Neka pitanja koja se nameću prije održavanja parlamentarnih izbora

Pitanja ću dostaviti HDZ-u, nekim desno orijentiranim strankama, HTV-u i raznim udrugama.

Na slanje pitanja i traženje jasnih odgovora me je ponukalo javno sučeljavanje najvećih stranaka g. Milanovića i g. Plenkovića kao i izjave Milanovića i Bandića kakav odgovor bi oni dali Srbiji glede njihova Zakona o univerzalnoj jurisdikciji.

Sučeljavanje se je odvijalo u kulturnom europskom ozračju. Pitanja su sastavljena bez političkog značenja, razbacivali su se podaci o iznosima u milijardama pročitani sa šalabahtera, obećavalo se 180 000 novih radnih mjesta itd. Uz malu korekciju svojih stavova bi i moglo doći do velike koalicije, koja bi mogla raditi kao i dosadašnje vlade, jer oni su izabrani od naroda i na demokratski način. Pa narode šuti i čekaj obećana čuda.

Uz sve te govorancije se bez političke stabilizacije države ne mogu ostvariti ni najmanja njihova obećanja.

Ratna odšteta od Srbije?

Najvažnija pitanja, uz ona koja su već uz zahtjeve postavili gospodarstvenici i branitelji:

1) Hoćete li i kada ili zbog čega ne ćete tražiti plaćanje ratne štete od agresora Srbije i Crne Gore? Prema istraživanjima i procjeni Slobodana Praljka „Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj“ (Zagreb, prosinac 2006.), objavljeno u knjizi dr. Ante Nazora „Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih“ izravna ratna šteta iznosi 56,5 milijardi US dolara, a neizravna oko 85,5 milijardi US dolara i to od 1991. do 2004. godine.

2) Kada i na koji način želite konačno definirati državnu granicu prema Srbiji, Crnoj Gori i BiH?

3) Prije sastavljanja svojih „programa“ jeste li ponovno OdštetaHoćete li i kada ili zbog čega ne ćete tražiti plaćanje ratne štete od agresora Srbije i Crne Gore? Prema istraživanjima i procjeni Slobodana Praljka „Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj“ (Zagreb, prosinac 2006.), objavljeno u knjizi dr. Ante Nazora „Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih“ izravna ratna šteta iznosi 56,5 milijardi US dolara, a neizravna oko 85,5 milijardi US dolara i to od 1991. do 2004. godine.pročitali točke Erdutskog sporazuma od 12. studenog 1995. o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu? Bilo bi dobro da ste uz to proučili i zakone ili propise o manjinama u EU državama stare demokracije.

U prvoj točci se navodi da su se strane složile da će postojati prijelazno razdoblje od 12. mjeseci koje može biti produženo najduže za još jedno razdoblje istog trajanja, ako to zatraži jedna od strana. Za pretpostaviti je, da je nakon tog roka na tom području zavladala vlast RH sa svojim Ustavom, zakonima i propisima.

Toč.6. U području će na najvišim razinama biti poštovana međunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode.

Toč. 7. Sve osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoja mjesta prebivališta u području i u njima živjeti u uvjetima sigurnosti. Sve osobe koje su napustile područje ili došle u njega, a ranije su imale stalno prebivalište u Hrvatskoj, imaju pravo živjeti u području. (To znači da se mogu doseliti i osobe s ranijem prebivalištem npr. u Puli. To je u redu jer po RH se može slobodno kretati i seliti. Ali nije navedena obveza da se doseljenicima moraju osiguravati stanovi.)

Toč. 8. Sve osobe imat će pravo na povrat imovine koja im je oduzeta nezakonitim putem itd.

Toč. 9. Pravo na povrat imovine, dobivanje naknade za imovinu koja ne može biti vraćena, te za dobivanje pomoći u obnovi uništene imovine bit će jednako dostupno svim osobama bez obzira na etničku pripadnost. (U toč.8. i 9. navodi se imovina tj. vlasništvo, a ne navode se stanarska prava koja su bila samo prava služnosti. Prvim Ustavom RH ukinuto je društveno vlasništvo, a time i stanarska prava, jer ta dva pojma su nepoznata u ostalom svijetu, pa su društveni stanovi išli u prodaju stanarima sa stanarskim pravom ili trećim osobama.)

Hoćete li ukinuti praksu kupovanja stanova srpskim povratnicima na osnovi nepostojećih njihovih stanarskih prava i na taj način smanjiti zaduživanje RH?

Ćirilica u Vukovaru

4) U Erdutskom sporazumu se navode univerzalna ljudska prava, a ne navodi se dvojezičnost niti školovanje u odvojenim školama s različitim školskim programom.

Sve do zadnje godine vladavine Ivice Račana bila je na snazi ustavna odredba da na dvojezičnost imaju pravo one manjine čiji broj u JLS-e iznosi više od 50% + jedan od ukupnog broja stanovnika u toj JLS-e.

HS je prema prijedlogu SDP-ja taj broj smanjio na 33,1/3 % stanovnika. Ta odluka je pridonijela još težem ostvarivanju suživota, pogotovo uz neispravne popise stanovništva i zapravo ponizila većinski u ratu stradali hrvatski narod. Sve to je dovelo do fizičkih sukoba sa smrtnim posljedicama, zapravo napada policajaca, često bivših milicajaca na obespravljene građane, čije ratne rane nisu još ni danas zacijeljene niti su počinitelji ratnih zločina kažnjeni.

Hoćete li predložiti HS-u da se broj vrati na 50%+jedan, radi smirivanja i stabiliziranja stanja prije svega u Vukovaru, a još važnije ustanoviti točan broj građana pripadnika manjina ?

5) Gospodin Milanović i Bandić izjavili su da bi oni proveli isti postupak kao Srbija tj. Zakon o univerzalnoj jurisdikciji. Tko je malouman? Narod koji to sluša i prihvaća ili političari koji daju takve izjave? Znači li to da Srbija ima pravo sa svojim zakonom, a da su naši dosadašnji političari maloumni ili mazohisti koji su to dopuštali bez reakcije zbog pomirbe ili bratstva i jedinstva ili prema nekom dobro isplativom naputku, a sad bi to mogli naknadno provesti u stilu uvrijeđene djece, ako možete vi možemo i mi?

A g. Srb je izjavio da bi on stavio Zakon o općem oprostu van snage., premda članak 3. tog zakona glasi: „Od oprosta za kaznena djela iz članka 1. ovoga Zakona izuzeti su počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina i to za:

- Kaznena djela genocida čl.119
- Ratnog zločina protiv civilnog stanovništva čl.120
- Protiv ranjenika i bolesnika čl.121
- Protiv ratnih zarobljenika čl.122
- Organiziranja grupe i poticanja na počinjenje genocida i ratnih zločina čl. 123
- Protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja čl. 124

Svi članci do broja 137. Osnovnog krivičnog zakonika RH-e NN31/93, 35/93, 108/95, 1/96 i 28/96.

Od oprosta se izuzimaju počinitelji ostalih kaznenih djela utvrđenih Osnovnim krivičnim zakonom RH. Čak se za osobe osuđene u odsutnosti predviđa ponavljanje postupka.

Hoćete li, ako dođete na vlast, prestati dogovarati sudske UbojstvaJeste li upoznati s brojem presuda ili podnesenim optužbama protiv počinitelja ili nalogodavaca za ubojstva nad civilima, brutalne napade na civilno stanovništvo hrvatskih sela i gradova, za postupak s ranjenim bolesnicima, izdavanje lažnih osmrtnica s krivo navedenim razlozima smrti, za ekocid, kulturocid itd.?postupke sa sudbenom vlašću, DORH-om i ostalima o brzini rješavanja ili ne rješavanja podnesenih prijava protiv osoba za ratni zločin?

Hoćete li tražiti da se uzmu sve prijave pod hitno u obradu, pogotovo kada se i prema postojećem Zakonu o općem oprostu to može provoditi, istražiti i kazniti?

Hoćete li se striktno pridržavati diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu?

Jeste li upoznati s brojem presuda ili podnesenim optužbama protiv počinitelja ili nalogodavaca za ubojstva nad civilima, brutalne napade na civilno stanovništvo hrvatskih sela i gradova, za postupak s ranjenim bolesnicima, izdavanje lažnih osmrtnica s krivo navedenim razlozima smrti, za ekocid, kulturocid itd.?

Stambeno zbrinjavanje

6) Razlog za iseljavanje cijelih obitelji, stručnjaka i znanstvenika je i stambena nezbrinutost. POS je nepoznat način u zemljama EU i kupca, premda po nižoj cijeni po m2 vodi kupca u neki vid dužničkog ropstva. (Do sada loša iskustva)

Posjedujete li program stambenog zbrinjavanja za cijelu RH? Izgradnjom stambenih objekata, kupnjom novih ili korištenjem postojećih za davanje na korištenje na neodređeno vrijeme i po početnoj cijeni 15.- kn/m2 (prema zadnjoj presudi Suda za ljudska prava u Strasbourgu), prema ugovoru o najmu stana koji se primjenjuje u EU.

7) Društveno vlasništvo je ukinuto prvim Ustavom RH. Još do danas se u zemljišnim knjigama na mnogim nekretninama ili zemljištu vodi upis „društveno vlasništvo“ za koje nitko ne zna, bar od službenih institucija, tko je vlasnik tih nekretnina. Hoćete li razraditi uredbu i istu dostaviti HS-u na usvajanje o generalnom načinu brisanja društvenog vlasništva i to uz javnu raspravu?

8) Jeste li upoznati s problemom privatnih vlasnika stanova u kojima stanuju bivši nositelji stanarskog prava, sada već njihova 3. generacija, sada zaštićeni najmoprimci uz najam od 2,53 kn/m2 ? Imate li program kako pod hitno, nakon 60 godina pljačke, vlasnicima vratiti stanove u posjed?

Nadam se bar nekom odgovoru ili objašnjenju na idućem sučeljavanju.

Mira Ivanišević

Pon, 17-03-2025, 23:28:26

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.