Hrvati u Srbiji - bez zastupnika u Skupštini

U procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoge su zemlje dijelile lekcije o pravima manjina, a da nisu te iste lekcije dijelili članicama kandidatima kao što je Srbija. Bili bismo itekako zadovoljni kada bi hrvatske manjine u inozemstvu i u Srbiji imale prava koja naša matična domovina daje manjinskim zajednicama, pri čemu se ne gleda koja je od njih autohtona.

Sada kada zastupnici u Europskom parlamentu iz Hrvatske i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Miro Kovač imaju aktivniji ulogu u zaštiti hrvatske manjine to nailazi na reakcije dužnosnika u Srbiji, a da nisu sagledali u cijelosti sam Sporazum o zaštiti manjina između dviju država potpisan daleke 2004. godine.

„Ukoliko Srbija uistinu želi ući u Europsku uniju, očekujemo od njih da poštuju međudržavni sporazum iz 2004. godine, prema kojemu su se obvezali da Hrvati iz Vojvodine imaju svoga predstavnika u Skupštini Srbije', rekao je dr. Miro Kovač, ministar vanjskih poslova.

Ministar vanjskih poslova Republike Srbije Ivica Dačić i Ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović su reagirali i ReakcijeMinistar vanjskih poslova Republike Srbije Ivica Dačić i Ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović su reagirali i svu krivnju prebacili na Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV). Predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije Meho Omerović pripadnik bošnjačke nacionalne manjine nije još došao do spoznaje da ima razlike između prirodnog praga i Ustavom garantiranih mandata, te je izjavu ministra Kovač nazvao nepristojnom.svu krivnju prebacili na Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV). Predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije Meho Omerović pripadnik bošnjačke nacionalne manjine nije još došao do spoznaje da ima razlike između prirodnog praga i Ustavom garantiranih mandata, te je izjavu ministra Kovač nazvao nepristojnom.

Pogrješna adresa

Reagirajući na izjavu hrvatskog šefa diplomacije Mira Kovača, ministar Dačić je rekao da bi hrvatske liste mogle dshvdobiti po tri mandata ukoliko bi na izborima nastupile samostalno.

"Odluka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini da ide na listu Demokratske stranke izravno je usmjerena protiv interesa Hrvata, dakle adresa za kritike nije država Srbija. Srbija ispunjava sve međunarodne standarde kada su u pitanju prava nacionalnih manjina, kao i da izborni sistem određuje da se za liste nacionalnih manjina ne primjenjuje cenzus od pet posto, već se mandati određuju po principu takozvanog prirodnog praga", navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

Ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović izjavio je da Hrvatska ne treba davati lekcije Srbiji o odnosu prema nacionalnim manjinama već pobrinuti se da tamošnja srpska manjina može ostvariti svoja prava.

"Naši susjedi nam ne trebaju držati prodike niti lekcije, već trebaju osigurati takvu vrstu prava kakva trebaju imati svaki narod i svaka manjina u Europi. Kao i život i standard za srpsku manjinu u Hrvatskoj", rekao je Stefanović novinarima u Skupštini Srbije.

Na Kovačevu izjavu reagirao je i predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije Meho mehoOmerović, odbacujući tvrdnje hrvatskog šefa diplomacije da Srbija diskriminira predstavnike hrvatske nacionalne zajednice, te je smatra nepristojnom.

Omerović je podsjetio da, kao i ostale manjinske zajednice, i Hrvati u Srbiji imaju pravo i mogućnost samostalno sudjelovati na izborima i tako osigurati zastupničke mandate u parlamentu.

"Izborni zakoni Srbije i Hrvatske bitno su različiti. Manjinske liste nemaju obvezu preći izborni prag od pet posto, već im se priznaje tzv. prirodni prag koji omogućuje da s 15.000 glasova na izborima u Srbiji bilo koja manjina može imati bar jednog zastupnika u Narodnoj skupštini To je slučaj, primjerice, s Albancima. I gledajući te apsolutne brojke, mi u parlamentu imamo sve predstavnike nacionalnih manjina, osim hrvatske, jer su oni okupljeni oko političke stranke vojvođanskih Hrvata, koji po pravilu idu na političkoj listi DS-a. A zašto ih nije bilo na listi DS-a u prošlom mandatu, to je pitanje za njih.

Ako gledamo samo brojke, hipotetitčki u Srbiji ima 60.000 Hrvata koji bi, ako bi izišli na izbore samostalno, kao druge nacionalne manjine, mogli dobiti do tri zastupnička mandata. Hrvatsko nacionalno vijeće i predstavnici Hrvata koji su politički organizirani u Vojvodini ne žele koristiti pravo kao nacionalna manjina da imaju prirodni prag, nego idu na listu Demokratske stranke (DS). Njihov broj mandata u Skupštini ovisit će o dogovoru da li će im demokrati dati jedno ili dva mjesta", rekao je Omerović za agenciju Tanjug.

Zaista je Meho Omerović u pravu da se izborna zakonodavstva između dvije države razlikuju jer po Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor - Pravo pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj na zastupljenost u Hrvatskom saboru: „Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru. Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina“.

Različiti izborni zakoni

Nitko od srbijanskih dužnosnika nije spomenuo da za prijavu za izbore i stranke nacionalnih zajednica u Srbiji moraju za mjesec dana prikupiti 10.000 u sudu ovjerenih potpisa kako bi im izborna lista bila prihvaćena. Tako što isto, osim mađarske, albanske i bošnjačke, niti jedna druga nacionalna zajednica ne može ostvariti.

Konkretno, na primjeru hrvatske zajednice u Srbiji, to bi značilo da skoro jedna četvrtina građana s pravom izbora mora dati svoj potpis podrške za jednu hrvatsku političku stranku. Na izborima za Hrvatski Sabor po članku 17. „Pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina i njihovih zamjenika imaju političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina. Ukoliko kandidata za zastupnika nacionalnih manjina i njegovog zamjenika predlažu birači, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa birača.“

Institucija prirodnog praga nije rješenje kao garantirani mandati u uključenost predstavnika manjina u proces Skupstina SrbijeBrojkeAko je broj Hrvata u Srbiji 57. 900, to znači da broj punoljetnih građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji - dakle oni koji imaju pravo glasa, ne prelazi 45.000. Oni, naravno, ne izlaze svi na izbore, kao što ni građani srpske nacionalnosti u Srbiji ne izlaze više od 50-ak posto. Dakle, broj Hrvata koji izlazi na izbore je manji od 25.000. Na njih računaju sve političke stranke većinskog naroda, druge političke stranke, druga hrvatska stranka DZH unutar hrvatske zajednice, a ne samo DSHV, što neminovno dovodi do disperzije glasova, to jest da je mala nemogućnost da se prijeđe tzv. prirodni prag, koji iznosi oko 15.000 glasova.donošenja odluka, to je jasno i maloj djeci. Tako u Skupštini Republike Srbije od uvođenja višestranačja su samo stranke mađarske, bošnjačke i albanske nacionalne manjine putem izbornog prirodnog praga imale svoje zastupnike.

Ako je broj Hrvata u Srbiji 57. 900, to znači da broj punoljetnih građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji - dakle oni koji imaju pravo glasa, ne prelazi 45.000. Oni, naravno, ne izlaze svi na izbore, kao što ni građani srpske nacionalnosti u Srbiji ne izlaze više od 50-ak posto. Dakle, broj Hrvata koji izlazi na izbore je manji od 25.000. Na njih računaju sve političke stranke većinskog naroda, druge političke stranke, druga hrvatska stranka DZH unutar hrvatske zajednice, a ne samo DSHV, što neminovno dovodi do disperzije glasova, to jest da je mala nemogućnost da se prijeđe tzv. prirodni prag, koji iznosi oko 15.000 glasova.

Retorika državnih dužnosnika unosi strah među Hrvate

Izborom novog predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova došlo je i do promjena vođenja politike prema aktualnoj vlasti u Srbiji tako da su reagirali priopćenjem da „Demokratski savez Hrvata u Vojvodini u potpunosti odbacuje stavove koje je iznijelo nekoliko srbijanskih visokih dužnosnika u svezi s odlukom da se na predstojeće izbore izađe u koaliciji s Demokratskom strankom. Hrvati u Srbiji, kao i njihova politička partija, imaju legitimno pravo da na temelju vlastitih racionalnih uvida izaberu onu političku opciju za koji smatraju da im može donijeti boljitak. Tako će biti sve dok ne budu imali ono što je Srbija potpisala u bilateralnom ugovoru s Hrvatskom, a to je institut garantiranog mandata u zastupničkim tijelima. Do tada 'adresa' nije i ne može biti DSHV!“.

Jedan međudržavni Sporazum

Za Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) nema opravdanja što nije pokušao okupiti sve unutar hrvatske zajednice oko programa DSHV-a za „Budućnost, dosljednost, ravnopravnost“ i otpočeo razgovore oko formiranje zajedničke hrvatske izborne liste, na koju bi bile uključena i druga stranka, i udruge koje okupljaju hrvatski narod prije potpisivanjakoalicijskiog sporazuma sa starim partnerom Demokratskom strankom svezi sudjelovanja na njihovoj izbornoj listi.

Ne smiju zaboraviti ni činjenicu da njihov zastupnik u Skupštini Srbije, tadašnji predsjednik dipl.ing. Petar Kuntić, za vrijeme svojih mandata nije podnijo zahtjev Skupštini Republike Srbije (sjedio u Skupštini Srbije sedam godina kao dio vladajuće većine s Demokratskom strankom) za promjenu izbornog Zakona po kom bi Hrvati svog zastupnika birali u posebnoj izbornoj jedinici. Ali srbijanski dužnosnici nemaju pravo prebacivati krivnju na njih što neprovode ono što su njihovi prethodnici potpisali daleke 2004. godine.

Izborni zakoni Srbije i Hrvatske bitno su različiti, ali je jedan međudržavni Sporazum iz 2004. godine koji obvezuje obje države potpisnice što u ovom slučaju nije.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 15-12-2017, 05:23:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0051_Srednji_Jadran.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).