U Splitu se je održalo otvorenje Sveučilišne knjižnice. Povodom toga događaja u Večernjem listu objavljen je članak «Najveći znanstveni i kulturni projekt u Splitu». Suvremena i funkcionalna zgrada u kampusu bit će pogonski motor prenošenja znanja, - kazao je Luka Bebić. Sveučilišna knjižnica spoj je znanosti i visokog obrazovanja, istraživanja i učenja i jamči kvalitetan iskorak prema nalaženju novog znanja - ustvrdio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Knjiga je najvjerodostojniji trag čovjeka u vremenu, knjižnica je odgovor na izazov vremena u kojem živimo, u kojem je znanje temelj razvoja - naglasio je rektor Sveučilišta Ivan Pavić. Napokon, ministar Dragan Primorac je izjavio: «U EU Hrvatska mora ući sa znanjem, s kralježnicom i znanjem. Hrvatska povlači najviše novca od država u tranziciji, a za više od 8,5 milijardi kuna povečan je proračun za znanost. Uvodimo obvezno srednješkolsko obrazovanje itd.»

Što su učinili komunisti?

Eto dogodilo se je i nešto dobro i lijepo. Stanovnici Splita, pogotovo oni koji su bili upoznati s teškim uvjetima rada Sveučilišne knjižnice u Zagrebačkoj ulici, mogu biti zadovoljni. Sagrađena je Sveučilišna knjižnica. Bolje ikad nego nikad. Među uzvanicima su bili nazočni i ljudi koji su pod komunizmom imali veliki utjecaj u politici, gradskoj upravi i znanosti. Zbog čega se oni nisu založili i uspjeli za vrijeme svoje vladavine osigurati odgovarajuću zgradu? Pogotovo kada je knjiga bila jedini izvor znanja – nije bilo Interneta. Je li bio politički zadatak držati veliki broj knjiga i ilustracija nedostupnim čitateljima, pogotovo mladim studentima? Mnoge današnje splitske udruge antifašista, prijatelja Tita, AFŽ-a itd dobivaju svoj prostor u medijima. Prema njihovim izjavama prije 1945. godine Split skoro nije niti postojao, cijeli procvat grada je nastao nakon 1945. Čak je i mr. Marin Jurjević, politolog, splitski tribun, SDP saborski zastupnik izjavio: «Mi smo 50 godina stvarali, a HDZ je u 10 godina sve uništio».

Stvarali su stambene zgrade, pretežito za vojne djelatnike i umirovljenike, ali nikako knjižnice, galerije ili koncertne sale. Možda će i svi oni pronaći put do nove Sveučilišne knjižnice i prelistati: - Shematski vodič Splita za godinu 1911, koji je izdalo Splitsko topografsko društvo prema kojem je Split imao oko 20.000 stanovnika od kojih se je bavilo privredom i društvenom aktivnosti 1944 osoba. – Splitski almanah za godinu 1925-1926, izdanje splitske općine. Prema njemu 1926. Split je imao 31178 stanovnika, 1100 protokolarnih tvrtki, 41 advokata, 15 banaka, 7 apoteka, 46 liječnika s adresama, 2 dnevnika, 3 tjednika, 2630 zanimanja s imenima itd. – Adresar Kraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca za industriju, obrt, trgovinu i poljoprivredu, Bgd-Zgb 1929. godine. Split sa 35500 stanovnika, ukupno ima 210 radnja i 3219 zanimanja s imenima itd. – Ivan Mosettig: Sto godina splitskog poduzetništva, trgovine i zanatstva, Split 2001. Bilo bi dobro da prelistaju i godišnja izvješća splitskih gimnazija i strukovnih škola.

Možda shvate da su sav taj potencijal proizvodnje, znanja i iskustva uništili komunisti. Druge države na zapadu, koje su isto srušene izašle iz drugog svjetskog rata izgradile su svoju privredu, znanost i sve ostalo pomoću slobodnog djelovanja preživjelih stručnih ljudi i vlasnika devastiranih obrta i proizvodnih pogona. Njima nisu bile potrebne petoljetke i izgradnje raznih Obrovaca. Zbunjuje izjava ministra Primorca, kako Hrvatska mora ući u EU sa znanjem. Zar znanje nije najpotrebnije samoj Hrvatskoj? I to ne samo sveučilišno znanje – nego i znanje svakog stručnog radnika. Znanje se stiće od osnovne škole pa dalje. A dok Sveučilišna knjižnica bude u punoj fumkciji proći će još koja generacija studenata. I do sada su bili u zapadnim zemljama zastupljeni Hrvati, koji su svojim radom doprinjeli razvoju mnogih znanstvenih grana i obogatili njihove kulture. Preporučila bi ministru da ovlasti grupu povjesničara da izrade knjigu u kojoj bi bili navedeni svi Hrvati koji su svojim radom, razmišljanjem i pisanjem bili zastupljeni i priznati u zemljama izvan domovine. Knjiga bi ojačala svijest o vrijednosti našeg malog naroda i pomogla povratu ponosa, kojeg nam sistematski svakodnevno uništavaju. Knjiga bi bila primjeran dar svim stranim diplomatima - mnogi od njih misle da smo balkanski divljaci.

Što čini ministar Primorac?

Ministar je za jednu školsku godinu osigurao, za neke razrede, besplatne udžbenike. Izgleda da će iduće školske godine besplatne udžbenike dobiti samo siromašni đaci. Djecu se dijeli na siromašne i bogate, premda roditelji bogatijih plaćaju veće poreze. Ministra bi zamolila da najprije udžbenike sistematizira za cijelu Hrvatsku tj. smanji njihov broj i na taj način smanji nepotrebno visoke troškove roditeljima kao i samoj državi. Dakle jedan udžbenik za matematiku, fiziku i kemiju za osnovne škole i tako i za srednje škole prema njihovoj orijentaciji. Jednu zbirku zadataka a za vježbe dovoljni su i listovi. Neka nova epohalna otkrića po tim predmetima će se sigurno proučavati tek na višoj školskoj razini.Komplet fizike za 8.razred osnovne škole sastoji se od udžbenika sa CD-om, radne bilježnice, zbirke zadataka i teke. Ukupna težina 1,20 kg. Autor ovog kompleta je Kurtović i ostali. Puno informacija zbunjuju đake. Svaki đak može dodatno obogačivati svoje znanje iz onih predmeta za koje ima posebnu skonost. Nije jasno niti zbog čega se zemljopis preimenuje u geografiju ili povijest u historiju. Izbor novih unificiranih udžbenika neka se napravi u suradnji s nastavnicima i profesorima. Možda je u političkom interesu više autora i više različitih udžbenika i tako veća zarada autorima i nakladnicima?

Ministar je najavio uvođenje obveznog srednješkolskog obrazovanja. Iz medija smo saznali da i sada srednješkolci demonstriraju protiv visokih troškova prijevoza od kuće do srednješkolskih centara. Je li ministar osigurao besplatni i sigurni prijevoz za sve đake? S državnom maturom ministar je doživio debakl. Nije poslao svoje suradnike da ispitaju stanje na terenu, već je po nekoj Šuvarovoj maniri donio odluku, koju je nakon uličnog protesta morao prolongirati. Ima se utisak da je i u školstvu svak protiv svakoga – a to nije dobro. Knjižare i kiosci su puni kuharskih knjiga. U mnogima su recepti za koje ne znaš gdje češ nabaviti potrebne namirnice ili začine. Dobila sam na dar knjigu «Peliške užance» autora Karmen Kovačević i Luke Perčića. Tek kod listanja knjige sam uočila da se ne radi o običnoj kuharici. Počela sam ju čitati kao beletristiku, od početka do kraja. Stari načini pripreme zdrave hrane ilustrirani su slikama a i opisima načina života na Pelješcu. Između ostalog je tiskana i pjesma Marije Srhoj rođ. Huljić «Crkva Male Gospe». Kako mislim da je sadržaj pjesme i sada aktualan, pogotovo kada se bliži datum slobodne prodaje nekretnina strancima, želim ju u cijelosti prepisati.

Crkva jedna stoji
Usred šume tamo
To je crkva mala
Male Gospe naše.

Nekad tamo bilo
Puno ljudi
A sad je ostala
Sama u toj šumi.

Bila su dva sela
A sad nikog nima
Jer su svi išli
Na četiri strane svita.

Ostala je crkva
I sve kuće stare
Otišli su tražit
Neke boje dane.

Ostavili crkvu
Našu Malu Gospu
Tamo usrid šume.

Ali uvik ima
Onih dobrih ljudi
Koji dođu do nje
I tamo se mole
Jer je ona slavna
I  moguća
Svih nas ona čuva
I od zla nas brani.

Zato draga Gospe
neka ti je hvala
Sve svoje mištane
Čuvaj u tuđini
I neka se vrate
Svojoj domovini.

Neka opet bude
Vesela nam naša
Nakovana cila
I neka se pisma čuje
I za svakog mira
Neka ovce bleje
I neka kokot piva,
Neka dica viču
I neka bude smiha.

Možda Mala Gospa stvarno pomogne da vlasnici stare zgrade obnove i sačuvaju naša stara sela.

Mira Ivanišević

{mxc}