Tko uči naše visoke političare upravljanju državom i narodom?

Tko uči naše visoke političare upravljanju državom i narodom? Savjetnici iz inozemstva? Za neke možemo pretpostaviti da im nije u interesu razvoj demokratskog društva i dobrobit hrvatskog naroda, a upravo oni su najaktivniji, za njih je najpovoljnije osnivanje nove zajednice naroda i država na takozvanom Zapadnom Balkanu i nasilnom povratu, svojom voljom iseljenih Srba u Hrvatsku. I to u osigurane stanove i radna mjesta u državnim službama, jer oni bi trebali postati konstitutivan narod, a ne biti manjina.

Domaći savjetnici? Koji su kao i većina političara bili aktivni i u komunizmu pa se između sebe dobro razumiju, slažu i podupiru. Pa im tako nije teško prihvaćati sugestije nekih država EU, koje izravno ili zakulisno nastoje realizirati. Nije ih sram javnost namjerno obmanjivati i vrijeđati domoljubne osjećaje Hrvata. Dobro se, prema instrukcijama i dosadašnjim partijskim iskustvima pripremaju za iduće parlamentarne izbore i nadaju se pobjedi.

Iz tiska

Listajući preko božićnih praznika nakupljene novine naišla sam na nekoliko članaka koji potvrđuju svu dvoličnost današnje vodeće politike.

- Udba blokira put u EU. Njemačka bi blokirala poglavlje 23 u slučaju da Hrvatska ne izruči Perkovića i Mustača. (Ne sprovodi se lustracija, pa je teško i izručenje predsjedničkih savjetnika.)

- Nizozemski državnik novoga kova ne želi Hrvatsku u Europi. (Nije mu poznat zemljopisni položaj Hrvatske.)

- Kalmeta ključ za EU. U ribarstvu, međutim, Ljubljana stvara teškoće jer zahtjeva da joj se priznaju „tradicijska ribarska prava" u hrvatskim vodama duž istarske obale. Prema drugom članku Italija će od 2013. moći sa svojom jakom ribarskom flotom slobodno ribariti u hrvatskom moru.

- Hrvatska je učinila ustupke Sloveniji. U bilješci James Foley navodi da je Hrvatska pri sklapanju arbitražnog sporazuma napravila Sloveniji ustupke radi deblokade pristupnih pregovora.

- Paul Vandoren u reviji HAK navodi: „Definitivno smo u završnoj fazi pregovora o pristupanju. No pregovori ne će biti završeni, ako nismo uvjereni da su mjerila za zaključenje svih poglavlja ispunjena. To nije matematička vježba. Ako hrvatski napori, posebice u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava pokažu dobre rezultate, pregovori bi mogli biti dovršeni slijedeće godine." (Koja mjerila? Pod poglavlje temeljna prava su uvrstili i stambeno zbrinjavanje srpskih „izbjeglica". A u 7. poglavlju se navode nedefinirana „ostala pitanja". Koja?)

- U ovo vrijeme isplativo je biti krivokletnikom u Haagu. (Nitko od građana ili nevladinih udruga nije podnio prijavu protiv tih krivokletnika. Nastavljaju s javnim nastupima.)

- Haag i topnički dnevnici ponovno prepreka za EU. Wilders je nekoliko puta rekao da ne će poduprijeti RH u Uniji. (Da sve skupa nije žalosno bilo bi smiješno. Očekuje se presuda a oni loš uvijek o topničkim dnevnicima.Vlada ne reagira, bar nije poznato javnosti.)

- Predsjednik Josipović: „Ne smijemo se dovesti do toga da nije jasno što se smije, a što ne smije i da se, kao što je trenutačno slučaj, nitko ne usudi ništa potpisati." Tko su ti nesigurni potpisnici? Jesu li do sada potpisivali samo po diktatu i u svrhu malverzacija? Ako nisu sposobni neka dadu ostavku.)

- Dva članka: I saborske zastupnike javno ćemo ispitivati o ratnim zločinima. Prijeti Vesna Teršelič, direktorica Centra za suočavanje s prošlošću i pokretačica regionalne komisije za istinu. Manipulacije zbog kojih je objektivnost REKOM-a upitna. (Je li gđa Teršelić u službi državnog odvjetništva ili policije? Tko joj daje sve te ovlasti? Kroz razne programe već dugi niz godina djeluje u Hrvatskoj uz razne novčane donacije pa i od same RH-e. Kako se novcem može kupiti i lažne svjedoke i napraviti razne interpretacije događaja bilo bi dobro kada bi financijska i porezna inspekcija ispitala njezino poslovanje.)

- Velika Hrvatica Vesna. Podsjetimo da se ljetos baš ona suprotstavila dogovoru HDZ-a s Miloradom Pupovcem pa je u zadnji tren spriječeno da srpska manjina u istočnoj Slavoniji dobije posebnu teritorijalnu jedinicu kao ustavnu činjenicu. (Premijerka koja nije znala što radi bivši premijer veoma dobro zna na koji način udobrovoljiti koalicijskog partnera i neke inozemne savjetnike, a sve zbog nesigurnog bržeg ulaska u EU-u. Slavljena kao veliki borac protiv korupcije, premda neznanje ne oslobađa od odgovornosti za korupciju, ima smjelost sve poduzeti da sa svojim trabantima bude ponovno izabrana. )

- Pupovčeva premija. Segregacija svih osim Srba. Liste srpskih nacionalnih manjina mogu se natjecati u svih deset izbornih jedinica, kao opće liste. Ako u njima ne osvoje nijedno mjesto, sva tri zajamčena mandata dodjeljuju se listi koja je dobila najviše glasova. Vlada praktično jamči SDSS-u dva „utješna" mjesta u Saboru i tako mu zapravo daruje golemi ucjenjivački potencijal. Našla krpa zakrpu.

- Hrvatska je dobila predsjednika gospodina. Sveučilišni profesor i skladatelj Ivo Josipović prvih desetak mjeseci svog mandata trudio se opravdati tu definiciju. Djelovao je pomirljivo, osobito u regionalnoj politici i pokušao posredovati u smirivanju unutarnjih socijalnih napetosti. I kad donosi kontroverzne odluke ruši rekorde popularnosti. (Za pohvalu je njegovo glazbeno umijeće, pogotovo sviranje klavira Dodiku u RS. Razgovor s radnicama Kamenskog nije donio ništa, niti simboličnu novčanu pomoć za Božić od predsjedničkog ureda. Njegovi prioriteti u Srbiji i BiH nisu bili prijedlozi reguliranja granica, konkretan plan povrata Hrvata na ta područja i obnova njihovih domova, dogovoren rok do kada će Srbija dostaviti popis grobišta jama u kojima se nalaze stradali Hrvati i drugi građani RH-e, povrat pokradenih umjetnina i... Važan je bio nagovještaj eventualnog povlačenja tužbe protiv Srbije u Haagu, jer možemo se sve lijepo dogovoriti kao dobri susjedi. Je li nakon posjeta Bleiburgu inicirao evidentiranje svih jama ili kažnjavanje još živih počinitelja. Sve se svodi na putujući cirkus.)

- Kreditni rejting Hrvatske samo korak od – „smeća". Prema raznim člancima Hrvatska gospodarski najlošije stoji od svih država proizašlih iz komunističkog režima. Krađe koje su izvršene skoro na svim razinama društva mogle su nam osigurati sigurnije preživljavanje i smanjenje zaduživanja. Nitko više u tim gospodarskim analizama ne spominje ratne štete i vođenje rata, za koji nam žele nametnuti krivicu da smo ga mi inicirali, i sredstva koja su uložena u obnovu. Druge države to nisu imale i svaka se na svoj način bori za opstanak bez tog velikog tereta.

Građani koji sve vrijeme samostalnosti rade i trude se ostati pošteni i uz sve poteškoće nisu izgubili svoju ljubav prema domovini trebaju već sada razmišljati o idućim parlamentarnim izborima, izići na izbore i maknuti svu tu sadašnju vladajuću političku nesposobnost i lažljivost.

Mira Ivanišević