Ima li obraćanje građana našoj «političkoj eliti» uopće smisla ili koristi ?

 

pismoPočetkom travnja. na Portalu objavljen je osvrt «Pod hitno zakonski regulirati prodaju kvadratnih kilometara Hrvatske» i komentar «Nema prodaje – samo iznajmiti». Ujedno su pozvani građani da se obraćaju svojim protestima, zahtjevima i prijedlozima Hrvatskom saboru, VRH-e i ostalim mjerodavnim institucijama. S tim u svezi, ovdje bih željela iznijeti svoja osobna iskustva od 1990. godine pa na ovamo. Nakon uspostave mlade hrvatske države dostavljala sam prijedloge za izmjenu nekih komunističkih propisa, koji su zagorčavali život građana. Ti prijedlozi su se mogli promijeniti ili ukinuti automatizmom, jer su se odnosili na administrativne propise. Dobiveni odgovor:»Sve je dobro i pametno napisano. Samo su prijedlozi preuranjeni».

Prije dosta godina je profesor građanskog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci Petar Simonetti pisao studije u Informatoru, napisao knjigu i održao mnoga predavanja na temu «ne prodaja zemljišta u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS-e i gradova, već davanje zemljišta u zakup i ubirati redovitu mjesečnu zakupninu Taj model se može primijeniti i u stanogradnji. Tko od političara je uopće razmotrio tu mogućnost i usporedio financijsku korist od prodaje s redovitim prihodom od zakupnine. Važnije je vraćati velike površine nacionaliziranih zemljišta bivšim vlasnicima za koja su znali da će biti prodana po jednom urbanističkom planu po nižoj cijeni, a kasnije prenamijenjena u druge svrhe prema promijenjenom planu. Na prijedloge prof. Simonettija upozorene su vladine institucije, bez rezultata. Donose se odluke i propisi koji su od koristi pojedinaca ili političkih stranaka.

Stotine pisama s prijedlozima i zamolbama su uputili građani i razne udruge vladama (bilo ih je više) i Saboru s prijedlozima za izmjenu i dopunu raznih zakona. Sve bez uspjeha. Nije se uspjelo niti u ozakonjenju Odluke Ustavnog suda RH-e iz 1998. godine. Komisija europskih zajednica je u svom Priopćenju od 20. travnja 2004., nakon primitka knjiga Račanove vlade, dala Mišljenje o zahtjevu RH-e za članstvo u Europskoj uniji. Između ostalog je u Mišljenju navedeno:

«Pravo vlasništva priznato je Ustavom. Međutim, stranci su još uvijek izloženi izvjesnim zakonskim ograničenjima, posebice glede vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, šumama, zaštićenim dijelovima prirode (nacionalnim parkovima, prirodnim rezervatima i dr.). Strane fizičke i pravne osobe mogu postati vlasnici nekretnina u Hrvatskoj uz uvjet reciprociteta i po odobrenju Ministarstva vanjskih poslova. I u slučaju nasljedstva stranci moraju ispuniti uvjet reciprociteta. Hrvatska ostaje opredijeljena za regionalnu suradnju; na ovom su području potrebni ustrajni napori, posebno u rješavanju graničnih pitanja sa susjednim zemljama u skladu s međunarodnim standardima za rješavanje sporova, te pitanja koja proistječu iz jednostranog proglašenja zaštićene «ekološko-ribolovne zone» u Jadranu.»

Na ovo se je reagiralo kao i na još neke navode u mišljenju, sve bez učinka.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju od ove godine ukinuto je ograničenje kupovine nekretnine strancima. Što to znači? U međuvremenu su bogati, nastali nakon 1990. godine, postali vlasnici velikih poljoprivrednih površina i tko ih može spriječiti prodati zemljište strancu? Vlada Republike Hrvatske mogla je rok slobodne prodaje nekretnine produžiti, pogotovo jer se je i naš ulazak u EU-u pomaknuo u nepoznatu godinu. I to se je predlagalo, a prijedlog je sigurno završio u košu. Jednu zakonsku regulativu o tome što mora ostati u vlasništvu RH-e nisam uočila.

Čitajući priloge na Portalu stječe se dojam da izvjesni broj građana stalno pati zbog raznih političkih manipulacija, pa i izdaja od strane vlastitih političara, jer oni su odgovorni za sve što nam se događa. Ali najlakše je za sve okriviti Europsku uniju. Dok se većina građanskih obitelji samo bori sa svakodnevnim životnim problemima i kako preživjeti svaki dan. Za njih je možda dostupno kao informacija o bitnim prilikama u državi i vanjskoj politici samo ono što se prikazuje na televiziji.

Upućivanje masovnih apela od strane građana ne donosi boljitak.

Samo izlazak građana na lokalne i predsjedničke izbore i biranje poštenih novih ljudi i na taj način stare dugogodišnje učmale političare poslati u privatnost ili na zavod može donijeti bolje sutra.

Izgovor da su svi isti ne može biti razlog za neizlazak na izbore.

Mira Ivanišević

{mxc}

Ned, 16-03-2025, 19:50:22

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.