Trenutno stanje u državi

Mnogi gledatelji reportaža o Krugu za trg na raznim TV-postajama se slažu sa zapažanjima gospodina Hitreca. U svojim kućama smo još žešće reagirali. U svom osvrtu je gosp. Hitrec između ostalog naveo :» Građanski Zagreb je omogućio asimiliranje «osloboditelja», od kojih je jedan dio 1991. napustio Hrvatsku ili se pridružio petoj koloni srpskih pobunjenika, ali među takvima nije bilo Hrvata.» Predpostavljam da gosp.Hitrec pod pridošlicama «osloboditeljima» smatra pripadnike NOV-e i kasnije JNA, kao i neke djelatnike policije i carine, a ne na starosjedioce Zagreba bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Željela bi nadodati, da se je, bar dio, tada asimiliranih Hrvata - osloboditelja i njihovih potomaka u svim gradovima Hrvatske 1991. spretno uključio u novonastale stranke i da su zauzeli dobre pozicije na svim razinama vlasti.

Pa se postavlja pitanje koliko su oni doprinjeli ili još uvijek pridonose ovom stanju u državi u kojoj se skoro sve hrvatsko zabranjuje, rasprodaje, optužuje vlastite časne građane, razvoju mita, korupcije i mafije, uništenju vlastite proizvodnje itd. U kojoj su mjeri pridonjeli i u komunističkom režimu krađi svih nekretnina u privatnom vlasništvu kao i gradnji ogromnog broja stanova, na pokradenom zemljištu, pretežito za djelatnike JNA. U Splitu je za vojne djelatnike sagrađeno više od 6000 stanova na najboljim gradskim lokacijama i to izdvajanjem svih građana – ne samo Srbije. Izgleda da građani Zagreba i drugih gradova imaju veliko srce i da su spremni ponovo prihvatiti i asimilirati one koji su napustili Zagreb i ostale gradove 1991. Nitko od udruga ili raznih stranaka ne reagira i ne traži od Vlade RH-e objašnjenje po kojoj zakonskoj odredbi omogućava stambeno zbrinjavanje «osloboditelja», mlađeg vojnog JNA kadra i drugih osoba koje su 1991. svojom voljom napustile Zagreb i druge gradove.

Svi odseljeni koji imaju hrvatsko državljanstvo, a nisu napravili ratni zločin, mogu se vratiti i boriti se za radna mjesta, stambeno zbrinjavanje i ostala građanska prava kao i ostali građani. Možda ih se nagrađuje za njihovu potporu onima koji su izvršili u Hrvatskoj genocid, kulturocid i ekocid. Zbog čega toliko puta naglašavam da ne postoje zakonski propisi o tome tko su povratnici izbjeglice (tako ih nazivaju predstavnici Europske komisije), tko su povratnici srpske nacionalnosti bez navoda izbjeglice i tko su bivši stanari sa stanarskim pravom. Derogira li izvršna i zakonodavna vlast zakone? Poznato je: - Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i III Protokol iz 1967. kojeg je od 2004. potpisnica i Hrvatska, - Zakon o stambenim odnosima SFRJ koji je bio na snazi do 1996., - Zakon o najmu stanova NN 91/96 s kojim je ukinuto stanarsko pravo, - Aneks G Ugovora o sukcesiji toč.6. s kojom je definirano da će se domaće zakonodavstvo svake države sljednice primjenjivati glede stanarskog prava, - presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u svezi povrata stanarskih prava.

Usprkos svemu tome porezni obveznici i građani koji plaćaju PDV ne smiju znati tko se vraća i koliko se ukupno osigurava stanova. Koji se kupuju na tržištu ili grade i plaćaju iz proračuna. A to se odnosi na područje posebne državne skrbi kao i na područje izvan područja posebne državne skrbi. Vlada je donjela jednu Odluku NN 63/08 o nabavi oko 4000 stanova u gradovima izvan područja posebne državne skrbi pa je istu nakon par mjeseci anulirala i donjela novu Odluku da će stanove kupovati proračunskim sredstvima Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Ista marljivo oglašava u dnevnim tiskovinama oglase s različitim brojem potrebnih stanova. Bez javnog natječaja jer se radi o tajnoj nabavi. Bez obzira radi li se o 4000 ili 2000 stanova radi se o milijardama kuna. Ali zahtjevima srpskih izbjeglica ili povratnika ili bivših nositelja stanarskih prava, kako ih već neka institucija naziva, nema kraja.

Kupuju se stanovi u gradovima po 2000.-€/m2, koji će se dati u najam po 2,35 kn/m2, a nakon jednog vremena novim najmoprimcima prodati po 100.- ili nešto višoj cijeni po m2, premda je poznato da su društveni stanovi išli u prodaju zbog toga jer prema Ustavu RH-e društveno vlasništvo više nije postojalo, a ne zbog toga jer je netko imao stanarsko pravo u tim stanovima. Ovim dodatnim nametanjem duga u milijardama na leđa svih građana ne bavi se nitko. U Hrvatskom saboru u debati o proračunu nitko nije upitao u kojoj stavci proračuna, tj.na teret kojeg ministarstva i u kojem iznosu se nalaze sredstva za kupovinu tih stanova. Je su li predviđena i sredstva za zdravstveno i ostala osiguranja za povratnike, izbjeglice ili bivše nositelje stanarskog prava koje se ne će moći odmah zaposliti u državne i ostale službe, ili je Vlada već pripremila i te programe zapošljavanja.

Možda je najvažnije da su ministra Petra Čobankovića pohvalili šef EK u RH-oj Vincent Degert i skupina veleposlanika u Donjem Lapcu i Vrhovinama na obilasku nekoliko gradilišta na kojima se gradi 35 stambenih jedinica za povratnike, uglavnom Srbe, a do polovice slijedeće godine sagraditi će se više od 2800 stambenih jedinica. Podaci prema članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji 03.12.2008. Stvarno hvalevrijedno. Samo bi htjela znati bi li ijedna država koju predstavljaju ovi veleposlanici, a da je izišla porušena iz rata, na taj način rješavala taj problem. Izgleda da u Hrvatskoj u razdoblju svjetske financijske krize teće med i maslo. Stvarno smo sretan narod, jer imamo tako brižne vladare koji zbrinjavaju jedne a osiromašuju druge.

Mira Ivanišević