27. obljetnica Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) je proslavio 27. obljetnicu na dan osnutka 15. Srpnja. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini osnovan je prije 27 godina, a danas je politička organizacija kroz koju djeluju Hrvati u Srbiji. U Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila u Subotici 15. srpnja 2017. godine održana je sveta misa kojom je označen početak obilježavanja 27. obljetnice od osnutka DSHV u Vojvodini. Svečanost je nastavljena u vrtu Doma Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini gdje su se gosti iz Hrvatske među obratili nazčnima: Jelena Dodig, predstavnica Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke, potom Gordan Markotić, veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji koji je održao oproštajni govor, Ivan Šuker kao posebni izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

„Prvi sam put prešao granicu sa Srbijom od osamostaljenja Hrvatske. Učinio sam to da bi vam pokazao svoje iskrene namjere i zahvalnost svih Hrvatima u Srbiji koji njeguju hrvatski identitet. Osječko-baranjska županija sa mnom na čelu će vam biti na raspolaganju za suradnju te kao poveznica prema središnjoj hrvatskoj vlasti kako bi vam pomogli u ostvarivanju vaših prava kao nacionalne manjine u Srbiji. Hrvati u Srbiji moraju imati jednaka prava kao i srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj“, poručio je župan Anušić i još jednom zahvalio predsjedniku DSHV-a Tomislavu Žigmanovu na pozivu te uzvratio poziv kako bi idući radni sastanak predstavnici Hrvata u Vojvodini s županom održali u Osječko-baranjskoj županiji.

Ivan Šuker na proslavi 27. obljetnice DSHV: Hrvatska će kao članica EU-a iskoristi svoje

Ivan Šuker je na proslavi 27. obljetnice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) odaslao je novu nada za Hrvate u Srbiji na, i naglasio da Hrvatska neće odustati od zahtjeva da se političkim predstavnicima hrvatske manjine osiguraju zajamčeni mandati u Skupštini Srbije. Istaknuo je kako će Hrvatska kao članica EUa iskoristiti mogućnost da s “određenim sredstvima koji su za prekograničnu suradnju – kao što to Mađarska radi za mađarsku manjinu ovdje – iskoristi svoje pravo da na isti način pomogne Hrvatima u Vojvodini“. Najavio je da će otpočeti bilateralni razgovori između predsjednice Republike Hrvatske i Republike predsjednika Republike Srbije i predsjednika Vlade Hrvatske i premijerke Vlade Srbije Brnabić.

Žigmanov: 27 godina u borbi za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Vojvodini/Srbiji

Predsjednik DSHVa Tomislav Žigmanov je ovom prigodomje istaknuo kako je DSHV najstarija i danas jedina aktivna politička stranka hrvatske zajednice u Srbiji. Zahvalio se na potpori predstavnicima hrvatske države i naveo kako hrvatska manjina očekuje da se razumiju njezine potreba te pomoć u rješavanju izazova pred kojima se nalazi.

Govor predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova:

„Poštovani osnivači, dužnosnici, članovi i simpatizeri Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, najstarije i danas jedine aktivne političke stranke hrvatske zajednice u Srbiji, dopustite mi da vas na početku svojega obraćanja najsrdačnije pozdravim.

Dobrodošli na obilježavanje za Hrvate u Srbiji velikog događaja – 27 godina od obnove političkoga organiziranja ovdašnjih Hrvata, čija se povijest mjeri više od stotinu godina – Hrvati su u Vojvodini svoj politički subjektivitet, napose to vrijedi za Srijem, počeli graditi u drugoj poloviti XIX. stoljeća.

Dobrodošli u Dom DSHV-a, stranke koja je od osnutka bila i do danas je ostala, kako smo to imali prilike već čuti, najvažniji stožer politički angažiranih Hrvata u Vojvodini te njihov najutjecajniji čimbenik. Riječ je, to se treba i sada istaknuti, o političkoj stranci kojoj se imaju zahvaliti brojna postignuća koja je hrvatska zajednica u Vojvodini od 1990-ih godina ostvarila.

I informiranje i obrazovanje na hrvatskome jeziku, kao i službena uporaba hrvatskoga jezika te razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva među vojvođanskim Hrvatima bili bi puno siromašniji da nije bilo političkoga djelovanja brojnih članova DSHV-a u proteklih 27 godina. Stranka je, naime, bila od odsutne pomoći prilikom osnutka novih institucija i organizacija u područjima značajnim za ostvarivanje manjinskih prava.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini se prepoznavao, a i danas se prepoznaje po stalnoj i beskompromisnoj zauzetosti za dostojanstvo Hrvata u Vojvodini i po odlučnom političkom djelovanju za njihovu, to jest našu ravnopravnost. Ostvarenje takvih političkih ciljeva do sada je, a i nadalje će, podrazumijevati isključivo demokratska sredstva i demokratske metode. Na to nas obvezuju ne samo vlastita uvjerenja i povijest djelovanja, nego i temeljna programski i pravni dokumenti DSHV-a. Treba opetovano istaknuti kako je DSHV od svojega osnutka, zahvaljujući svojemu čelništvu, priznavao demokraciju i njezina načela kao jedine legitimne načine svojega djelovanja. Od osnutka posvećenost europskim vrijednostima i težnja ka europskim integracijama nikada nisu bili dovođeni u pitanje. Tako je i sada, a tako ima biti i u buduće!

Kada je riječ o dostojanstvu Hrvata u Vojvodini, o našim stalnim zahtjevima za pozitivnim priznanjima, za prestanak politika isključivanja, za otklone od prešućivanja i ignoriranja, hrabro i odlučno nastavljamo s nesebičnim zauzimanjem da se Hrvati u Vojvodini u javnosti ne percipiraju na negativni način, da se spram Hrvata ne proizvode omraze od strane političkih konkurenata, da ne trpimo akte diskriminacije, već da kao Hrvati u vlastitom dostojanstvu budemo jednako tretirani kao i svi drugi građani Srbije. To je temeljni preduvjet za političku slobodu Hrvata u Vojvodini! Ne želimo imati vanjske prisile u našem djelovanju od strane nositelja moći, već takve uvjete koji omogućuju pozitivno samoodređenje građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji. Ovo je još uvijek aktualno ne samo kada je riječ o bunjevačkom pitanju. Isto tako, dosljedno ćemo se nastaviti zalagati za ostvarenje sloboda u sredinama gdje je bilo etnički motiviranog nasilja i etničkoga čišćenja 1990-ih, što mora imati za posljedicu i memoriranje hrvatskih žrtava iz toga razdoblja.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini odlučno se i dosljedno zalaže i za ravnopravnost Hrvata u Vojvodini. Još uvijek na ovome planu Hrvati imaju brojnih i velikih problema. Stoga se mora nastaviti boriti za pravo Hrvata na sudjelovanje u donošenju političkih odluka, što podrazumijeva institut zajamčenih mandata, zatim za jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom životu, prije svega se to odnosi na probleme koji postoje u obrazovanju (ako se ne budemo obrazovali, budućnosti nećemo imati!) i zapošljavanju, osobito u državnim institucijama i javnim ustanovama (načelo razmjerne zastupljenosti u svim segmentima društva), kvaliteti uvjeta u naseljima u kojima Hrvati žive, i na koncu, područje ekonomije – želimo živjeti od vlastitoga rada. Oko svih navedenih pitanja ne smije biti kompromisa!

Zna se da DSHV posebno inzistira na partnerskim i odnosima povjerenja s tijelima vlasti kada je riječ o postizanju suštinske jednakosti s drugim sličnim nacionalnim zajednicama u području manjinskih prava. Hoćemo isto vrijeme za televizijske i radijske programe, hoćemo istu količinu sredstava iz republičkog, pokrajinskog i proračuna lokalnih samouprava za rad hrvatskih institucija i organizacija, hoćemo isti pristup u rješavanju pitanja udžbenika za obrazovanje na hrvatskome... Svaka druga rješenja bit će nastavak diskriminacije Hrvata u Vojvodini! Naravno, to ne znači da će pripadnici drugih zajednica zbog toga trpjeti štete! Naprotiv, DSHV će nastaviti surađivati i stvarati mostove prijateljstva s pripadnicima svih nacionalnih zajednica s kojima žive, što naravno znači i s pripadnicima većinskoga naroda.

Navedeni programski ciljevi i sadržaji moći će se ostvariti, uz nesebično zalaganje kako vodstva tako i svekolikog članstva DSHV-a, u zajedničkom i sinergijskom djelovanju brojnih i različitih čimbenika. Tu prije svega mislim na stalnu suradnju s Hrvatskim nacionalnim vijećem, našim manjinskim samoupravnim tijelom, napose na planu koordiniranoga djelovanja glede ostvarivanja manjinskih prava Hrvata u Srbiji. Sljedeće godine bit će održani i izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće, za što se DSHV već sada mora početi pripremati. Isto tako, potrebna je i suradnja s Katoličkom crkvom i njezinim hrvatskim klerom, zatim s onim Hrvatima koji su zbog različitih razloga morali svoj zavičaj zamijeniti s drugim, kao i s Hrvatima koji su organizirani kroz kulturne udruge, te drugih hrvatskih udruga u Vojvodini.

Suradnja dakako mora postojati i s političkim strankama, što je osjetljivo područje. No, vjerujem kako će se ona ostvarivati samo s onim političkim strankama u Srbiji koje će biti spremne ispuniti naše konkretne a legitimne zahtjeve glede dostojanstva i ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Naravno, partnerstvo se treba graditi i s civilnim društvom u Srbiji, osobito onim koje je posvećeno demokratskim vrijednostima, vladavini prava i kulturi prava manjina.

Na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu, jedan dio navedenih političkih ciljeva DSHV-a ostvarit ćemo i u suradnji s Republikom Hrvatskom, 28. članicom Europske unije, njezinim institucijama – i to od nacionalne razine, preko regionalnih, to jest županijskih, pa do lokalnih razina. Od njih očekujemo razumijevanje naših potreba te djelatnu zauzetost i pomoć u rješavanju naših izazova pred kojima se nalazimo“.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini-dvadeset sedam godina

Hrvati u Srbiji su sami pokazali odlučnost i očitovali se o svojoj budućnosti 15. srpnja 1990. godine, do kada nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom. Pokazali su zadivljujući snagu i znanje u obrani svog indentiteta svo ovo vrijeme, jer nisu dozvolili da njihova sudbina zavisi od odnosa dvaju država.

Taj 15. srpanj je bio „dan za povijest“, kako su govorili mnogi, i zapisan je zlatnim slovima u povijesti Hrvata. Dogodio se jedino zahvaljujući vojvođanskim Hrvatima. Subotica je po izgovorenim riječima tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije puna pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja kroz koje su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati.

Za razliku od aktualnih političara koji misle da se povijest bilježi od njihovog izbora na funkciju, trebamo još jednom se podsjetiti da je u Subotici, 13. svibnja 1990. godine, utemeljen „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“. Predsjednik Inicijativnog odbora je bio Julije Skenderović. U inicijativnom odboru su bili još i: Bela Tonković, Antun Skenderović, dr. Ljudevit Vojnić Tunić, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Mate Dulić, Josip Gabrić, Antun Matarić, vlč. Marko Vukov, vlč. Marijan Đukić, Marko Dulić, Joso Anišić... Oni su utemeljili DSHV; izabrali su ime stranke, odredili povijesni hrvatski grb za znak stranke, izradili statut i program stranke i odredili dan osnivačke skupštine.

U nazočnosti oko četiri stotine osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je, u amfiteatru Radničkog univerziteta, održana osnivačka skupština DSHV a. Trajala je oko četiri sata.

Neposredno nakon osnutka, u kolovozu iste godine, počelo je kao mjesečnik izlaziti glasilo stranke „Glas ravnice“. Nedugo zatim osnavana je i mladež DSHV-a.

Šireći napredne političke ideje okupit će i dobiti potporu većine vojvođanskih Hrvata. Stranka se ovih dvadeset sedam godina zalagala za postavljene ciljeve isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nije napustila demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice.

DSHV je napravio pravno uređenje statusa Hrvata i samouprave Hrvata, u okviru kulturne autonomije. Službeni zahtjev za kulturnom autonomijom Hrvata upućen je Skupštini Republike Srbije 31. svibnja 1991. godine, a Skupštini AP Vojvodine 22. lipnja 1993. godine. Na prijedlog DSHV a, 4. studenog 1993. godine u općinu Subotica je u službenu uporabu uveden hrvatski jezik. Inicirali su nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave, a u Srijemu i Podunavlju sate hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture.

Na prijedlog DSHV-a Skupština AP Vojvodine je osnovala Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji se financiraju iz vojvođanskog proračuna.

Intezivno su radili tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća na internacionalizaciji hrvatskog pitanja na međunarodnom planu (sudjelovanje na Londonskoj Konferenciji). DSHV se također uključio i u rad Federalne unije europskih manjina i uspostavio suradnju sa Hrvatima diljem svijeta, uključivši se u rad Hrvatskog svjetskog kongresa.

U Hrvatskoj danas prema procjenama živi više od 30.000 Hrvata koji su iz Srbije otišli.

Zlatko Ifković