Progon Hrvata iz Vojvodine

Srbija se sprema za pridruživanje europskom društvu i mora se suočiti sa svojim nasljeđem iz svoje prošlosti. Jedno od njih je i protjerivanje ljudi crkva Presvetog trojstva u Kukujevcimazbog različite nacije ili vjere na svojem teritoriju. Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme ratova, kaznena djela počinjena su protiv pripadnika hrvatske manjine na teritoriju Srbije i još uvijek nisu procesuirana.

Svakog 6. svibnja se prisjetimo protjerivanja hrvatskog stanovništva iz Srijema, različitih oblika fizičkih napada na pripadnike hrvatske manjinske zajednice diljem Vojvodine, i koja su za rezultat imala nasilnu promjene strukture stanovništva Vojvodine. Mnoga vojvođanska mjesta više nisu ista. Tortura srpskih i vojvođanskih vlasti 90-tih je počivala na strahu i nehumanom vojačenju Hrvata i svih drugih pripadnika nacionalnih manjina. Na prostorima u "državi koja nije bila u ratu" pucalo se, prijetilo, ubijalo, protjerivalo, otvarani su logori...

Nespremnost institucija da pred lice pravde izvedu veći broj počinitelja kaznenih djela, produbljuje sumnju u iskrenost političkih predstavnika Srbije, unatoč njihovom deklarativnom zalaganju.

Počelo je u Novom Slankamenu

U mjestu Novi Slankamen zastava Hrvatske koja se postavlja sa zastavama AP Vojvodine i Srbije za obilježavanja ProtjerivanjeTih devedesetih godina pod pritiskom, i uz šutnju države, iz mnogih do tada većinski hrvatskih mjesta u Srijemu - Slankamen, Golubinci, Nikinci, Kukujevci, Hrtkovci - se iselilo blizu 30 000 vojvođanskih Hrvata. Protjerani Srijemci uglavnom se nikada nisu vratili svojim domovima.1. svibnja je skinuta i zapaljena, to je bio uvod u iseljavanje Hrvata iz Srijema pod pritiskom. Prije 23 godine, 6. svibnja, u srijemskom selu Hrtkovcima na zboru građana, a u nazočnosti Vojislava Šešelja, predsjednika Srpske radikalne stranke, čitanjem spiska nepodobnih Hrvata praktično je ozvaničeno protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.

Toga dana je pročitan spisak sedamnaest Hrvata koji su pod prijetnjama morali se iseliti, a dvadeset obitelji hrvatske nacionalnosti nasilno je izbačeno iz svojih domova. Mještanin Mijat Štefanac (Hrvat) pronađen je mrtav u njivi između Hrtkovaca i Nikinaca. Maltretiran je župnik. Katolička crkva u Kukujevcima pretvorena je u privatnu stolarsku radionu...

Većina Hrvata iz Hrtkovaca je zbog prijetnji i maltretiranja bila prisiljena zamijeniti kuće i otići iz sela, a nakon progona Hrvata iz Slankamena i Golubinaca. Nakon dvadeset tri godina od tog zločina mjesni se Hrvati nisu vratili u svoje selo. Za vrijeme rata protiv Hrvatske selu je promijenjeno ime u Srbislavci. Općinskom odlukom staro ime je vraćeno 1995. godine, a poneke ustanove još i danas izbjegavaju pisati staro ime kao službeno.

Tih devedesetih godina pod pritiskom, i uz šutnju države, iz mnogih do tada većinski hrvatskih mjesta u Srijemu - Slankamen, Golubinci, Nikinci, Kukujevci, Hrtkovci - se iselilo blizu 30 000 vojvođanskih Hrvata. Protjerani Srijemci uglavnom se nikada nisu vratili svojim domovima.

Nije bilo mjesta, od Subotice, Sombora, Bačke Palanke, Bača, Bezdana, Sonte, Vajske, Plavne, Srijemske Mitrovice, Rume, Sota, Gibarca, Šida, Beške, Novog Sada, Beograda, Sremskih Karlovaca, Sremske Kamenice, Petrovaradina, Surčina, Zemuna, u kojem nisu zabilježena za ovih dvadeset pet godine kršenja nekih ljudskih prava Hrvata, npr. obilježavanja hrvatskih kuća, fizičko maltretiranje, prijetnje, gubitak uposlenja.

Gore navedene činjenice dobivaju na težini zbog toga što su se Hrvati u Vojvodini, Srbiji za ovih dvadeset pet godine zalagali da postavljene ciljeve ostvaruju isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nisu napustili demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice.

U Srbiji nitko nije odgovarao, osim što se u Haagu sudi Vojislavu Šešelju. Službeno gotovo da nitko više ne spominje ove događaje. Država Srbija nikada nije ispričala svojim bivšim državljanima koji su spašavajući život pobjegli iz nje, kao i onim vojvođanskim Hrvatima koji su ostali ovdje, a nikad neće zaboraviti muke i patnje koje su pretrpjeli zbog nacionalnog podrijetla.

Zlatko Ifković

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 16-06-2019, 07:55:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.