Veliko prelo 2018.

U organizaciji Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo" 27. siječnja u sportskoj dvorani Tehničke škole "Ivan Sarić" održalo se „Veliko prelo 2018“. Na ovogodišnjem Prelu izabrana je najbolja preljska pjesma pod nazivom „Sa svojima“ autora Nevene Mlinko, kao i najljepša prelja Dragana Sudarević iz Subotice. Poruku Velikog prela 2018. Je zajedništvo koju su odaslali Veleposlanik Gordan Bakota, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i predsjednik Organizacijskog odbora Denis Lipozenčić.

prelo

„Veliko prelo“

„Veliko prelo“ je izniklo iz tradicionalnog narodnog običaja, prela, koje se održavalo u obiteljskim domovima na salašima, u vrijeme kada nije bilo velikih poljskih radova, a posebice u pokladno vrijeme.

U Bačkoj pokladni zabavni život je većinom zatvoren, pravi se u obiteljima i u podesnim dvoranama gde se goste za stolom mogu ponudit jelom i pićom, alO i da ima i mjesta za igre kola. Vrijeme poklade, je vrijeme disnotora, prela, balova i drugi oblika zabavnog života i veselja, popraćeni obiljem jela i pića. Praksa je u tradiciji hrvatskog naroda, a moglo bi se reći čak i svih naroda bez iznimke, isticanje nekog događaja koji pripada prošlosti i postaje nacionalni brend zajednice. Bunjevački Hrvati imaju svoj brend, to je „Veliko prelo“ kojega baštine još iz 19. stoljeća. To je tradicionalna manifestacija koja živi u Subotici već 139 godina. Uvijek se događala na Marin, na Svijećnicu 2. veljače ili u najbližu subotu tomu datumu. Vrijeme proslave „Velikog prela“ određuje se i posebno poštuje u spomen na prvo „Veliko prelo“ u Subotici održano na Marin, 2. veljače 1879. godine.

prelje

Prelom se nazivao običaj, koji se održavao jednom godišnje u zimskim danima u kući gde je bilo djevojaka koje su pozivale svoje drugarice i prijateljice da se uz razgovor i pjesmu pomognu mami ili nani, presti vunu ili tkat platno od kudelje ili lana. Obično su uveče „slučajno” nailazili momci, tu bi se zadržali i na večeri, pa se druženje nastavljalo uz gajdaša, harmonikaša a pokad kad i tamburaše, sve do jutra.

Osim divojačkog i obiteljskog prela, imaju i zajedničko ”Veliko prelo”, koje se priređuje još od Marina 1879. godine. Prvo prelo u organizaciji Pučke kasine održano je odmah po osnutku kasine, na Marindan 2. veljače 1879. godine. „Veliko prelo“ je jedan od najdražih narodnih običaja, a razlog i smisao organiziranje ovakve manifestacije bio je da se narod okupi na jednom mjestu. Na to nas podsjeća i prva preljska pisma koja s ponosom ističe: „Prelo kupi, svaki mu se divi, nek se znade da Bunjevac živi“.

„Veliko prelo“ je otpočinje uz zvuke pjesme Kolo igra, tamburica svira, koja je prvi put izvedena na prvom Velikom prelu 1879. godine, a koju je napisao Nikola Kujundžić, a uglazbio Stipan Mukić. Manifestacija se nastavila održavati na Marina, na 2. veljače (odatle i Marinsko prelo). Za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, nije bilo javne priredbe. Obnovu tradicijske proslave „Velikog prela“ bila je 1970./1971., a iduće prelo je organizirao HKUD „Bunjevačko kolo“. Prela su se održavala u subotičkoj Dvorani sportova sve do 1974., i onda je uslijedila stanka sa organiziranjem glavne priredbe sve do 1990. Godine.

prelje2

Poruka zajedništva nadilazi vrijeme

„Veliko prelo 2018“ odpočelo je pjesmom „Kolo igra, tamburica svira“ koju je izvela Antonija Dulić i Tamburaški ansambl Ruže.

Predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije Denis Lipozenčić je pozdravio nazočne i istaknuo da Veliko prelo od samog početka obilježava - zajedništvo. „Neka nas ovo večerašnje zajedništvo, barem na kratko, oslobodi svakodnevnih briga i ohrabri: da jesmo, da nas ima i da smo tu jedni za druge.U ovaj večernji sat nas je okupila jedna značajna, drevna manifestacija koja je postala znak i poruka, a to je Prelo.

Naši davni preci su osjetili, ne baš u lakim vremenima, da je vrlo važno biti zajedno. Da, zajedno. I onda kada je to izgledalo da je obična lijepa zimska zabava. A nije nikada bila samo zabava. Bila je i ostaje poruka.

najljepša prelja

Poruka koja je sada već - nakon toliko godina - postala jedna od identifikaciJSKIH znakova Hrvata-Bunjevaca ovoga kraja. Poruka zajedništva, poruka kulture življena i kroz kvalitetnu zabavu. Poruka koja nadilazi vrijeme. Unesimo u ovaj susret radost što smo zajedno, dajmo oduška pjesmi i igri, uživajmo u onome što smo sačuvali baštinu koja nam je predana u ovoj velikoj zajednici susretanja, uz zvuke tamburice, i obilnog stola ljubavi zajedništva “, kazao je Lipozenčić.

Zajedništvo bunjevačkih Hrvata

Veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota je otvarajući Veliko prelo rekao da ga raduje zajedništvo bunjevačkih Hrvata. “Svjestan sam da je Veliko prelo središnji događaj među bunjevačkim Hrvatima, koji je opstao, govori nam kako je kultura i tradicija bitna. Bitno je da danas vidimo poveznicu tradicije koja spaja kulturu, našu prošlost i našu budućnost i što prenosi Veliko prelo na mlade. Posebna mi je čast što je ovdje toliko mladih, to je znak optimizma. Veseli me kada vidim hrvatsko zajedništvo, zajedništvo bunjevačkih Hrvata. Večeras ste skoro svi ovdje, sve hrvatske udruge, bitno je zajedništvo, da ta misao opstaje. Republika Hrvatske skrbi za Hrvate u Vojvodini, Srbiji, skrbit će da opstane tradicija, kultura, politička zastupljenost. Mi ćemo vam pomoći, da bi mladi opstali ovdje, da bi vojvođanski Hrvati opstali na svojim vjekovnim prostorima.“

bakota

Za najbolju preljsku pjesmu proglašena je pjesma pod nazivom "Sa svojima" autora Nevene Mlinko. Drugo mjesto osvojila je pjesma "Čekanje" autorice Željke Zelić, a treće mjesto pjesma "Majkina želja", autora Marjana Kiša.

U izboru za najljepšu prelju "Veliko prelo 2018". sudjelovalo je 11 Prelja. P. Zlatni dukat nagradu za najljepšu prelju "Velikog prelo 2018“. pripalo je Dragani Sudarević. Za najljepšu prelju izabrana je Dragana Sudarević iz Subotice, prva pratilja je Katarina Harangozo iz Ljutova, dok je druga pratilja Marijana Dulić iz Đurđina.

Goste su zabavlji Tamburaški ansambl Ruže iz Subotice i Tamburaški sastav Harmonija iz Zagreba.

Zlatko Ifković

Pon, 16-09-2019, 07:04:24

Najave

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.