Događanja među Hrvatima u Vojvodini

U mjesecu koji je iza nas udruge Hrvata u Srbiji su svakog tjedna priređvale kulturne manifestacije (Obilježavanje 71. Obljetnice Savezne kolonizacije Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Vojvodinu, Godišnji koncert Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama“, XV. Pokrajinsku smotra recitatora na hrvatskom jeziku, manifestaciju „Šokci i baština 2016.“, kolokvij "Bitka kod Petrovaradina 1716. i njeno značenje za povijest Hrvata u Vojvodini...), ali su ostale u sjeni naspram tema koji su vezani za političko djelovanje njihovih predstavnika.

Otvoreno pismo Tomislava Žigmanova

Poslije zasjedanja Skupštine grada Subotice, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov je napisao Otvoreno pismo predsjedniku Srpske napredne stranke i predsjedniku Vlade Republike Srbije Aleksandru Vučiću:

“Poštovani gospodine Vučiću!

Do sada nisam koristio priliku javno Vam se obraćati ni kao predsjedniku Vlade Republike Srbije, niti kao predsjedniku najjače političke stranke u Republici Srbiji. Istina, nije da nije bilo povoda i razloga, no cijenio sam da ste, kako Vi osobno tako i članovi Vaše stranke, u svojemu radu posvećeni temeljnim demokratskim vrijednostima te da je ono što se s vremena na vrijeme negativno događa Hrvatima u Vojvodini posljedica postupaka koji ne uživaju Vašu podršku. No, razlog mojega javljanja jest nemio događaj s današnje sjednice Skupštine grada Subotice, kojemu sam kao odbornik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini bio izložen. Naime, nakon mojega kritičkog osvrta i diskusije o promjeni člana Vijeća Međunarodnog filmskog festivala Palić, bio sam izložen neprimjerenoj i za demokratska društva nedopustivoj reakciji uglednoga člana Srpske napredne stranke. Osim što je ton njegova obraćanja bio povišen, u njemu su iznesene i prijetnje koje Hrvati u Vojvodini davno nisu doživjeli. One se nisu odnosile samo na zabranu javnog tematiziranja određenih događaja iz povijesti (konkretno Informbiro) i na upozorenja o čemu kao politički Hrvati imamo pravo govoriti, nego prijeteće dijeljenje lekcija kako svoje djelovanje Hrvati u Vojvodini moraju usmjeravati na to da se položaj Srba u Hrvatskoj poboljša. Istodobno, ta vrsta nasrtaja na slobodu govora i prijetnje da Hrvati u Srbiji trebaju paziti što će govoriti i što će činiti nije naišla na osudu ili protivljenje predstavnika vladajuće skupštinske većine“.

zigmanov

Kao i što se moglo očekivati beogradski mediji nisu propustili priliku, da i danas pokušavaju diskreditirati Žigmanova zbog iznijetih stavova na sjednici Skupštine grada Subotice i prava da piše Otvorena pisma.

Obje manjine dramatično su opisali svoj položaj

Na okruglom stolu „Značaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj u europskim integracijama Srbije i izgrađivanju stabilnosti na jugoistoku Europe“ koji je organizirao 22. studeni Institut za migracije i narodnosti i Hrvatske matice iseljenika uz pokroviteljstvo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predstavnici obje manjine vrlo su dramatično opisali svoj položaj.

okrugli stol

Predstavnik hrvatske manjine u Srbiji, zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov upozorio je da se položaj Hrvata u Srbiji pogoršao. „Nema više dnevnog radijskog programa na hrvatskom jeziku na subotičkom radiju, zastupljenost Hrvata u policiji pet puta je manja od zastupljenosti u popisu stanovništva, od 200 zaposlenih ili imenovanih u subotičkoj gradskoj upravi Hrvata ima - troje.“

Zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Hrvatskoj Saša Milošević je kazao kako je stanje u obje zemlje najgore od rata, a da su hrvatska manjina u Srbiji i srpska u Hrvatskoj prve žrtve svakog pogoršanja odnosa.

Položaj Hrvata u Srbiji bit će jedna od glavnih tema u razgovorima između Zagreba i Beograda

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastao se u Banskim dvorima s predstavnicima Hrvata u Srbiji - Tomislavom Žigmanovim, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i dr. Slavenom Bačićem predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeć (HNV).

plenkovic

Na sastanku sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem predstavnici Hrvata u Srbiji upoznali su predsjednika Vlade s otvorenim pitanjima i izazovima s kojima se suočava hrvatska manjina u Srbiji.

Predsjednik Vlade Plenković ponovno je izrazio svoj stav o nužnosti poštivanja prava hrvatske manjine u Srbiji, na način kako to ova hrvatska Vlada radi u smislu uključenosti srpske manjine u Hrvatskoj.

„Smatramo da njihov položaj našom aktivnom politikom, osobito kroz rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, kroz rad Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te projekte, možemo ojačati njihov položaj i u pogledu zastupljenosti u predstavničkim tijelima, njihovih kulturnih prava, obrazovnog sustava, kao i sudjelovanja u medijskom životu i na svaki drugi način. Položaj Hrvata u Srbiji bit će jedna od glavnih tema u razgovorima između Zagreba i Beograda“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Usvojena Strategija obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji

Gore navedeni dođaji su potisnuli usvajanje Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji i proslavu 15 godina od ponovnog uspostavljanja nastave na hrvatskom jeziku.

strategija

Na 45. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća(HNV) koja je održana 25. studeni 2016. u Surčinu usvojena je Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji za period 2017.-2021.. Usvojena Strategije rezultat je višemjesečnog rada Odbora za obrazovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća(HNV). Prijedlog Strategije koja je usvojena prošla je javne rasprave u Tavankutu, Monoštoru, Sonti i Subotici u kojima su sudjelovale hrvatske udruge, institucije, nastavnici i ravnatelji škola gdje se provodi nastava na hrvatskom jeziku.

Nisu odustajali

Udruga „Naša djeca“ iz Subotice i Hrvatska katolička udruga za zaštitu prava djece i mladeži „StopA“ u prostorijama HKC „Bunjevačko kolo“ organizirali su proslavu 15 godina od ponovnog uspostavljanja nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji te 10 godina Ljetnje škole kulture, jezika i duhovnosti, koja se održava u različitim mjestima na Hrvatskom primorju pod nazivom „Tu smo za vas“.

Poznato je da je nemjerljiv doprinos hrvatskoj zajednici u Srbiji udruge „Naša djeca“ od ponovnog uspostavljanja nastave na hrvatskom jeziku do danas. Uvijek i svakom prigodomtijekom svih ovih godina vršili su promidžbu nastave na hrvatskom jeziku. I nisu odustajali od tog cilja ni onda kada drugi nisu smjeli ili htjeli. Promidžbeni film „Budi svoj“ koji dokumentira rad u postojećim odjelima na hrvatskom jeziku od predškolske, preko osnovnoškolske do srednjoškolske razine je njihovo djelo. Jedina nagrada koju je Udruga „Naša djeca“ dobila za svoje djelovanje su uspjesi i brojne nagrade koje osvajaju učenici na hrvatskom jeziku na natjecanjima.

15 obljetnica

Udrugu „Naša djeca“ osnovali su roditelji 2002. godine. Udruga je osnovana radi promoviranja, unaprjeđenja i zaštite prava na školovanje na hrvatskom jeziku i to djece i učenika koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u vrtićima i osnovnom, srednjem i visokom školstvu, kao i učenika koji izučavaju predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.Tada je hrvatska zajednica prvi put nakon raspada Jugoslavije dobila mogućnost školovanja na materinjem jeziku, a oni nisu htjelipropustiti priliku, nisu htjeli dopustiti da se njihova djeca školuju na drugom jeziku a da njihov materinski jezik nestaje, a time i jezik naroda kome pripadaju. Svi dobro znamo koliko je trebalo želje i upornosti da bi se prošle zapreke naobrazbe na hrvatskom jeziku.

Naobrazba na hrvatskom jeziku regulirana je zakonom i međudržavnim sporazumom između Republike Srbije i Republike Hrvatske. Pitanja nastavnih sredstava, učila, udžbenika i nastavnog kadra također su regulirana zakonom. Donošenjem novog zakona o pravima i zaštiti nacionalnih manjina, hrvatskoj je nacionalnoj manjini konačno priznat status manjine u Srbiji i samim tim i pravo na školovanje na materinskom jeziku. Tako je školske 2002./2003. došlo do otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku. Te godine je upisano u prvi razred 56 učenika, u svega nekoliko škola u Subotici i okolici. No, mora se priznati da su tijekom upisa mediji vršili negativnu promidžbu kao i to da je bilo prijetnji roditeljima upisane djece. Udžbenici na hrvatskom za djecu koja pohađaju nastavu na svojemu materinjem jeziku nisu tiskani sve do školske do 2013. /2014. godine. Sve to neopravdava sve one koji se nisu više angažirali i dali veći doprinos tijekom ovih godina unaprjeđenja nastave na hrvatskom jeziku ili otvaranju odjela.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Čet, 30-03-2017, 00:53:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0057_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).