KaramarkoŠimonovićIzvršnoj i zakonodavnoj vlasti bi svi građani morali biti veoma zahvalni na brzom i dobrom odabiru novih ministara. Oba ministra su predstavila svoje programe kratko i uvjerljivo. Za gledatelje je bila prihvatljiva izjava da će se eliminirati uplitanje politike u sudstvo i policiju. Postavlja se samo pitanje što podrazumijevaju pod «politikom». Jesu li to pojedinci predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti? Jesu li to političke stranke? Koja politika će im odobravati sredstva za njihove programe? Zastupnik Ostojić je u Hrvatskom saboru iznio podatke o tome koliko se je u vrijeme ministra Lučina otpustilo policajaca iz raznih službi, par tisuća. Bili su nepismeni i s nezavršenom osnovnom školom. Koliko mi je poznato skoro svi su bili branitelji i zato nije imalo, prema mišljenju ministra Lučina, uopće smisla da ih se doškoluje. Zamijenili su ih, prema svom odabiru i valjda bez uplitanja politike, stručnim kadrom koji sigurno i danas radi u policiji. Pa se pitam što je taj stručni kadar napravio i zbog čega sada tolike zamjerke na rad policije?(M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
Stjepan Mesić i Ivo SanaderImala sam namjeru odustati od mog pisanja na razne teme koje me duboko pogađaju, a i sve moje znance i prijatelje. Čitatelj Portala mi je zamjerio jer spominjem komuniste i njihove potomke, jer da ima potomaka kojima su isto drage kockice. Mislim da su im kockice utoliko drage koliko su im pomogle u dobivanju dobrih radnih mjesta u državnim institucijama. Oporba je zatražila u Hrvatskom saboru da se glasuje o davanju povjerenja premijeru pa tako i cijeloj vladi. Prigovori nekih predstavnika oporbe su bili opravdani i odnosili su se na gospodarstvo i na odnose prema domovinskom ratu i braniteljima. Dok su predstavnici stranke SDP, HNS i IDS između ostalog dali naglasak na fašizam i ustaštvo u RH-oj i na ustaška obilježja na Thompsonovim koncertima. Jedna ustaška kapa između sto tisuća slušatelja je za njih dovoljan dokaz da je svaki njegov koncert ustaški. Nitko nije spominjao hrvatsko četništvo.(M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
LatinMoram priznati da Latinicu ne gledam više. Ovu sam pokušala pogledati zbog Thompsona, a izdržala sam pogledati samo dio emisije. Nije dovoljno slušanje izlaganja «uglednog političara» Damira Kajina u Hrvatskom saboru, čitanja njegovih izjava u tisku, već ga moram gledati i u raznim HTV emisijama. Njegovo sudjelovanje u emisiji, kao stručnjaka za sva društvena pitanja pa i za povijest, je bio «dobar» Latinov odabir. Znao je tko će najbolje poduprijeti njegovo viđenje fašizma, ustaštva i fašističkog Thompsonovog pjevanja. Tko to dozvoljava Denisu Latinu da na takav način prikazuje ozbiljne teme, koje svaki put uzburkaju i polariziraju gledatelje, a uz to ne doprinose boljem razumijevanju prilika u prošlosti niti u sadašnjosti? U državi koja je zadužila povjesničare da izrade donekle istiniti prikaz vlastite povijesti i na toj osnovi tiskala udžbenike povijesti ova vrsta novinara ne bi imala priliku raditi emisije tog sadržaja.(M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
Rade ŠerbedžijaNa kratkom i sadržajnom pregledu aktualnih zbivanja, u komentaru "Nepovezane misli" Hrvoja Hitreca se zahvaljujem. Osvrnula bi se samo na poziv čitateljima portala da svoje negodovanje s emisijom Regionalni show – Operacija trijumf na Novoj TV upute Ministarstvu kulture i Vijeću za elektroničke medije. Ako nam slanje protesta daje osjećaj da smo bar nešto napravili u borbi za našu opstojnost i da nismo baš na sve otupili, onda je to u redu. Ali nadati se nekom poboljšanju u izboru programa i upotrebi hrvatskog književnog jezika na svim TV-kućama, je uzaludno. Možda možemo doživjeti i reprizu dječje emisije «Kocka-kocka-kockica». U privitku dostavljam svoju zamolbu upućenu 30.srpnja.2007. Ministarstvu kulture ministru Biškupiću u svezi kazališta – Rade Šerbeđija – Brijuni. (M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
stanPoznato je da pravna stečevina Europske unije ne regulira materiju najma stanova već je pravno uređivanje pitanja prava vlasništva i s time u vezi pitanja najma stanova u nadležnosti svake države članice. Prema tome VRH-e može ta dva zakona rješavati prema svojim posebnostima, u skladu s konvencijama o ljudskim pravima – pravima vlasništva. Prema članku 199. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) pravo stanovanja ubraja se u «osobne služnosti». Pravo stanovanja nije pravo vlasništva. Slobodna Dalmacija od 1. listopada 2008., donosi članak «Bebić podstanar za 16 000.- kuna». Njegova iskrenost o kupnji stana zaslužuje svu pohvalu naroda. Valjda je sada njegovo prebivalište u Zagrebu i s dodatnom radnom sobom će svom narodu moći dati mnogo dobrih prijedloga na političkom i privrednom području. Sve to do sada nije mogao napraviti jer nedostajala mu je radna soba i pogled u zelenilo. Dolina Neretve je ipak nešto drugo od stana u Petrinskoj. (Na koji način je postao vlasnik stana u Petrinskoj nije objasnio.)(M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski saborUstavni sud Republike Hrvatske dobio je upitnik za XIV kongres Konferencije europskih ustavnih sudova. Na temu Problematika pravne praznine u pravnoj teoriji. Odgovor na 32 stranice sastavili su naši pravni znanstvenici i stručnjaci, pod brojem SuP-MS-2/2008 Ustavnog suda Republike Hrvatske. Stajališta naših znanstvenika temelje se na opće prihvaćenim teorijama o pravnim prazninama. Navode da ne postoji sveobuhvatnost pravnog sustava, jer se prema postojećem pozitivnom pravu nikad ne mogu riješiti svi slučajevi. Uvijek će postojati slučajevi koji se ne mogu podvesti pod svoju normu, jer je zakonodavac takav slučaj previdio (nije predvidio da će se pojaviti) ili ga je propustio (zaboravio) riješiti. Praznine u pravu mogu nastati i zbog šutnje zakonodavca, a nije niti isključeno, da zakonodavac namjerno ne regulira neko pitanje prepuštajući praksi da ovo riješi. Problem osobitosti praznina u javnom i privatnom pravu, kao i pozitivne i negativne posljedice pravnih praznina nisu razmatrane u hrvatskoj pravnoj teoriji.(M. Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
StanoviOvo je osvrt na komentar (1) na moj prilog Rasipničke i neodgovorne vlade Republike Hrvatske od 30. kolovoza 2008. Čitateljev komentar je glasio: « Otkup bivših društvenih/ državnih stanova napravljen je na sličan način u Hrvatskoj, kao i u većini drugih tzv. bivših socijalističkih zemalja. Ništa posebno ni jedinstveno, suprotno tome kako neki ljudi misle. Golub» U svom osvrtu nisam uspoređivala naš Zakon o prodaji društvenih/državnih stanova s načinom prodaje u ostalim komunističkim državama u tranziciji. Ja sam prvenstveno htjela ukazati na apsurd kupovine stanova po tržnoj cijeni proračunskim sredstvima na područjima izvan područja posebne državne skrbi, davanje istih u najam po 2,35 kn/m2, a kasnije ih čak bez zakonske osnove dati u prodaju po cijeni od 50.- do 170.- €/m2 «srpskim izbjeglicama».(M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
zgrada Može li se sadržaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mijenjati, nadopuniti ili neke članke ukinuti? Obzirom na to da se naš ulazak u Europsku Uniju sve više udaljava a uz to ovisi i o mnogim novim faktorima. Visoki predstavnici Europske komisije su, nakon zatvaranja Karadžiča, požurili s izjavama da za Srbiju treba hitno napraviti predsporazum kako bi joj se moglo pomoći u jačanju njezine privrede. Možda će se ojačana Srbija i oslabljena Hrvatska naći na jednoj razini i biti u isto vrijeme obje spremne za ulazak u EU. Francuski predsjednik Sarkozy rekao je kako treba poštivati odluku irskih kolega ali da je potrebno pronaći način da se pomogne prijateljima Hrvatskoj i Srbiji, nije napravio razliku između navedenih prijatelja, premda je Hrvatska već u 2001. potpisala Sporazum. Na čitanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, izdanom 2007., dostupnom pod brojem 622838 u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, parafiranom u Bruxellesu 14.05.2001., potpisanom u Luxembourgu 29.10.2001., a koji je stupio na snagu 01.02.2005., potaknuo me: -Članak objavljen 27.06.08. u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom:» Stanarsko pravo - oko 10 tisuća izbjeglica podnijelo zahtjeve za povrat imovine - Za srpske stanove država daje čak 4 milijarde kuna»...  A što je s ostalim građanima, vrijedi pitati? (M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
stanoviPonovno pišem o stambenoj problematici. U medijima nisam uočila da se je Vlada RH-e odlučila napraviti program za izgradnju stanova za najam, dostupnih svim građanima. Uzimanje 30-godišnjih kredita za POS-stanove je nemoguće a i riziko za mnoge građane. Stan je osnov normalnog življenja za obitelj, samce, socijalno ugrožene građane i ostale. Mojim osvrtom ne želim povrijediti kupce društvenih stanova, oni su samo koristili svoja zakonska prava. Izvor niže navedenih podataka su: dokumentacija RSZ ljetopisi 1992/24 – 1 993/25, Izvješće Sabora, arhive RH, Zagreba, gradova i općina. Prodano je bilo 150 000 društvenih stanova u režimu stanarskog prava. Bilo je 11 987 nedodjeljenih i nenastanjenih društvenih stanova, koji nisu bili u režimu stanarskog prava. Nacionaliziranih i konfisciranih stanova je bilo 30 500. Privatnih stanova i obiteljskih kuća, koje su posjedovali i koristili legitimni vlasnici, bilo je 1 369 532. Navedena su 9 571 stana u privatnom vlasništvu, u vlasništvu stvarnih gruntovnih vlasnika,a koje koriste stanari sa stanarskim pravom prema Zakonu SFRJ. Slijedeća kalkulacija o prodaji stanova u društvenom vlasništvu je samo orijentacijska. Točna evidencija bi možda pokazala još poražavajuće iznose.(M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
Pon, 10-02-2025, 15:23:30

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.