Predsjednik VRH Ivo Sanader
Vlada Republike Hrvatske
Trg sv. Marka 2
10000 – Zagreb

Osvrt na Odluku Vlade RH-e o provedbi stambenog zbrinjavanja povratnika - bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi, donesena na sjednici održanoj 29. svibnja 2008. i objavljena u NN 63/08.

UVOD

1) Pod vladavinom pok. Ivice Račana potpisan je Aneks G Ugovora o sukcesiji, u kojem se između ostalog navodi slijedeće: «Članak 2. (1)(a) Prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi sljednici na kojoj su građani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. prosinca 1990. priznat će se, te će biti zaštićena i vraćena od strane te države u skladu s utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava bez obzira na nacionalnost, državljanstvo, mjesto boravka ili prebivalište tih osoba. To uključuje osobe koje su, nakon 31. prosinca 1990. stekle državljanstvo ili su zasnovale mjesto boravka ili prebivalište u nekoj drugoj državi, a ne u državi sljednici. Osobe koje ne mogu ostvariti ova prava imaju pravo na naknadu u skladu s normama građanskog i međunarodnog prava… Članak 6. Domaće zakonodavstvo svake države sljednice glede stanarskog prava primjenjivat će se podjednako na osobe koje su bile državljani SFRJ i koje su imale to pravo, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinsko stanje, rođenje ili drugi položaj, itd.

2) Vlada RH-e je na svojoj sjednici od 25. kolovoza 2006. donijela Zaključak, objavljen u NN 96/2006, o provedbi programa stambenog zbrinjavanja povratnika na području izvan područja posebne državne skrbi. Zaključak je između ostalog sadržavao: «Država će prema planu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, prema prikupljenim podacima osigurati 4 425 stana, na prostoru cijele Hrvatske, do 2011. godine., pomoću Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama. Po cijeni gradnje od 940.-€/m2, na 25. godišnji kredit uz 5,4 % kamate, dok bi se gotovi stanovi kupovali na tržištu i plaćali prosječnom cijenom od 1280.- €/m2. Ukupni troškovi 421.123.531,86 eura ili 3.074.201.782,55 kn. Povratnici bi plaćali zaštićenu najamninu od 2,54 kn/m2 i od toga vlada predviđa i prihod od najamnina, premda je taj iznos skoro u visini pričuve i u ukupnom trošku je predviđeno 19.875.720,00 € za subvencioniranje najamnine privatnom partneru.»

3) Vlada republike Hrvatske je na svojoj sjednici održanoj 29. svibnja 2008., donijela Odluku o zbrinjavanju povratnika izvan područja posebne državne skrbi, objavljena u NN 63/08. U ovoj Odluci više nisu navedeni iznosi potrebni za stambeno zbrinjavanje, niti broj potrebnih stanova već se zadužuje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva da utvrdi potrebe i lokacije za izgradnju stanova, a stanove treba osigurati do rujna 2009., kod organizirane izgradnja cijena ne smije biti veća od etalonske cijene stana koja se primjenjuje kod POS-izgradnje, nakon toga će Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama organizirati izgradnju stanova. Sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna, više se ne spominju krediti. Suglasnost na pravo stambenog zbrinjavana mora biti izdana najkasnije do 1. listopada ov.god. Stupanjem na snagu ove Odluke PRESTAJE VAŽITI Zaključak iz 2006. opisan u točki 1. ovog dopisa.

4) U Slobodnoj Dalmaciji od 7. lipnja 2008. Agencija za pravni promet i posredovanje objavila je «Javni poziv» za prikupljanje ponuda za kupnju gotovih stanova i stanova u izgradnji u gradovima od Dubrovnika do Zadra, u županijama uz more. U Splitu 45 stana, u Dubrovniku 32, Zadru 96 itd. Ukupno 204 stana. Veličine stana 35 do 95 m2. U apelu cijena stana po m2 nije limitirana. Koliko je takovih apela objavljeno u drugim dnevnim novinama za druge županije nije mi poznato, pa tako niti ukupan broj stanova na području cijele Hrvatske za koje je potrebno izdvojiti proračunska sredstva.

5) 25. svibnja .ov.god. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dalo je očitovanje da nisu u mogućnosti predložiti nacrt Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova, iako su napravljena osnovna polazišta, jer se vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci ne mogu usuglasiti u svojim zahtjevima. Premda bi dužnost zakonodavca bila da uskladi Zakon o najmu stanova sa zakonima nama najbližim zapadnoeuropskim zemljama, a sve drugo se može riješiti podzakonskim aktima, jer se radi o rješavanju nasljeđa iz komunističkog režima.

6) Europski sud za ljudska prava u Presudi Velikog vijeća 302 od 28.04.2008. u

Predmetu Hutten-Czapska protiv Poljske predložio je prijateljsko rješenje. Veliko vijeće je smatralo da je došlo do povrede članka 1 Protokola br.1 (zaštita vlasništva) Konvencije s obzirom na činjenicu da podnositelj zahtjeva nije mogao koristiti svoju nekretninu niti naplaćivati odgovarajuću najamninu za njezino iznajmljivanje. Veliko je vijeće zaključilo da je povreda dio sustavnog problema, lošeg funkcioniranja poljskih propisa iz područja stanovanja. Pozvalo je Poljsku da pronađe rješenje na nacionalnoj razini čime bi se vlasnicima nekretnina omogućilo da zarađuju na temelju svoje imovine istovremeno osiguravajući dostupnost smještaja osobama u socijalno nepovoljnijem položaju. Između ostalog : - izmjene i dopune iz prosinca 2006.kojima se dopušta stanodavcima da povećaju najamninu radi pokrivanja troškova održavanja nekretnine, radi ostvarivanja povrata kapitalnih ulaganja i kako bi ostvarili pristojnu dobit, -mehanizam nadzora visine najamnina kako bi se osigurala transparentnost povećanja najamnine,-promicanje ulaganja u stanove u privatnim i državnim zgradama i u socijalne stanove sa zaštićenom najamninom,-daljnji napori kako bi se osiguralo stanodavcu primanje najamnine uvjetovane tržištem

Veliko vijeće ne radi razliku između stanodavca fizičke ili pravne osobe. Ne mogu navoditi cijelu presudu. Iz nje je vidljivo da je u Hrvatskoj isti problem u stambenom zakonodavstvu kao u Poljskoj, valjda je tako u svim tranzicijskim državama, koje su zadržale komunističku praksu stanovanja ili su sadržaj zakona o najmu samo prilagodile novoj terminologiji. U Poljskoj je Ustavni sud imao snagu izvjesne zakonske propise ukinuti i Poljska se je obvezala svoj zakon prilagoditi konvencijama o pravu vlasništva. Dok naš zakonodavac jedinu Odluku Ustavnog suda RH-e iz 1998. u svezi sa Zakonom o najmu stanova još do danas nije ozakonio.

PITANJA I NEJASNOĆE

U Aneksu G se navode norme građanskog i međunarodnog prava. Jesu li naši zakoni u skladu s navedenim pravima? Zbog čega nije nijedna izvršna vlast, za ispunjenje obveza koje smo preuzeli potpisivanjem aneksa, izradila prateći propis? Bar ja nisam nigdje pronašla a niti dobila odgovor od državnih institucija o postojanju zakonskih propisa ili pravilnika koji točno reguliraju uvjete za dostavu zahtjeva za naknade. Hrvatima se ne obnavljaju nekretnine ukoliko nisu imali prebivalište u mjestima srušenih nekretnina, premda se u Aneksu G navode općenito nekretnine, dakle morale bi se obnoviti i nekretnine koje su služile boravku radi održavanja starine i obradi polja i vrtova. Pokretna imovina se dostavlja kako kome, pa se ne dobije ukradeni traktor već stol i stolice. Postoje velike mogućnosti krađa i manipulacija kroz ovakav neregulirani rad.

Prije davanja stanova u urbanim sredinama trebali bi građani znati tko se vraća, jer sve se plaća iz državnog proračuna na teret osiromašenih koji plaćaju visoki PDV. A kao glavni uvjet za dobivanje stana bi morala biti primjena Zakona o stambenim odnosima SFRJ i nakon 1996. Zakon o najmu stanova.

Stanove bi trebale dobiti obitelji koje su bile nasilno izbačene iz stanova i još uz to i pokradene. O tome postoje zapisi i sudski sporovi. Kriminalci koji su u ratno vrijeme to radili trebali bi biti kažnjeni i štetu sami nadoknaditi oštećenim stanarima ili državi, a ne da to plaćaju svi građani. Vojni i drugi djelatnici u tadašnjim državnim službama koji su napustili Hrvatsku sa svom pokretnom imovinom, jer u njoj nisu htjeli živjeti, nisu izbjeglice, i ne bi smjeli dobiti stanove po toj osnovi. Kao hrvatski državljani, koji nisu napravili ratni zločin, se mogu vratiti i tražiti posao na tržištu rada a stambeno se zbrinjavati kao svi ostali građani.

Je li prema vladinom Zaključku iz 2006. sagrađen koji objekt ili kupljen stan za srpskog povratnika ? Ako nije, zbog čega nije, i zašto ste uopće donijet takav Zaključak ? Da li zbog predizborne kampanje ili pod pritiskom raznih europskih emisara? Možda u cijeloj toj zavrzlami niste pronašli odgovarajućeg privatnog partnera?

Na sjednici Vlade 29. svibnja ov.god. donijeli ste novu Odluku i poništili Zaključak iz 2006. Ova Odluka je pod hitno objavljena u Narodnim novinama, raspisani Javni apeli za prikupljanje ponuda za kupnju stanova na tržištu i sve mora biti useljivo do rujna 2009. Zbog čega ta brzina? Je li to odgovor na govore Tadića, Nikolića, Jeremića, Koštunice, Pupovca i Dodika? Ili zbog zahtjeva predstavnika EU-e, ili zbog ponovnog produžetka roka za naš ulazak u EU-u? Premda većina građana i onako više ne vodi evidenciju o obećanim datumima o ulasku, a koje nam daju predstavnici izvršne vlasti. Svi mi znamo da se uvijek pojavi novi uvjet, na koji ste već ranije bez znanja javnosti pristali, a koji druge države zapadnog Balkana ne moraju ispuniti, tako ćemo svi skupa zaplesati kolo i ostati još dugo zajedno ispred vrata Slovenije.

Zbog čega Ministarstvo ne izradi prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova? Je li zbog povrata srpskih povratnika – ekonomskih imigranata? Ovako se lakše može varati ostale građane, jer dok se ne ukinu u zakonu ostaci komunističkog zakona o stambenim odnosima postoji mogućnost manipulacije. Bilo bi u redu da ministrica Marina Matulović Dropulić, zbog te nemoći i nespremnosti, da ostavku.

Prema Presudi Suda za ljudska prava i Velikog vijeća je vidljivo da Poljska mora revidirati visinu zaštićenih i uopće svih najamnina. Zbog čega Vlada RH-e uporno inzistira na najamnini od 2,36 kn/m2? I to na novo izgrađenim ili obnovljenim stanovima. Zbog čega se i na tom polju ne približimo načinu izračuna u zemljama EU-e ? Zar tržna privreda vrijedi samo za radnike, koji mogu za svoj rad ne dobiti plaću i na kraju završiti na ulici? Zaštićena ili regulirana najamnina bi morala pokrivati iznos za pričuvu, investiciono održavanje stana i dobit. Uz te uvjete bi i privatni investitori, uz državnu pomoć, kao dobivanje zemljišta u najam, gradili stanove za najam.

Gdje je granica obmanjivanju građana? Do kada će se rješavati samo ono što koristi političarima i tajkunima a najmanje svim građanima? Kada će se prestati kupovati koalicijska solidarnost, pogotovo u ovako mukotrpno sklepanoj vladi?

Jeste li zaboravili da su se društveni stanovi gradili izdvajanjem iz dohotka svih zaposlenih, a stan je dobilo manje od 20% uplatitelja, gradilo se je na ukradenoj zemlji ili minimalno plaćenoj, da su se stanovi prodali prema zakonu iz 1992. jer prema Ustavu RH-e institut «društveno vlasništvo» više nije postojalo? Tko vam daje za pravo da gradite stanove u 2008. godini proračunskim sredstvima za srpske povratnike, a za koje se ne zna tko su i po kojem pravilniku stječu to pravo? Ako je pravilnik donesen onda ga objavite u dnevnom tisku, jer to nije državna tajna. Danas postoje sasvim drugi uvjeti stambene izgradnje.

U kojoj državi EU-e se prakticira ovakav način stambenog zbrinjavanja «izbjeglica», koje to prema konvenciji o izbjeglicama i nisu? Kupuj po cca 1400.- €/m2, daj u najam po 2,50 ili 3,00 kn/m2 i prodaj mu po cca 50.-€/m2 ?

ZAMOLBA

Pod hitno izradite plan stambene izgradnje stanova za najam s ugovorom na neodređeno vrijeme, za cijelo područje Hrvatske. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske (ako uopće još postoji) je izradio studiju «Hrvatska u 21. stoljeću-stanovanje», koja može biti podloga za izradu plana stambene izgradnje.

Donesite Odluku o kupnji stanova s proračunskim sredstvima za sve stambeno nezbrinute građane, pogotovo obitelji branitelja koje se izbacuje iz raznih baraka. Već kada trošite proračunska sredstva onda ih trošite na sve građane jednako, jer većina njih se je borila u nametnutom ratu, kojeg nije ničim izazvala, a sada je kažnjavana od vlastitih političara koji veoma dobro žive na muci naroda.

Donesite pod hitno plan za osiguranje zamjenskih stanova za bivše stanare sa stanarskim pravima koji stanuju u stanovima privatnih vlasnika, prvenstveno onim kojima je stan potreban za stanovanje ili članovima njihove obitelji. Pogotovo što su se sredstva od prodaje društvenih stanova nenamjenski koristila a po zakonu je dio tih sredstava morao biti korišten za zamjenske stanove za stanare sa stanarskim pravom u stanovima privatnih vlasnika. Privatni vlasnici trpe nepravdu već 60 godina. Rezolucije Skupštine Europskog parlamenta broj 1096 (1996) i 1481(2006) o osudi komunističkih režima za naše političare nisu važne, pa tako i dalje ne ispravljaju nepravde nastale pod komunističkim režimom.

Donesite novi propis za izračun zaštićenih najamnina za sve vlasnike i najmoprimce s ugovorom o stanovanju na neodređeno vrijeme.

Ne možete se više izgovarati da nemate sredstava, kada ih u druge svrhe trošite neracionalno.

Sa štovanjem, Mira Ivanišević

Na znanje:

Potpredsjednica VRH-e gđa Đurđa Adlešič, Vlada Republike hrvatske, Trg sv. Marka 2, Zagreb

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Park Stara Trešnjevka 4, Zagreb

UNHCR, Radnička cesta 41, Zagreb

Ministar Petar Čobanković, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Babonićeva 121, Zagreb

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb

OESS/OSCE, Florijana Andrašeca 14, Zagreb

{mxc}