Mira Ivanišević o Poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava

Vlada RH-e je na brzinu sklepala više-manje sva poglavlja, a pogotovo joj se je žurilo s Poglavljem 23. U dijelu „temeljna prava – ljudska prava" je naročito željela ispuniti sve zahtjeve pojedinih emisara iz EU-je, pa je tako prvenstveno navodila zaštitu „prava srpske manjine", a ne prava svih građana RH-e bez obzira na njihovu nacionalnost.

Pravo na stanovanje, s reguliranom najamninom, bi morali imati svi građani a ne samo neki.

Građane se je poticalo na kupnju stanova, pa i kroz POS-program, a sada kada mnogi zbog neprimanja plaća nisu u mogućnosti otplaćivati kredite prijeti im od strane banaka ovrha. Vlada nije našla za shodno da predloži izlaz iz te strahote, bar dok se ne sanira gospodarstvo, za koje tvrdi da je u usponu, već i dalje potiče građane na kupnju stanova pod navodno povoljnim uvjetima. Nije joj palo napamet da sama kupi stanove pred ovrhom, da postane vlasnicom stanova ili da samo preuzme otplate zaduženih obitelji dok im se ne poboljša platežno stanje. Da mogu ostati stanovati u stanovima kupljenim na kredit, uz najamninu, pa makar uz subvencioniranje, kako ne bi morale na ulicu. Za to vlada nema novaca, mora milijarde kuna ulagati u kupnju stanova po tržnoj cijeni za navodne povratnike – srpske izbjeglice u gradove izvan PPDS.

Bitno je, da je u Poglavlje 23. ušlo stambeno zbrinjavanje baš tih povratnika/izbjeglica, a ne pravo na stan za sve građane.

Hina donosi:

„Zagreb 12.svibnja 2011., zastupnici su u popodnevnom dijelu saborske sjednice raspravili izmjene i dopune Zakona o području posebne državne skrbi kojima se propisuju postupovna pravila sukladna Zakonu o općem upravnom postupku.

Njima se ispunjavaju mjerila za poglavlje 23 te uređuju dodatna pitanja vezana za stambeno zbrinjavanje u kućama i stanovima kojima raspolaže RH na PPDS i u skladu s osiguranim sredstvima u Državnom proračunu. Budući da na tom području još uvijek ima velik broj zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem, a prema rješenjima stambeno je zbrinuto 35.000 podnositelja zahtjeva, nadležno ministarstvo formirat će temeljem tog zakona liste prvenstva.

Omogućava se trajno stambeno zbrinjavanje na tim područjima kroz darovanje, te povoljnu prodaju kuća i stanova, a prvi puta se to omogućava bivšim korisnicima privatne imovine.

Hrvatskim braniteljima koji su otkupili obiteljske kuće na PPDS prije 2005. godine omogućava se ostvarivanje prava na povrat kupoprodajne cijene, izvijestio je u ime predlagatelja državni tajnik Stanko Janić. Pravo na povrat imaju oni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su vlastitim sredstvima ili kreditom otkupili obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na PPDS prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu RH-e na PPDS,....

Radi se o 169 branitelja i za njihovu isplatu potrebno je osigurati oko 24 milijuna kuna. (Valjda uštedom na klamericama i vodi.) Osigurati će se trajno stambeno zbrinjavanje na PPDS te doprinijeti njihovom demografskom i gospodarskom napretku. Prijedlog je u raspravi podržao Branko Kutija (Klub HDZ-a) rekavši kako će izmjene dati još bolje rezultate od postignutih u povratku stanovništva na ratom poharanom području, pri čemu su i do sada najbolji rezultati postignuti u njihovom stambenom zbrinjavanju.

Zlatko Kovačević (Klub HNS-HSU) podržava prijedlog i navodi da se njime ispravlja nepravda prema onima koji su imali ulaganja na PPDS prije 2005. (pod upravom Srba i istjeranim hrvatskim stanovništvom i tko je to uopće ulagao do 2005. i sve izgubio).

Mile Horvat (SDSS) rekao je da se prijedlogom stimulira ravnomjerniji razvoj zemlje, demografska obnova i povratak iseljenog stanovništva. (Branitelji i ostali, uz darovane stambene objekte, nisu u stanju popraviti demografsku sliku.)„

Moglo bi se postaviti bezbroj pitanja o Poglavlju 23 - Temeljna prava. Samo se nabacuju riječi povratnici, izbjeglice, stambeno zbrinjavanje, obvezno zapošljavanje predstavnika manjina u javne i državne službe itd. Stvarne brojke , pregledno, razumljivo svim građanima, pogotovo prije parlamentarnih izbora, nisu nigdje prezentirane, a pogotovo nemamo pregledni uvid u cjelovite proračunske izdatke za saniranje ratnih šteta, nastalih bez naše krivice. Niti oporbene stranke ne nude te podatke, bar ja za njih ne znam.

Jesu li kuće u državnom vlasništvu, a koje se sada darivaju, postale državno vlasništvo temeljem ranijeg zakona i sudskih presuda. Derogira li vlada ponovno svoje zakone?

Ako su branitelji kupili kuće svojim sredstvima, onda su postali i vlasnici tih kuća, pa se sa sadašnjim oduzimanjem kuća uz povrat tadašnje kupoprodajne cijene, koja ne odgovara današnjoj tržnoj cijeni kuća i ne pokriva uložena sredstva održavanja, krše prava vlasništva.

Ako nam EU i prihvati sva poglavlja, radi političkih potreba vladajuće i poslušne vlade i referenduma o ulasku u EU-ju, razmišlja i o postavljanju kontrole nad ispunjenjem pretežito zadanih obveza u temeljnim-ljudskim pravima Poglavlja 23.

Prezaduženi smo, predviđaju nam BDP samo od 1,4 %, a zahtijevaju i nameću nam obveze stambenog zbrinjavanja i zapošljavanja samo povratnika/izbjeglica, bez obveze drugih republika nastalih nakon raspada SFRJ da moraju postupiti na isti način. Govore nam da nismo pravna država, a podržavaju vladino derogiranje vlastitih zakona. Ne poštuju nas kao državu i narod. Prije svega nas žele uništiti na gospodarskom polju i preporučiti spas u balkanskoj zajednici. To potvrđuje i priznanje Josipoviću za pomirbenu politiku na ovim prostorima, jer on zastupa njihovo mišljenje da su politike krive za rat, a najviše Hrvati koji su htjeli očuvati i očuvali su svoju domovinu ali ju treba uništiti u miru.

U političkom smislu svi zastupnici su isti, osim malog broja zastupnika, važno im je međusobno vrijeđanje i optuživanje za kriminal i kod toga su uvjereni da zabavljaju narod, bar one koji ih još slušaju.

Hoćemo li moći na idućim izborima nešto promijeniti ? Ponovno se javljaju razne udruge, koje se pretvaraju u stranke, ne žele se priključiti Hrastu, već će raditi na razbijanju nove opcije poštenih domoljubnih kandidata, a toj opciji je teško djelovati bez sredstava koja su si ostale velike stranke već osigurale.

Teško je biti optimist ili samo vjerovati u Božju pomoć.

Mira Ivanišević