Dužijanca

Na travanjskim izbora stranke s hrvatskom nacionalnom odrednicom DSHV i DZH osvojile su najmanji broj vijećničkih mandata od uvođenja višestranačja, osim u Subotici i Somboru više ni u jednom gradu, općini niti DSHV niti DZH nisu osvojili mandat i neće imati vijećnike, te im je smanjen politički utjecaj.

Za razliku od stranaka, udruge s hrvatskom nacionalnom odrednicom koje su čuvari hrvatskog indetiteta šire svoj utjecaj, opstaju, iako s novcem kojim raspolažu nemaju niti osnovne uvjete. U Vojvodini i Srbiji osnovane se ili je obnovljen rad 53 udruge s hrvatskom nacionalnom odrednicom. Najveći broj udruga ima sjedište u Subotici, ali i u: Somboru, Novom Sadu, Beogradu, Sremskoj Mitrovici, Lemešu, Ljutovu, Tavankutu, Maloj Bosni, Đurđinu, Žedniku, Vajskoj, Vajska-Bođani, Bački Breg, Plavni, Baču, Bačkom Monoštoru, Sonti, Gibarcu, Novom Slankamenu, Rumi, Šidu, Golubincima, Vrdniku, Zrenjaninu, Petrovaradinu, Zemunu, Ljubi.

Bunjevaco

Većina udruga kvalitetno rade i izišle su iz okvira amaterizma. Udruga koja izuzetno kvalitetno radi je Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ iz Subotice koja je osnovana radi provođenja i organiziranja AtrakcijaZahvaljujući Udrugi bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" više ne traje samo od 25. travnja do 15. rujna, kao nekad. Ona sada traje cijele godine te je „Dužijanca“ najvažnija turistička atrakcija grada Subotice. Natjecanje risara i centralna proslava „Dužijance“ kada se gradonačelniku predaju kruh od novog žita su dvije manifestacije od velike važnosti, ali se u sklopu „Dužijance“ održava niz manifestacija koje čuvaju običaje Hrvata na ovim prostorima.manifestacije „Dužijance“ kada je bio upitan njen nastavak organiziranja. Vodstvo UBH "Dužijanca" je kao glavni cilj svoga djelovanja postavila očuvanje, njegovanje i unaprjeđivanje onoga što „Dužijanca“ jest od početka do danas, a to je „Zahvala Bogu i pohvala čovjeku“.

U povijesti održavanja Dužijance poznato je da su udruge poput Katoličkog divojačkog društva i Bunjevačkog momačkog kola bile nositelji organizacije „Dužijance“. Nakon Drugog svjetskog rata „Dužijanca“ se primarno vezuje uz crkvu sve do 1968. godine i od tada se uporedno organiziraju dvije proslave, gradska i crkvena „Dužijanca“. "Dužijanca" je imala svoj veliki uspon kada je objedinjeno gradsko i crkveno slavlje 1993., sve do proslave 2011. godine kada je proslavljeno 100 godina „Dužijance“, nakon čega je uslijedila velika financijska kriza jer dotadašnji organizator „Dužijance“, Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“, zbog velikih dugovanja ulazi u u stečaj. To je iniciralo dugogodišnju ideju da se osnuje samostalna udruga koja će biti nositelj organizacije Dužijance da bi siječnja 2014. rezultirala osnivanjem nove Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“.

"Dužijanca"najvažnija turistička atrakcija grada Subotice

Zahvaljujući Udrugi bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" više ne traje samo od 25. travnja do 15. rujna, kao nekad. Ona sada traje cijele godine te je „Dužijanca“ najvažnija turistička atrakcija grada Subotice. Natjecanje risara i centralna proslava „Dužijance“ kada se gradonačelniku predaju kruh od novog žita su dvije manifestacije od velike važnosti, ali se u sklopu „Dužijance“ održava niz manifestacija koje čuvaju običaje Hrvata na ovim prostorima.

Kao i svake godine "Dužijanca" počinje na blagdan Svetog Marka Evanđelista, 25. travnja blagoslovom žita i održavanjem mise u crkvi sv. Josipa Radnika u Đurđinu. Ove godine misno slavlje predvodili su predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" mons. dr. Andrija Anišić i mjesni župnik, vlč. Miroslav Orčić. U propovijedi je mons. dr. Andrija Anišić govorio o značaju blagoslova usjeva i povijesti održavanja blagoslova te njihovoj povezanosti s blagdanom sv. Marka evenđelista. Nakon mise, u procesiji tijekom koje su vjernici molili litanije Svih Svetih, otišli su do njive gdje je obavljen obred blagoslova žita. Nakon blagoslova, prisutnima se obratio direktor Udruge, Marinko Piuković, i pozvao nazočne da pogledaju bunjevački etno salaš s jedinstvenom postavkom, koja autentično prikazuje način življenja na bunjevačkim salašima. Vjernici su sa sobom ponijeli strukove blagoslovljenog žita, koje će čuvati do žetve u svojim domovima da ih podsjete da se svaki dan pomole Bogu da blagoslovi usjeve i sačuva ih od nevremena.

priskakanje

Priskakanje vatre

U dvorištu župe sv. Josipa Radnika u Đurđinu, 23. lipnja, uoči blagdana sv. Ivana Krstitelja (Cvitnjaka) MladiU sklopu Dužijance 2008. prvi put je održana manifestaciju koja nosi naziv Dječja Dužijanca ili Dužijanca malenih. Smotra dječjeg folklora Dužijanca malenih održana je osmi put po redu 2. i 3. srpnja. Drugog srpnja, u subotu, u HKC-u Bunjevačko kolo održana je folklorna večer sudionika smotre, a sljedećeg dana, u nedjelju, sudionici su nazočili svetoj misi zahvalnici u katedrali Svete Terezije Avilske, a potom u svečanoj procesiji oko crkve. Ovogodišnji mali bandaš je Andrija Mandić, a bandašica Marija Stantić.održana je u organizaciji UBH „Dužijanca“ manifestacija „Priskakanje vatre“. S obnavljanjem i njegovanjem ovoga običaja Organizacijski odbor Dužijance započeo je prije šest godina. U programu su sudjelovala djeca i mladi folklornog odjela HKC „Bunjevačko kolo“ na čelu s voditeljem odjela Andrijom Bašićem kao i djeca i mladi HKPD „Đurđin“. Program Priskakanja vatre na Sv. Ivana Cvitnjaka započinje paljenjem vatre, koju preskaču mladi obučeni u nošnju, a potom plešu nekoliko parovnih bunjevačkih plesova s vijencima od ivanjskog cvijeća. Običaj je da se vijenac od ivanjskog cvijeća stavlja iznad ulaznih vrata salaša, gdje će visjeti do sljedećeg Cvitnjaka, s vjerovanjem da će on zaštititi salaš od groma ili vatre.

Smotra dječjeg folklora "Djeca u Dužijanci 2016."

U sklopu Dužijance 2008. prvi put je održana manifestaciju koja nosi naziv Dječja Dužijanca ili Dužijanca malenih. Smotra dječjeg folklora Dužijanca malenih održana je osmi put po redu 2. i 3. srpnja. Drugog srpnja, u subotu, u HKC-u Bunjevačko kolo održana je folklorna večer sudionika smotre, a sljedećeg dana, u nedjelju, sudionici su nazočili svetoj misi zahvalnici u katedrali Svete Terezije Avilske, a potom u svečanoj procesiji oko crkve. Ovogodišnji mali bandaš je Andrija Mandić, a bandašica Marija Stantić.

"Natjecanje u pucanju bičevima“ u sklopu "Dužijance 2016.

Na salašu Vlatka Vojnić Purčara, održano je 19. srpnja 2016. godine "Natjecanje u pucanju bičevima". Ovaj događaj je po drugi put u organizaciji UBH "Dužijanca" i nalazi se u sadržaju programa "Dužijanca 2016.".

Pored gledatelja, okupilo se više od 20 sudionika svih dobnih skupina, koji su pucali bičevima. Većina pucača se natjecala, dok su pojedinci sudjelovali revijalno. Natjecalo se u više kategorija. Nakon natjecanja, svim sudionicima uručene su zahvalnice, a nakon zajedničkog fotografiranja, svi su zajedno još jednom zapucali bičevima, okupljeni u široki krug.

Ovo su imena pobjednika po kategorijama: Tomica Mesaroš u kategoriji "Duplo pucanje", Dragomir Peić Gavran, u kategoriji "Simplo pucanje, starija kategorija", Krunoslav Piuković, u kategoriji "Simplo pucanje, mlađa kategorija", David Šarčević, u kategoriji "Najmlađi natjecatelj", i Grgo Tikvicki, u kategoriji "Najglasniji pucanj".

Mali bandasi

Marinko Kujundžić u paru s Ružom Juhas pobjednik 48 "Natjecanja risara"

Na njivi pored crkve Svetog Josipa Radnika, u Đurđinu, održano je četrdeset i osmo po redu "Natjecanje risara", jedna od najatraktivnijih manifestacija u okviru "Dužijance", tradicionalne svetkovine koja se organizira povodom završetka žetve i zahvalnosti Bogu na novom žitu.

Neizvjesnost oko pobjednika ovogodišnjeg "Natjecanje risara" bilo je u odmjeravanju snaga između Marinka Kujundžića i njegovog oca Stipana Kujundžića, šesnaestrukog pobjednika ovog natjecanja, koji su 2005. godine donijeli odluku da se na "Natjecanju risara" neće nadmetati jedan protiv drugog i da će na ovoj manifestaciji nastupati naizmjenično. Marinko Kujundžić je zabilježio svoju petu pobjedu u paru s Ružom Juhas, koji su nadmašila preostalih 27 natjecateljskih parova iz Subotice, AP Vojvodine Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Mađarske. Drugo mjesto zauzeli su Stipan Kujundžić i Rozalija Bajić, također iz Subotice, dok su treće mjesto osvojili Marijan Marcikić i Ana Dulić, risarski par iz Đurđina.

Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ namjerava na ovom imanju pored crkve Svetog Ivana Radnika u Đurđinu izgraditi 'Risarski salaš', kao trajnu lokaciju na kojoj će se u narednim godinama odvijati „Natjecanje risara“.

Bunjevačko momačko kolo i Dužijanca

Izložba "S Božjom pomoći" ustanovljena je 1993. godine i postala je tradicionalnim sastavnim dijelom programa Dužijance. Ona je prvotno i nastala s namjerom da na jedinstven način prezentira sadržaje koji su u izravnoj vezi s tradicijom, religijom i kulturom bunjevačkih Hrvata.

Bunjevačko momačko kolo osnovano je 24. X. 1920. godine u Subotici. Iz sačuvanih dokumenata vidljive su osnovne smjernice djelovanja društva koje je radilo na vjerskom i kulturnom osnaživanju bunjevačkih mladića. Društvo je vremenom stvaralo svoje sekcije kao i podružnice. Tako su stvorene prosvjetna, tamburaška (u četiri navrata), dramska, književna te šahovska sekcija. Osim gradske "centrale", odnosno glavne jezgre društva postojale su i podružnice: u župi sv. Jurja koja je vremenom zapravo postala nositelj svih aktivnosti društva, te u župi sv. Roka i kratkotrajno u Žedniku. Bunjevačko momačko kolo je organiziralo i različite zabave, najčešće prigodom vjerskih blagdana. Tako su, primjerice, obilježavane poklade, održavana kola (igranke) i prela, izvođene amaterske kazališne predstave, a povremeno su organizirane i duhovne vježbe, kao i predavanja namijenjena članovima. društvo je imalo svoje duhovnike: Blaška Rajića, Stjepana Prćića, Pavla Bešlića i Ivana Beneša.

pocetak

Sjedište društva nalazilo se u Katoličkom krugu iza katedrale sve do 1935. kada je preseljeno u Dom Katoličkih udruženja u Harambašićevoj ulici. Bunjevačko momačko kolo 1936. sudjeluje na velikoj proslavi 250. godišnjice doseljenja bunjevačkih Hrvata u Suboticu Tijekom Drugog svjetskog rata, društvo je smanjilo opseg rada, ali je iz sačuvanih dokumenata vidljiv podatak da je i tada postojalo. Nakon rata društvo je nastavilo rad i organiziralo Momačko prelo 1946. godine, ali je sljedeće godine ukinuto odlukom vlasti.

Bunjevačko momačko kolo surađivalo je u pripremama za žetvenu svečanost, počevši od druge polovine 1920-ih godina. Do tada je Katoličko divojačko društvo imalo vodeću ulogu u organiziranju Dužijance, a potom im se priključuje i Bunjevačko momačko kolo. U narednom razdoblju, sve do Drugog svjetskog rata, Dužijancu su zajednički organizirali i priređivali. Momci su za proslavu Dužijance birali bandaša među sobom, osiguravali konjanike za povorku i sudjelovali u zajedničkoj procesiji.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 23-05-2017, 18:46:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0070_Desnic.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).