Dokumentarni film „Sunčica"

2. rujna je u Splitu bio prikazan dokumentarni film „Sunčica", prema ranije objavljenoj knjizi Sunčica. U organizaciji Udruge Benedikt i Splitskog ogranka Matice Sunčicahrvatske u dvorani Sjemeništa u Splitu. Nazočni predstavljači bili su redatelj filma Nikola Knez iz USA, odvjetnica iz Argentine Iva Vidić, Marija Slišković - predsjednica Udruge „Žene u Domovinskom ratu" i gospodin Trpimir Jurčić.

Ima li uopće više smisla pisati o bilo čemu što je u svezi nikad priznate ljudske patnje? Pogotovo sada kada je sve ponovno podvrgnuto predizbornoj kampanji, zapravo borbi za vlast istih koji su i do sada vladali na štetu dobrobiti države i svih njezinih građana.

Mislim da se moram osvrnuti na prikazani stravičan dokumentarac, pogotovo i radi svim nazočnim i ostalim građanima upućene zamolbe gosp. Slišković, kao i jer bi se cijela Hrvatska morala zacrveniti od srama i pasivnosti prema ratnim zločinima napravljenim Hrvatima i svim pripadnicima manjina (osim srpske) u zadnjem obrambenom ratu, pogotovo u Vukovaru. Morao bi se zacrveniti i predsjednik Josipović, premda mu je crvena zvijezda, pod kojom se je sve to i odvijalo, draga i lijepa. Smatram da „veliki" skladatelj i glazbenik mora ipak biti i humanist.

Svjedočanstva žrtava

U dokumentarcu je prikazano svjedočanstvo 14 silovanih žena i dvojice muškaraca s opisom svih zlodjela pripadnika JNA, četnika, paravojnih jedinica od silovanja, masakriranja članova obitelji, pa i djece, odvoženja u nepoznato, dakle djela koja normalna osoba ne može shvatiti. Ove žene su se odvažile o tim ratnim zločinima progovoriti, logorali koliko ih ima koje svoje rane i povrede drže u sebi ili ih dijele samo s rodbinom. Dokumentarac je snimljen u Americi i gospodin Knez je s filmom upoznao razne fakultete i zastupnike u toj zemlji, a upoznavati će i zajednice Hrvata, a dokumentarac će distribuirati i na druge kontinente.

Odvjetnica Vidić nas je ukratko upoznala sa stanjem u Argentini. Nakon uspostave demokratskog društva barem su odštetu dobili članovi obitelji pobijenih i nestalih za vrijeme vojne hunte i to iz proračunskih sredstava. Navodila je i Rezoluciju 1820 koja se odnosi na ratni zločin. Gospođa Vidić je uočila da je Hrvatska možda i jedina država koja ne priznaje vlastite žrtve ratnog zločina, već ratne zločince i nagrađuje.

Oduzimanje dostojanstva

Srpska silovanja su bila strategija poniziti, prestrašiti, ubiti dostojanstvo hrvatskih žena iPrijedlog zakonaGospođa Slišković nas je upoznala da je prijedlog Zakona o ratnom zločinu silovanja izrađen i da će u jesen ići u saborsku proceduru. Zakon je manjkav ali je ipak dobro da se donese uz prihvaćanje amandmana prisiliti ih da rađaju djecu začetu kroz silovanja. Jedna od žrtava morala je napustiti Vukovar, jer je Sunčicaprijetila opasnost od silovateljevog sina da se ista stvar dogodi i njezinoj kćerki. Sada stanuje mislim u Petrinji kao podstanar. Zamislite nije zaslužila niti gradsku garsonijeru ili državni stan, valjda su rezervirani za srpske povratnike, izbjeglice ili prognanike.

Gospođa Slišković nas je upoznala da je prijedlog Zakona o ratnom zločinu silovanja izrađen i da će u jesen ići u saborsku proceduru. Zakon je manjkav ali je ipak dobro da se donese uz prihvaćanje amandmana bar na

- članak u kojem se navodi ratni zločin silovanja kojeg su počinili pripadnici neprijateljske vojske i hrvatski branitelji

- članak u kojem se navodi da će se osnovati fond iz kojeg će se žrtvama isplaćivati naknade za bol itd.

Gospođa Slišković Nevladine udrugeNe zaboravimo da u Hrvatskoj ima oko 45 000 nevladinih udruga koje primaju godišnje oko 1 400 000 000 kuna, a da ih nitko ne kontrolira što zapravo rade i jesu li ispunile programeapelira i moli da se uputi svim saborskim zastupnicima zahtjev da se briše iz zakona „hrvatski branitelj". Srpsko silovanje je bilo programirano i sustavno i predstavlja ratni zločin, Marija Sliškovićdok se kod silovanja učinjenog od hrvatskog branitelja radi o incidentu, kao i na osnivanje fonda. Naknade se moraju isplaćivati ili davati iz proračunskih sredstava, žrtva ne može ovisiti o punjenju ili nepunjenju fonda i o nečijoj dobroj volji. One ne predstavljaju neku socijalnu kategoriju već žrtvu ratnog zločina.

Valjda hrvatski političari na vlasti ili oporbi cijene samo vlastite majke, žene i kćeri a sve druge su im manje vrijedne ili uopće nisu vrijedne njihovog zalaganja i brige. Za zamoliti je i župne urede da svoje vjernike upoznaju s nelogičnostima u zakonu i da ih upute na slanje zamolbi u Hrvatski sabor, jer tko god je pročitao knjigu Sunčica ili će imati priliku pogledati dokumentarac Sunčica ne može prihvatiti samo crkvene poruke o oprostu. Oprost je ipak individualan proces. Glavno je ne mrziti i ne osvećivati se, već prepustiti svakog Božjem sudu.

Država mora imati za te žrtve ratnog zloćina sredstva. Ne zaboravimo da u Hrvatskoj ima oko 45 000 nevladinih udruga koje primaju godišnje oko 1 400 000 000 kuna, a da ih nitko ne kontrolira što zapravo rade i jesu li ispunile programe za koje su dobile sredstva.

Mira Ivanišević

 

Uto, 22-09-2020, 15:14:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.