EUDonosimo dopis članice Hrvatskoga kulturnog vijeća Mire Ivanišević upućen Hrvatskom seljačkom savezu u svezi informacija koje su se u tisku pojavile glede mogućnosti kupnje nekretnina nakon ulaska u EU. U ovom uvodu izdvajamo: "Stranke su suglasne da se odredbe navedene u članku 60. ne će tumačiti u svrhu sprečavanja razmjernih, nediskriminacijskih ograničenja stjecanja nekretnina temeljenih na općem interesu, niti će na neki drugi način utjecati na propise stranaka kojima se uređuje sustav vlasništva, osim u slučaju kad je to posebno ovdje navedeno. Razumijeva se da je hrvatskim državljanima dopušteno stjecati nekretnine u državama članicama Europske Unije u skladu s primjenjivim pravom Unije, uz posebne iznimke koje su u njemu navedene i u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom država članica Europske Unije. Prema navedenom nekim državama članicama su kod prodaje nekretnina Hrvatima dozvoljene posebne iznimke u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. A od 1. veljače 2009. Unija će ispitati prava kupnje i na poljoprivredno kao i na zemljište zaštićenih područja. Analizu sadržaja Sporazuma i koliko su hrvatski pregovarači štitili interese Hrvatske prepuštam vama. Članice EU-e stjeću sva prava na kupnju nekretnina prije našeg ulaska u EU-u."(M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
stanarska pravaMože li se sadržaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mijenjati, nadopuniti ili neke članke ukinuti ? Obzirom da se naš ulazak u Europsku zajednicu sve više udaljava a uz to ovisi i o mnogim novim faktorima. Visoki predstavnici Europske komisije su, nakon zatvaranja Karadžića, požurili s izjavama da za Srbiju treba hitno napraviti predsporazum kako bi joj se moglo pomoći u jačanju njezine privrede. Možda će se ojačana Srbija i oslabljena Hrvatska naći na jednoj razini i biti u isto vrijeme obje spremne za ulazak u EZ-u. Francuski predsjednik Sarkozy je rekao da treba poštivati odluku irskih kolega ali da je potrebno pronaći način da se pomogne prijateljima Hrvatskoj i Srbiji, nije napravio razliku između navedenih prijatelja, premda je Hrvatska već u 2001. potpisala Sporazum. Na čitanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, izdanom 2007.,dostupnom pod brojem 622838 u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, parafiranom u Bruxellesu 14.05.2001.,potpisanom u Luxembourgu 29.10.2001., a koji je stupio na snagu 01.02.2005., potakao me je: -Članak objavljen 27.06.08. u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom:» Stanarsko pravo - oko 10 tisuća izbjeglica podnijelo zahtjeve za povrat imovine – Za srpske stanove država daje čak 4 milijarde kuna». Gospođa Ivana Šepetavac iz Ministarstva regionalnog razvitka je navela da je samo prošle godine država riješila 400 bivših nositelja stanarskih prava izvan područja posebne državne skrbi, te da je ove godine iz proračuna osigurano za tu svrhu oko 200 milijuna kuna.(M. Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
stanarska pravaDonosimo dopis gospođe Mire Ivanišević upućen najvišim političkim dužnosnicima u RH, vezano uz problematiku stambenog zbrinjavanja srpskih izbjeglica u područja izvan posebne državne skrbi i položaja privatnih vlasnika stanova u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci - bivši stanari sa stanarskim pravom. Izdvajamo: "U Hrvatskoj je do 28. listopada 1996. bio na snazi SFRJ Zakon o stambenim odnosima. Njegov članak 99. regulira kada se gubi stanarsko pravo. A u Zakonu o najmu stanova NN 91/96, članku 31. stavku (2) se navodi: najmoprimac gubi pravo na plaćanje zaštićene najamnine ukoliko se sa članovima obiteljskog domaćinstva ne koristi stanom dulje od 6 mjeseci prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova bez suglasnosti vlasnika stana. Ovu odluku ukinuo je Ustavni sud NN 48/98. Tu Odluku Ustavnog suda zakonodavac do sada nije ozakonio. Moramo se upitati je li taj nemar namjeran radi upornog nastojanja da zaštićena najamnina i dalje iznosi 2,36 kn/m2 ? I to prema komunističkom izračunu visine najamnine."
Add a comment Add a comment        
 

 
Stanarsko pravo Objavljujemo pismo Mire Ivanišević, članice Hrvatskoga kulturnog vijeća, upućeno predsjedniku hrvatske Vlade Ivi Sanaderu u svezi nedavne odluke Vlade i provedbi stambenog zbrinjavanja povratnika - bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi. Mira Ivanišević ukazuje na niz nejasnoća i nepoznanica kada su u pitanju bivša stanarska prava, odnosno na činjenicu kako su po nejasnim kriterijima ova stanarska prava u praksi ipak nekima priznata, a nekima ne: "Jeste li zaboravili da su se društveni stanovi gradili izdvajanjem iz dohotka svih zaposlenih, a stan je dobilo manje od 20% uplatitelja, gradilo se je na ukradenoj zemlji ili minimalno plaćenoj, da su se stanovi prodali prema zakonu iz 1992. jer prema Ustavu RH-e institut «društveno vlasništvo» više nije postojalo? Tko vam daje za pravo da gradite stanove u 2008. godini proračunskim sredstvima za srpske povratnike, a za koje se ne zna tko su i po kojem pravilniku stječu to pravo? Ako je pravilnik donesen onda ga objavite u dnevnom tisku, jer to nije državna tajna. Danas postoje sasvim drugi uvjeti stambene izgradnje. U kojoj državi EU-e se prakticira ovakav način stambenog zbrinjavanja «izbjeglica», koje to prema konvenciji o izbjeglicama i nisu? Kupuj po cca 1400.- €/m2, daj u najam po 2,50 ili 3,00 kn/m2 i prodaj mu po cca 50.-€/m2 ?"
Add a comment Add a comment        
 

 
LovrinU zadnje vrijeme možemo u raznim medijima čitati i čuti razne osvrte na rad sudaca i na njihovu učinkovitost. Između ostalog i o sudskim postupcima u svezi utaje poreza, prema kojima se ne može izvršiti ovrha nad dužnikom i to zbog predugog vođenja postupka. Premda bi baš takove postupke suci morali rješavati ažurno, bar zbog toga što i oni primaju mjesečni dohodak iz državnog proračuna. Kod ovakovih slučajeva, ako su istinito objavljeni, se građani mogu upitati : - vrijedi li zakon za sve građane na isti način, - kakav odnos ima prema svojoj državi a na koncu i prema građanima utajivač poreza, - moraju li kandidati kod sudjelovanja na natječaju za visoka državna radna mjesta predati izjavu pod moralnom i krivičnom odgovornošću da nisu kažnjavani ili da se ne vodi sudski postupak protiv njih, - mogu li neplatiše svojih obveza prema državi biti neovisni i pošteni državni službenici, - zbog čega nitko ne odgovara za nered kod imenovanja državnih službenika, pogotovo onih koji odlučuju o bitnim odlukama za dobrobit svih građana? Na razna novinarska pitanja ministrica je odgovorila : «Sve će biti bolje kada uđemo u Europsku zajednicu.« Nije objasnila na koji način će biti bolje. Je li s tim odgovorom podcijenila rad i znanje hrvatskih sudaca? Možda ne zna pravilan odgovor? Zbog čega se ne zalaže za prekid administrativne šutnje njezinih službenika, koja se odnosi skoro na sve prijedloge i zamolbe građana?
Add a comment Add a comment        
 

 
latinicaNije mi namjera davati svoje mišljenje o djelovanju katoličke crkve kroz prošlost i sadašnjost, jer za te analize postoje ozbiljniji skupovi od jedne Latinice. Smatram da svaki vjernik, svećenik i ostali koji djeluju u vjerskim službama žive vjeru prema osobnoj duhovnosti i sposobnosti da vjeruje i prije svega da se trudi poštivati 10 božjih zapovijedi. Kako nemam druge mogućnosti reagiranja na izneseno u Latinici, a što se je odnosilo na Split, želim ovim putem bar malo objasniti kako na to gleda jedan drugi dio građana Splita. Spominjana je obnova biskupske palače, u koju je utrošeno mnogo novaca, zbog njezine obnove izbacivani su na ulicu Gradska knjižnica i fakulteti, a građani više nisu imali mogućnost čitanja tiska itd. Zaboravili su reći slijedeće : Da su antifašisti nakon 1945. god. pokrali i porazbijali sve što se je nalazilo u tadašnjoj palači a knjige spalili. Nakon toga su se palačom koristili razni korisnici Grada Splita bez obveze održavanja zgrade. Tako je unutrašnjost zgrade izgledala kao napušteno skladište a vrt je bio sklonište za ovisnike, posrnule žene i javni WC. Da se je novinar Damir Pilić potrudio pročitati stara izdanja Slobodne Dalmacije u njima bi našao mnoge članke koji su opisivali katastrofalno stanje u i izvan palače. Ali to je već previše za tražiti od njega. Glavno je crniti crkvene institucije. Gradska knjižnica dobila je nove prostorije prikladne svom djelovanju a fakulteti drugi smještaj.
Add a comment Add a comment        
 

 
SADDonosimo pismo članice Hrvatskoga kulturnog vijeća gospođe Mire Ivanišević, upućeno  Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu, u svezi s zadnjom izjavom predstavnika Vlade SAD-a, da je Republika Hrvatska dužna između ostalih zahtjeva osigurati i 12000 stanova srpskim povratnicima u gradove izvan područja posebne državne skrbi. Iako je gospođa Ivanišević izrazila sumnju u smisao građanskih obraćanja stranim  dužnosnicima, kada ni od obraćanja vlastitim nema puno koristi, smatramo kako su svi pokušaji ovakve vrste, s ciljem zaštite nacionalnih vrijednosti, interesa, a naposlijetku i ljudskih prava, upravo suprotno - uvijek dobrodošli i hvalevrijedni. Izdvajamo: "Za očekivati bi bilo, od jedne nama prijateljske zemlje, više poznavanja naših zakona kao i prilika u našoj zemlji. Pa je jedan razlog mog obraćanja i vaše netočno informiranje o svemu. Gospodin Žarko Puhovski, bivši predsjednik HHO-a, organizirao je okrugli stol u Zagrebu, 21. lipnja 2005.god., na temu « Stanarsko pravo – pravo vlasništva – ljudska prava « na koji su bili pozvani i predstavnici vašeg veleposlanstva. Udruga Proljeće – privatnih vlasnika stanova, kuća i zemljišta Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije iz Splita uputila je svoje pismo br. 194/05 od 13. srpnja 2005. svim sudionicima okruglog stola, pa i vašem veleposlanstvu, u kojem je razjasnila pojam stanarskog prava. Izgleda bez uspjeha. Jer se uporno govori o povratu stanarskog prava, njegovom nasljeđivanju i kupnji stanova po uvjetima po kojima su se prodavali društveni stanovi – i to prema Zakonu o prodaji društvenih stanova Narodne novine broj 43 iz 1992. godine, o stalnom produljivanju roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a. Zadnje produljivanje isteklo je 30. rujna 2005."
Add a comment Add a comment        
 

 
SanaderTadićIzjave predsjednika najjače opozicijske stranke Srbije gospodina Nikolića naš premijer smatra provokacijama, na koje ne želi reagirati ili odgovarati. Premda je gospodin Nikolić s minimalnom razlikom izgubio u izborima za predsjednika Srbije. Predsjednik Srbije Boris Tadić je u Vijeću sigurnosti izjavio : «Hrvatska nije pravna država. Otela je 200 000 srpskih stanova, koje nije vratila.» I na ovu izjavu nisam uočila u medijima reakciju naših predstavnika izvršne vlasti pa ni novinara. Valjda i gospodin Tadić za njih ne predstavlja ozbiljnog političara na Zapadnom Balkanu čije izjave bi zaslužile analizu ili odgovor. Koga smatra naš premijer dostojnim političarom u Srbiji? S kim misli razgovarati, pregovarati ili ugovarati? Je li komunikacija prepuštena samo privrednicima i predstavnicima Hrvatske gospodarske komore? Izjava o otetih 200 000 srpskih stanova ipak zaslužuje jedan službeni odgovor hrvatske Vlade. Radi se o vrijednosti od najmanje 20 milijardi eura. Je li premijer spreman taj iznos platiti Srbiji ili uložiti u stambenu izgradnju u Hrvatskoj za srpske povratnike i to prije «samostalnog« ulaska u Europsku zajednicu, a bez da traži plaćanje ratne štete nanesene Hrvatskoj?
Add a comment Add a comment        
 

 
stanarska prava Ugovor o pitanju sukcesije potpisan je 29. lipnja 2001. godine. Vlada Republike Hrvatske je dala Hrvatskom saboru 18. veljače 2004. prijedlog za ratificiranje Ugovora o sukcesiji sa sedam aneksa. U zadnjoj predizbornoj kampanji mnoge stranke i grupe građana su se pojavljivale na gradskim trgovima s transparentima sadržaja "vratite stanarska prava u skladu s Anexom G Ugovora o sukcesiji". Što stoji u Aneksu G? Privatna imovina i stečena prava. 11. rujna 2007. uputila sam zamolbu Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Upravi za građansko pravo, Odjelu za sukcesiju da me izvijeste postoje li zakonske odredbe koje točno definiraju sadržaj zahtjeva za ostvarivanje prava po Aneksu G. Do danas nisam primila odgovor. Premda mi pravo na informaciju daje članak 46. Ustava RH-e, Zakon o pravu na pristup informacijama NN 172/03 i Etički kodeks državnih službenika NN 49/06. Postavlja se i pitanje: - tko upoznaje hrvatske građane koji su se privremeno ili za stalno naselili u prekomorskim državama ili u državama EU-e o njihovim pravima na naknadu kada se zna da su mnogi napuštali svoje kuće s kesama u ruci, - zbog čega nije nadoknađena šteta za pokretnu imovinu svim građanima koji su bili potjerani s područja pod srpskom okupacijom, - zbog čega nisu obnovljene sve srušene kuće pa i kuće za odmor prema Aneksu G?
Add a comment Add a comment        
Pon, 10-02-2025, 14:24:35

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.