Odgovor na komentar „Žena kojoj je sve jasno – supek 2012-08-24 20.53"

U komentaru na moj tekst pod nazivom "Naknadu ratne štete možemo samo sanjati", objavljenom prije nekoliko dana na Portalu HKV-a, je citiran dio mog osvrta:

„Od vladajućih, pa niti od oporbe, ne možemo čuti da je za naše gospodarske i financijske poteškoće prije svega krivo u komunizmu uništeno i pokradeno privatno vlasništvo, iz komunizma naslijeđeno neproduktivno plansko gospodarstvo, srpska vojna agresija, to jest 10-godišnji Domovinski obrambeni rat, koji je i uvjetovao lopovsku privatizaciju, neplanska obnova srušenog i Jugoslavijane oduzimanje nezakonito stečene imovine i dobiti."

Čitatelj mi je postavio pitanje:

"Kad vam je već, gospođo Ivanišević u ovoj analizi tako sve jasno, možete li nam navesti stopu rasta BDP Hrvatske za vrijeme te „pogubneTitova opcijaNakon 2. svjetskog rata su bili izbori na način ubacivanja kuglica u kutije u otvorenoj prostoriji, kod čega se je točno znalo, jer se je ubačaj čuo, za koga je netko glasovao, bar po pričanju moje majke. Pobijedila je Titova opcija komunističke Hrvatske", kako je vi vidite."

Na sarkastičan komentar se ne bi osvrnula ali postavljeno mi je pitanje. Na njegovo pitanje nemam provjeren odgovor. Bila bi zahvalna da je taj podatak odmah naveo gospodin kojemu je sve jasnije. U SRH-oj sam radila i brinula se za obitelj. Nisam bila u partiji ili drugim organizacijama da bi mogla bar prividno o nečemu odlučivati pa me tadašnji BDP nije niti zanimao. TitoA mislim da za njega,osim odabranih, nitko nije ni znao.

Ali znam slijedeće:

Nakon 2. svjetskog rata su bili izbori na način ubacivanja kuglica u kutije u otvorenoj prostoriji, kod čega se je točno znalo, jer se je ubačaj čuo, za koga je netko glasovao, bar po pričanju moje majke. Pobijedila je Titova opcija.

Nacionalizirano ili konfiscirano je bilo sve od postolarske radnje do tvornice, pa i kuće i stanovi. Sa sela su se dovodili seljaci na rad u gradove, jer kulaci su najopasniji za komunizam. Uskraćeni smo bili za normalan gospodarski razvoj nakon rata, kao što je na primjer imala Austrija-gubitnica u ratu. Dobili smo i ratne reparacije. Uz „Druže Tito ljubičice bijela ......" odlazilo se je na radne akcije. Postojali su posebni dućani za opskrbu izabranih drugova itd. Nove tvornice su se gradile uglavnom sa zastarjelom tehnologijom sa zapada, radi neznanja naših kupaca ili zbog dobivenih provizija.

Naše tvornice su bile monopolisti i njihovi proizvodi su bili višestruko skuplji nego na zapadnom pa i istočnom tržištu. Za dozvolu uvoza, pa i za rezervni dio za investiciono održavanje, bez kojeg je mogla i jedna gradska četvrt biti bez struje, moralo se je odlaziti u Beograd. A za uvoz seoskog crkvenog zvona moralo se je otići u Zagreb i tamo uvjeravati „gospodu" da su zvona važna ne samo za crkvene potrebe već i za alarm kod eventualne agresije na zemlju. O ludostima koje su samo povećavale troškove poslovanja moglo bi sfrjse detaljnije pisati u nedogled. Mnoge tvornice više nisu proizvodile već uvozile dijelove i montirale, a neke su uvozile gotove proizvode i postale trgovci. Ali i za tu mogućnost su imali prvenstvo partijski direktori.

Sve je još nekako funkcioniralo dok smo dobivali nepovratna sredstva iz inozemstva Kada je to presušilo počeli su problemi. Nedostatak deviza, nelikvidnost.Osamdesetih su počele redukcije struje, goriva par/nepar, Pomanjkanje prehrambenih i higijenskih artikala itd. Osobno bi u ranu zoru, prije posla, otišla čekati mlijeko. Ljudi su čekali u redovima na crni kruh. Ovo navodim u ime prosječnih građana koji nisu bili privilegirani drugovi funkcionari. Stanje u SFRJ je bilo tako teško, bar su to tako vidjeli na Zapadu, pa su mi poslovni partneriPitanje putovnicaJoš jedno moje iskustvo iz crvene Hrvatske. Ako ste radili u SRNj morali ste redovito produžavati valjanost putovnice. Svaki put ste strahovali hoće li vam ju drugovi produžiti. Kako nisam bila jedna od njih čekala sam u redu sa svojim sunarodnjacima koji su pretežito radili teške poslove u građevinarstvu i spavali u barakama svakom prilikom slali pakete s kavom, čajem i drugim artiklima. Bilo mi je neugodno, jer nikad nisam bila u nevoljama da bi morala moliti pomoć. Ipak sam sa zahvalom primala jer je bio znak da me cijene.

O političkom teroru, zatvorima pa i o Golom Otoku već se je dosta pisalo i na ovom portalu. Za raspad SFRJ bilo je krivac i gospodarstvo u rasulu.

Još jedno moje iskustvo iz crvene Hrvatske. Ako ste radili u SRNj morali ste redovito produžavati valjanost putovnice. Svaki put ste strahovali hoće li vam ju drugovi produžiti. Kako nisam bila jedna od njih čekala sam u redu sa svojim sunarodnjacima koji su pretežito radili Ivica Račanteške poslove u građevinarstvu i spavali u barakama. Ako ste tražili baš u vrijeme neke prirodne katastrofe u SFRJ, onda ste uz taksu morali dati i dobrovoljni prilog za sanaciju, bez dobivene potvrde. I to bi bilo u redu da iz tih sredstava službenik nije dao novac kolegi za kupnju marende. Radili su na svim razinama što ih je bilo volja. A mi kukavički šutjeli.

Slobodna Dalmacija 17. lipnja 1986.:

Meta napada bratstvo i jedinstvo – politički kriminalitet u SFRJ prošle godine.

Zaustavljanje nepovoljnih privrednih tokova. Neostvarivanje većine zadataka postavljenih ovogodišnjom rezolucijom., odnosno potreba hitnog poduzimanja mjera za zaustavljanje nepovoljnih privrednih tokova, stavlja ozbiljne zadatke pred Skupštinu SFRJ i Skupštinu republika i pokrajina.

Savezni zavod za statistiku o privrednim kretanjima. Više proizvoda – sve manji izvoz. Negativni saldo ostvaren u vanjskoj razmjeni iznosi 973 milijuna dolara.

Tako to rade drugi – Rijeka. Pripravnici bržeSlaven Leticado posla. U želji da im omogući da makar prođu pripravnički staž, riječki SIZ za zapošljavanje pripremio je program kojim se predviđa zapošljavanje 270 pripravnika na određeno vrijeme, većinom žena i isključivo onih s liste prioriteta. SIZ će vlastitim sredstvima sa 10.000 do 16.000 dinara sudjelovati za svakog pojedinog pripravnika. (Slično sadašnjem prijedlogu ministra Mršića.)

TV-Jadran – Presica 17.12.2011.:

Gospodin Slaven Letica je izjavio:" Vlada Ivice Račana u 4 godine vladanja povećala je vanjski dug od 10 na 20 milijardi kuna, a sada SDP stvara kult Ivice Račana".

Voljela bi znati u čemu bi mi pomogla informacija o BDP SRH-e i jesu li tadašnja gospoda uopće vodila računa o BDP-u.

Mira Ivanišević

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.