Tko ima korist od rada Hrvatske gospodarske komore?

Tko ima korist od rada Hrvatske gospodarske komore? 

Hrvatska gospodarska komora još uvijek radi po načinu rada kakav je bio u komunističkom režimu. Svaka pravna osoba, bez obzira ne njezinu dobit, mora uplaćivati isti godišnji doprinos HGK-i. Plaćanje se vrši prema zakonskoj odredbi, bez obzira ima li pravna osoba bar neku korist od članstva. Primjerice, članstvo čak ne povlači dobivanje godišnjeg izvješća o radu komore ili neki bilten.

Učlanjenje u HGK-u bi moralo ovisiti samo od volji pravne osobe. Sve je podvrgnuto tržišnoj privredi, pa bi tako i Komora morala raditi. Mogla bi naplaćivati svoje usluge, davanje savjeta, pronalaženje poslovnih partnera, ponuditi svoje programe i pružati pomoć oko traženja sredstava za realizaciju tih programa, itd..

U našoj zemlji se uvodi obveza srednješkolskog obrazovanja, što je dobro. A za đake koji su do sada napustili školovanje pripremaju se strukovna obrazovanja skraćenog vremenskog trajanja. U Njemačkoj, u državi s visoko razvijenim obrtništvom i industrijom, svake godine se ponavljaju problemi oko osiguranja dovoljnog broja radnih mjesta za učenike strukovnih škola. U medijima nisam uočila da je HGK-a sudjelovala u izradi programa dodatnog školovanja. Zar HGK-a ne bi morala imati uvid u naše proizvodne kapacitete i morala bi pomoći u realizaciji tog projekta. Ili se ipak možda vraćamo u vrijeme Šuvara, u kojem je zidar morao učiti primjerice francuski jezik, a da na kraju školovanja ne bi znao napraviti zid.

Izjava predsjednika HGK-e od pred par godina glasi:" Za razvoj hrvatskog gospodarstva je bitno tržište država istočno od nas, jer naši proizvodi ne zadovoljavaju izbirljivo zapadno tržište." Pri tome je zaboravio, a možda je i premlad, da su prošla vremena prodaje plastične obuće ( Jugoplastika ). Sve države na zapadu i istoku su već preplavljene kineskom jeftinom robom. Slobodna trgovina s istokom ne povećava broj radnih mjesta u Hrvatskoj, već selidbu našeg kapitala u istočne zemlje s jeftinijom radnom snagom i nižim troškovima proizvodnje. Dakle, veoma pametan savjet.

Na ovogodišnjoj sjednici Skupštine HGK-e (prema novinskom članku ) čulo se i sljedeće. Direktorica Centra za makroekonomske analize Jasna Belošević Matić da bi Hrvatskoj trebalo s 4,6 posto godišnjeg rasta, kao sto je bio u 2006., 25 godina da dostigne prosječnu razvijenost zemalja EZ-e. Mislim da taj podatak vrijedi samo kada se u njihovim državama ne bi razvijale nove tehnologije i povećavao rast. Direktorica vidi naš ubrzani gospodarski rast u izvozu i smanjenju vanjskog duga. Ne navodi koji bi se naši proizvodi mogli izvoziti i što se na stranom tržištu traži. Poznato je da EU-a smanjuje količine nekih proizvoda kao primjerice šećera. Izvoz je na zapadno tržište ograničen, a na istočnom tržištu su proizvodi koje imamo su jeftiniji. Predsjednik HGK-e gosp. Vidošević je istaknuo da je uz imperativ izvoza važna hrvatska useljenička politika. Jer da ćemo se u budućnosti suočiti s nedostatkom radne snage, posebno na područjima Republike Hrvatske koja su već sada raseljena. Od jednog predsjednika HGK-e bi se očekivalo da predloži programe Vladi RH-e i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za oživljavanje nenaseljenih prostora lijepe Naše. Da predloži stručno obrazovanje potrebnih ljudi za realizaciju tih programa. Ako gosp. Vidošević želi ponudi dobre uvjete useljenicima ne vidim razloge zbog kojih ne bi te uvjete prihvatili naši nezaposleni građani.

Kako je lijepo sjediti u ugodnim uredima, uz dobre plaće, izrađivati razne statistike i usporedbe s drugima, ne imati odgovornost i prodavati maglu. Može se postaviti pitanje je li Komora gospodarska ili politička institucija?

Mira Ivanišević
Split