-U anketnim ispitivanjima javnosti do 2009. god uvijek je manje od 35 % ispitanika, koji su ZA ulazak u EU.

-U javnim medijima nemaju pristupa ljudi, koji su protiv članstva u EU-i da iznesu u javnost svoje razloge. Hrvatskim medijima „na određeni način“ upravljaju stranci.

-Nema javnih rasprava ZA i PROTIV članstva u EU-i zbog podilaženja određenim interesima .

Odnosi u strukturi EU-e

(1)Prema Lisabonskom ugovoru (LU) EU ima elemente federalne države.

(2)Članice se odriču dijela svog državnog suvereniteta

(3)EU ima oko pola milijarde (500,000.000 ) žitelja – a RH oko 4,500.000 žitelja.

(4)Lisabonski ugovor jamči slobodno kretanje, naseljavanje, kupovanje nekretnina
na cijelom području EU-e.

(5)Prema toj točki (4) omogućava se koloniziranje i RH kao „zanimljivoga područja“ bez odobrenja hrvatskih vlasti. Prema odnosu broja stanovnika 1 : 111 moguće je zamisliti brzinu i posljedice te kolonizacije. Uz to koloni će imati sva politička prava s domicilnim stanovništvom, kao i „kod kuće“.

(6)Stranci imaju – i imat će – veću kupovnu moć od domaćih

(7)Kao članica EU Hrvatska ne će moći određivati politiku naseljavanja ni azila na „svome“teritoriju...

(8)Prema članku 9c. Lisabonskoga ugovora od 2014. god Vijeće ministara EU donosit će odluke većinom glasova od 55 % uz uvjet, da to obuhvaća najmanje 15 od 27 članica, te 65 % ukupnog pučanstva u EU.

(9)Prema istom članku 9c. L.U. od 2017. god Vijeću ministara u odlučivanju za kvalificiranu većinu bit će dovoljno 55 % pučanstva, odnosno 55 % članica EU-e.

(10)Samo šest velikih članica čine 70 % pučanstva EU-e. Znači, da će one same moći donositi valjane odluke. Treba se zapitati, hoće li te odluke uvijek biti i u interesu malih članica...

(11)U hrvatskim (1li „hrvatskim“!) medijima o rečenim odnosima EU ne može se ništa saznati – ili zbog njihove neobaviještenos ti, ili zbog njihovog pravog vlasničkog statusa, ili zbog „poticajnih sredstava“, ili zbog našeg podaničkoga genoma....

Izgledi za budućnost

(1)Još 2002. god „Račanova Vlada“ u Saboru smanjuje, a kasnije i potpuno ukida carine na robu uvezenu iz EU-e. Za uvoz robe u RH iz EU primjenjuju se i dampinške cijene (cijene ispod ekonomskih cijena s ciljem onemogućavanja konkurencije... ). Zbog toga hrvatska poljoprivreda – i privreda uopće – stagnira i nazaduje...

(2)Poljoprivredni „poticaji“ u novim članicama EU smanjuju se i do 25 % takovih poticaja u „starim“ članicama....

(3)Na „vidiku“ je jeftino kupovanje hrvatskog poljoprivrednog zemljišta u „procesu kolonizacije“ od strane kolonizatora iz EU-e. Hrvatska poljoprivredna tla kvalitetnija su zbog manje opterećenosti „industrijskom poljoprivredom“.

(4)Još 2002. god Italija je novcem EU-e načinila registar poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj...S kojim ciljem?

(5)Hrvatska je već danas „preplavljena“ stranim trgovačkim lancima. Cilj im nije unapređivanje hrvatske proizvodnje, nego izvlačenje dobiti u matične članice EU.To uništava male hrvatske trgovce i obrtnike, kao i odgovarajuća radna mjesta.

(6)Danas-sutra pitanje je što će biti s posljednjim „hrvatskim srebrom“: elektroprivredo m, željeznicama, šumama, vodama,....

(7)Hrvatska demografija u EU-i: smanjivanjem broja radnih mjesta i nesigurno radno zakonodavstvo smanjuju natalitet u Hrvatskoj... Nastavi li se tako – predviđa se, da bi do 2051. god Hrvata moglo biti manje za oko 1,300.000. Njh će „zamijeniti“ useljenici...

(8)Primjer Španjolske: kod ulaska u EU 1986. god u njoj je bilo 241 977 stranaca (0,63 % ukupnog stanovništva), a 2008. god ima 5,220.600 stranaca (13,3 % ukupnog stanovništva... Tako su „periferne članice“ rezervoar radne snage i azilanata za „centralne članice“ i njihovu demografsku sigurnost...

(9)Useljavanje stranaca u RH istom takovom brzinom – učinilo bi Hrvate nacionalnom manjinom u vlastitoj državi. To bi nekim susjedima Hrvatske postalo ostvarenje vjekovnih težnji prema Hrvatskoj.

Aspiracije susjeda prema RH

(1)Među najizrazitije aspiracije prema RH su talijanske iredentističke ideje. Tako je talijanski predsjednik Carlo Ciampi 24.10.2001. dodijelio odličje gradskoj upravi „talijanskoga grada Zadra“ zbog savezničkog teškog bombardiranja 1940-tih godina.

(2)Talijanski ministar Carlo Giovanardi 2005.god „...želi obnoviti talijanstvo Dalmacije“.

(3)Iste godine, 2005., talijanski parlamentarni zastupnik Roberto Menia kaže u Firenzi, da „.... Hrvatska mora biti spremna vratiti Istriu, Rijeku i Dalmaciju – kada dođe u EU-u.

(4)Talijanski parlament je 2006.god prihvatio zakon, po kojemu mogu biti talijanski državljani svi potomci rođeni svojevremeno na područjima, koji su bili pod talijanskom okupacijom...Da kle, kolonizacija RH...!

(5)Talijanska državna pošta 2007. god izdaje marku sa slikom Rijeke s napisom „istočna zemlja nekoć dijela Italije“.

(6)Naseljavanje hrvatskih otoka: oko 130.000 naseljenika pristali bi biti u Hrvatskoj....Za interesirani su Talijani, Nijemci, Englezi, Austrijanci, Rusi...Otoci su hrvatski biseri... A, neki kažu...“s biserima se ne ide među lopove...“

(7)Navodno su već gotovi prostorni planovi hrvatskih otoka za izgradnju kuća, hotela i drugih građevina za oko 5,7 mil. stanovnika...

Postepena okupacija RH

(1)Kupovanje nekretnina u RH: Krajem 2009. god navodno je od oko 180.000 vikendica već njih oko 80.000 bilo u vlasništvu stranaca. Ulaskom Hrvatske u EU, sve bi to moglo prestati biti hrvatsko...

(2)Hrvatski sabor je 15.12.2008. na prijedlog Vlade RH (Premijer je bio dr. Ivo Sanader) – po hitnom postupku usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – koji svim državljanima EU daje pravo, da u RH kupuju nekretnine pod istim uvjetuma kao i hrvatski građani. Doduše, tu su Hrvati u inferiornom položaju zbog slabije kupovne moći... To strancima iz EU omogućava kupovanje i drugih hrvatskih dobara, kao što su vode, šume,....

(3)Navodno je i snažni pritisak za taj zakon pod točkom (2) bio jedan od glavnih razloga za povlačenje dr-a Sanadera iz Vlade RH.

(4)Koja je još država prije ulaska u EU „pogodovala“ras prodajom svojih dobara tim stranim „kupcima“ !?

(5)„Interreg“ je poseban program financiran novcem EU s osnovnim ciljem regionalizacije , kojom bi se slabila „monolitnost“ i ovlast postojećih malih država. To bi omogućavalo centralnim vlastima, da „preskaču“člani ce EU u donošenju odluka u regionalizaciji...

(6)Jadranska regija nalikuje na nekadašnje područjs Mletačke Republike. Navodno je njen glavni zagovornik Istrijan Ivan Jakovčić.

(7)Regija Zapadni Balkan – odobrila ju je, navodno, Europska komisija – kao prekograničnu suradnju RH i BiH, a obuhvaćala bi i „Republiku Srpsku“, tzv. SAO Krajinu, Dalmaciju i Hercegovinu. Kojem cilju to vodi, nije teško zaključiti...

Upotreba jezika

(1)I službeni jezik je jedan od „alata“ za postavljene ciljeve. U EU formalno se jamči ravnopravnost svih jezika članica, no u praksi dominira engleski jezik. Oko 88 % službenih portala je na engleskome jeziku. To smeta i velikim članicama, kao što su Njemačka i Francuska.... Da male i ne spominjemo!

(2)Većina sveučilišta Zapadne Europe ne priznaje hrvatski jezik kao zaseban, nego kao sastavnicu srpsko-hrvatsko ga jezika. Koji li je još od jezika Europe ovako „skovan“..!?

(3)Čak i Ministarstvo kulture RH financira izdavaštvo, koje negira hrvatski jezik!

(4)Prisutna je prava invazija na hrvatski književni jezik. Posebno smo „bogati“ engleskim izrazima – i tamo, gdje postoje hrvatski. To uglavnom koriste mladi ljudi, koji time pokazuju svoju „kulturu“. To je rezultat i njihovoga odgoja u javnosti...

Mišljenje Gershon Peresa

Ovaj poznati izraelski poduzetnik još je 2004.god jasno izrazio svoje mišljenje o ula sku RH u EU:

-Za RH ulazak u EU-tržište bio bi katastrofa.

-Nakon borbi RH za izlazak iz Jugoslavije – ulazak u EU bio bi opet ulazak u novu, samo veću „jugoslaviju“.

-Za RH bio bi bolji „Švicarski model“ izvan EU-e.

-Za Hrvatsku bi bila prednost – turizam.

-Izvan EU hrvatska može sačuvati svoju osebujnost, kulturu, jezik,....

Pokušavam shvatiti
Prijavi Administratoru
#2 Kome vjerovati?!Nova Hrvatska 2011-09-27 13:29
Samo svome srcu jer u srcu je Božja istina a ona glasi: NE u EU!
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Ivan Budimir
  • dtuckar
  • 2 korisnika
  • 44 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal