Zašto im ne vjerujem

Mnogim građanima bi bilo lakše živjeti kada bi mogli imati povjerenje u svoju vladu da radi za dobrobit svih nas, da brani interese države i njezinu opstojnost i istinski poštuje sve žrtve za osamostaljenje i to bez obzira jesmo ili nismo članica EU.

Od pisanih predizbornih poruka odustaju ili ih mijenjaju. Kroz osam godina opozicije nisu snimili stanje u državi i pripremili programe po kojima će raditi. Treba vidjeti hoće li porezne dugove utjerivati od svih jednako. Ministar Linić se brine, opravdano, da popuni državni proračun, ali koliko to u stvarnosti pomaže proizvodnji i novim investicijama za podizanje proizvodnje još se ne zna. Način na koji komuniciraju s narodom pokazuje da nas smatraju nepismenim bedacima i možda će uskoro njihova komunikacija s nama biti slikovna. Premijer je rekao: „osušila mi se ruka ako zaboravim Slavonce, nesigurno se je poslužio s psalmom, jer da samo takav govor narod razumije". Što on ima zaboraviti ili ne? Mora raditi po Ustavu i zakonima iBivša vladaPrvi potpredsjednik Vlade Čačić upitao je novinare: što se čudite kao ptica glisti da je korumpirana vlada ostavila „disaster" (katastrofu), jednu spaljenu zemlju. (Zašto se ptica čudi glisti?) U svim izjavama mu je glavno vrijeđanje bivše vlade, koja je po njemu zapravo kriva da autoceste mora dati u koncesiju, a koje ćemo nakon 30 godina dobiti natrag kao nove dobrim projektima za gospodarstvo. Smatra li se drugim Titom? U teškim krizama se na takav način građanima ne obraća nijedan premijer.

To nije njegova prva takova izjava. A slijede ga i mnogi ministri i drugi.

Čačić=disaster

Prvi potpredsjednik Vlade Čačić upitao je novinare: što se čudite kao ptica glisti da je korumpirana vlada ostavila „disaster" (katastrofu), jednu spaljenu zemlju. (Zašto se ptica čudi glisti?) U svim izjavama mu je glavno vrijeđanje bivše vlade, koja je po njemu zapravo kriva da autoceste mora dati u koncesiju, a koje ćemo nakon 30 godina dobiti natrag kao nove. Zaboravlja da je Račanova vlada u svoj uspjeh ubrajala početak gradnje autoceste i da je i tada bilo s Čačićem i nekim talijanskim izvođačem velikih problema. Koliko su se već tada zadužili? U kojim iznosima otplaćujemo taj dug i danas? Kad već ne razumijemo što mudra vlada odlučuje onda neka u dnevnom tisku objavi kada i u kojoj visini su se uzimali krediti za gradnju autoceste Zagreb/Split i ostalih, kolike su godišnje rate za otplatu kredita, koliki su ostali državni prihodi od cestarina i ostalih nameta, koje iznose PDV-a bi država kod davanja u koncesiju izgubila, jer prema podacima iz tiska strani koncesionar ne plaća PDV, koliko košta HAC i održavanje i za koliko bi se ti troškovi racionalizacijom poslovanja mogli umanjiti.

Forsira javno/privatno partnerstvo po svom modelu premda postoje zakonski okviri i osnovno je da svaki privatni partner ulazi u partnerstvo s računicom dobiti. Sve športske arene građene po tom modelu su u velikim poteškoćama. Osječani su se uspjeli oduprijeti „mudrom" tadašnjem gradonačelniku Đapiću koji je također predlagao taj model izgradnja, pa su sad u boljem položaju. Istu mogućnost imali su i drugi gradonačelnici i gradske skupštine ali ne i istu pamet. Ministar i sada predlaže isti model izgradnje i obnove uglavnom za državne zgrade, škole i druge, cijeli teret plaćanja najma će uglavnom snositi JLS-e. Koliko će točno iznositi najmovi i kakove zgrade ćemo nakon 30 godina dobiti nije nam poznato.

Čudno da nije predložio javno/privatno partnerstvo za proizvodnju raznih dobara za koje imamo sirovinu, pa i za gospodarenje otpadom.

Hvali se velikom investicijom TE Plomin s uvozom ugljena s drugih kontinenata, pa planira možda i gradnju brodova na ugljen, inače mu transport ovisi o raznim svjetskim krizama i cijenama. Da nije tragično bilo bi smiješno.

Njegova druga velika investicija je i HE Ombla, za koju su već u studenom 2011. prošla korumpirana vlada i HEP uspjeli od EBRD dobiti uvjetno kreditiranje projekta u iznosu od 123 milijuna eura. Izgleda da sada revizija razmatra prije odluke o financiranju je li EBRD prekršio svoje vlastite procedure i standarde te eventualno zakonske odredbe RH-e i EU.

Gradnju treće hidroelektrane osporavaju vlasti BiH, zapravo odbili su studiju o zaštiti okoliša i provjeravaju eventualnu opasnost za Neretvansku dolinu.

Izgradnja POS stanova mu je veoma važna ali ne razmišlja o tome da na isti način pomogne kupcima kod kupnje postojećih neprodanih stanova. U prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o POS-u navodi se uvod mogućnosti da građevinska tvrtka koja ima građevinsko zemljište u EU simpatijeS Račanom je Hrvatska postala simpatična državama EU. Nakon predaje EU mislim 7 debelih knjiga o našim obvezama prema Sporazumu dobili smo odgovor s primjedbama da nije poželjno što ne omogućavamo prodaju šuma, šumskih gospodarstava, nacionalnih parkova i poljoprivrednog zemljišta strancima. Sporazum se je mogao mijenjati, nadopunjavati pa čak i od njega odustatisvojem vlasništvu može za gradnju stanova iz programa poticane stanogradnje Agenciji ponuditi i zemljište i građenje te može graditi bez javnog natječaja ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom. Čemu služe javni natječaji? U natječaju se može navesti da se traže tvrtke koje posjeduju na određenom lokalitetu vlastito zemljište, možda se nađu bar dvije tvrtke sa zemljištem. Je li to pogodovanje nekom građevinskom lobiju? Tako je i 2008. ugrađena odredba u Zakon o javnoj nabavi po kojoj državna poduzeća nisu morala raspisivati javne natječaje, nego su izravnom pogodbom produljivala ugovore ako su bila zadovoljna s radom kooperanata. Pa se je tako Sokol Marić i mogao enormno obogatiti.

Aktualno iz rubrike U Središtu. „Stjecanje prava vlasništva državljana i pravnih osoba iz EU na šumama i šumskom zemljištu u RH s obzirom na obveze preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju te izmjene propisa u vezi vlasničkopravnog režima nekretnina u RH, kada ih stječu stranci – državljani i pravne osobe iz EU, razmatra se mogućnost stjecanja prava vlasništva tih osoba na šumama i šumskom zemljištu u RH." Je li to svima razumljivo?

S Račanom je Hrvatska postala simpatična državama EU. Nakon predaje EU mislim 7 debelih knjiga o našim obvezama prema Sporazumu dobili smo odgovor s primjedbama da nije poželjno što ne omogućavamo prodaju šuma, šumskih gospodarstava, nacionalnih parkova i poljoprivrednog zemljišta strancima. Sporazum se je mogao mijenjati, nadopunjavati, pa čak i od njega odustati. Zbog čega se sada ponovno pozivaju na njega? Zar nismo s našim potpisanim ugovorima i poglavljima sve regulirali? Hoće li te prodaje do kraja uništiti našu drvnu industriju a tuđu unaprijediti?

Agilna Pusić

„Sposobna i veoma agilna" ministrica Pusić nas uvjerava da nas Slovenija ne ucjenjuje i da je vodila razgovore samo o onim iznosima isplaćene štednje štedišama koji su prenijeli štednju na hrvatske banke. Dakle pitanje ostalih 144 000 štediša još ostaje neriješeno. Zbog čega bi iznos prenesene štednje trebao ući u sukcesiju? Kako je RH riješila pitanje štediša Jugobanke i ostalih banaka u drugim republikama koji su prenijeli štednju na hrvatske banke? Jesu li te iznose pokrili građani RH ili su traženi od novo nastalih republika?

Prema njezinoj i slovenskoj izjavi može se Ugovor o sukcesiji mijenjati i nadopunjavati.

Trebalo bi onda po hitnom postupku promijeniti Račan/Piculinin članak 2 Aneksa G Ugovora o sukcesiji, a koji glasi:

(1a) Prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi sljednici na koju su građani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. prosinca 1990. priznati će se, te će biti zaštićena i vraćena od strane te države u skladu s utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava bez obzira na nacionalnost, državljanstvo, mjesto boravka ili prebivališta tih osoba. To uključuje osobe koje su, nakon 31. prosinca 1990. stekle državljanstvo ili su zasnovale mjesto boravka ili prebivališta u nekoj drugoj državi, a ne u državi sljednici. Osobe koje ne mogu ostvariti ova prava imaju pravo na naknadu u skladu s normama građanskog i međunarodnog prava.

Ovo bi se moralo odnositi samo na nepokretnu imovinu u vlasništvu tih građana. Sve drugo je teško prihvatljivo. To znači da bivši stanovnik SRH može zatražiti nadoknadu za štednjak, hladnjak itd , prema nepoznatoj procjeni. Jesu li sve to ostvarili protjerani Hrvati iz Vukovara ili RSK? Gdje je bio zdrav razum kod onih koji su to potpisivali? Dobivaju li naknade po tim međunarodnim normama i pravu sve ostale osobe u svijetu, pogotovo one koje i nisu bile potjerane.? Koliko su takove nadoknade do sada teretile proračun proračun RH?

Ponovno imamo vladu kojoj je sve dozvoljeno, pogotovo zavaravanje građana.

Mira Ivanišević