upitnikKao gost sam pratio okupljanje pravaških stranaka i izuzetnih intelektualaca u Novinarskom domu. Bila je to po meni jedna povijesna situacija, koja bi trebala pokrenuti učmalost i rudimentarne misli iznjedriti iz ovog blata, usmrđenog titoističkim sloganima. Bit je bila izgraditi put pluralnim mislima. Osnova se nazirala tijekom svih govora. Izvrsno predavanje u organizaciji HKV-a, o Udbi koja još djeluje, nekako mi se povezalo sa zlokobnim mislima, da će i ovaj puta neka projugoslavenska ideja baš sve učiniti kako bi ujedinjenu misao domoljuba razbila. Navest ću jedan banalan, ali vrlo opasan primjer i presedan. Svakojaki politički anonimusi i što je još gore, nepismeni političari, koriste znakovlje HSP-a, promoviraju svakojake rigidne stavove, a time politički štete HSP-u, namjerno ili iz čiste gluposti. Ja bih se priklonio Anti Belji i faktima o postojanju i jačanju Udbe, baš u tome segmentu djelovanja. Zašto? Jasno je svakome, ako HSP-u pripišu ustaštvo, slike Pavelića, da će to biti vrlo lako prikazivanje navedene stranke u najgorem svjetlu. Uspiju li ti kradljivci znakovlja u svom naumu, oslabiti će položaj hrvatskog pokreta ideja, za oporavak naše licemjerne zbilje. To je svakako vrlo opasno po nas sve, koji ne mislimo kao primjerice Ivo Josipović.(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

Danijel SrbSviđala mi se konstatacija čelnika HSP-a Srba u svezi pogleda na današnju zbilju hrvatske države; kako smo mi Hrvati "građani drugog reda", poglavito politički Hrvati. Koliko je to istina, govori nam sadašnje stanje sigurnosti, od one opće, socijalne, pa do zakonodavne. Kako smo to uspjeli napraviti ne zna niti jedna knjiga fenomena, možda je to osmo ili deveto svjetsko čudo. Postalo je normalno da smo postali poligon za iživljavanje srpskih mafijaša, naši novinari se likvidiraju usred bijela dana, nalazimo odrubljene glave po jezerima, likvidacije po scenariju Luc Bessona, a naša tajna služba odgovara kako nismo provincija, već zemlja visoke sigurnosti. Naša pak sigurnost izvire iz sretne okolnosti što nismo još uvijek zanimljiva destinacija za okorjele teroriste, kao za srpske mafijaše. Mi bismo mogli u turističkoj ponudi za srpske turiste staviti slogan: „dođite na naše more, vaše tajne službe i mafijaši će vas štititi, oni su već dugo kod nas" .(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

Janez JanšaU borbi za referendumsko NE u Sloveniji Janez Janša nam je otkrio koliko je svojedobno bio vrlo ambiciozan vojak slovenske armade. Točnije, ovih dana saznali smo da je kao izučeni desetar „Jugoslavenske ljudske armade" devedesetih godina nakon slovenskog osamostaljenja u jednom trenutku planirao - ni više ni manje nego - "osvojiti" Savudriju. Nešto slično kao što je osvojena Sveta Gera, odnosno kako je Slovenci od 1923. godine vole zvati Trdinov vrh. Stoga se čovjek počinje pitati kakve to susjede naša zemlja uopće ima, ili je problem možda negdje drugdje.(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

Josipović i MesićNaš predsjednik, u ovim teškim vremenima za našu državu, miri narode po susjednim zemljama. To je nekako najviše istaknuta činjenica. Vjerojatno na taj način želi dobiti presudni kredibilitet, kako bi se i u zemlji lakše suprotstavio političkim protivnicima. Vjerojatno ne uviđa složenost situacije, uloge predsjednika Republike Hrvatske u obrani sustava i kaotičnosti sustava. Josipović ne uviđa bitnost, da jednostavno pomete prvo pred svojim pragom, inače ništa neće značiti hvalospjevi izvana, kada će ostati bez vlastitog praga. Poučen iskustvima Mesića, uzima vrlo sličan koncept djelovanja, koji nikako ne "remeti" poremećene odnose vodećih stranaka u našoj domovini. U zadnje vrijeme ponašanje predsjednika i vlade RH je na razini vrtića, stalno se svađaju, tko je kome uzeo igračku, efemerno postaje važno, a problemi ostaju problemi, pa je jasno da nije sazrio ni moment dogovora onih vladajućih, tako da i država uopće više ne funkcionira, ali se nalazi energije za mirenje bosanskih komplikacija.(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

KumrovecLjudski mozak brzo zaboravlja zlo, pa mu možda onaj hrvatski još izraženije izlaže tu istinu na vidjelo. Tako bi se mogao nazvati skup "zvezdaša" u Kumrovcu, gdje su nam još jednom pokazali najlošije skrojenu i dizajniranu odoru, po njihovom uniformu ,u svjetskoj povijestii. Ali da je samo ta ružna odora problem, bilo bi to sjajno. Najgore je gledati simbol krvave zvijezde na glavama svakojakih lakrdijaša, koja pak simbolizira zvjerstva poslije četerdeset pete, a tu su zvijezdu nosili i mnogi krvnici za vrijeme Domovinskog rata i rušili naše gradove, sela, divljali po našim poljima i moru i sakatili obitelji. I sada je ta zvezda, njihova zvezda simbol, slobode. I u našem pitomom Zagorju, koje je toliko hrvatskih sinova dalo, orgija jedna bolesna laž o "crvenoj zvijezdi", kao simbolu nečeg dobrog. I još kada se tome doda ime Tito i njegov rođendan, svjetina u tisućinskim brojkama padne u delirijum nekakvog slavlja i veličanja, valjda jedinog Zagorca "koji si ni bil dober z Hrvatima".(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

Dušan BilandžićZadivio me komentar na radio "Anteni" negdje u popodnevnim satima, od neke stare skojevke - kako je sramota za hrvatski narod da se ovako odnosi prema Titu, čak nedopustivo. Ta skojevka i u poodmaklim godinama nije uhvatila dovoljnu dozu kritičnosti prema lideru jednog problematičnog pokreta, koji se nazivao komunističkim. I nije imao veze s komunizmom. Odgovor je trebao glasiti da je sramota šta je on radio svojim protivnicima u politici. Navečer je slijedila nova doza gluposti iz usta našeg akademika Bilandžića, kako je Tito bio globalist, čak zapravo prvi globalist. Da je to kumica s placa provalila, još bi se netko i dobro nasmijao, ali ovo je malo previše. Možda je on bio u skladu sa Staljinovim globalnim metodama ubijanja protivnika, pa je to nagnalo našeg akademika na ovaku stupidnu misao. Još kad mu se priključio i uvaženi pisac Matvejević i opravdavao zvjerstva komunističkog pokreta s pokretom nesvrstanosti i ulozi Tita u tom segmentu, sve je još strašnije zvučalo.(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

Praznik radaPostoci svakodnevno padaju u svezi radnika koji rade, onih na cesti i po zavodima za zapošljavanje ima sve više. Razlog je nepripremljenost "političke elite" za izvanredne situacije na tržištu rada. Zapravo kad seciramo naše vrlo društvo i nekakvu horor zbilju, dolazimo do zaključaka i s tim ukorporiranim razlogom neke prirodne selekcije jačih i onih nesposobnih društava i državnih zajednica. Naše društvo još uvijek ima bezbroj neprofatibilnih zanimanja, koje obrazovanje ne vidi, pa ljudi pohađaju naknadno, nakon obrazovanja nekakve tečajeve za prekvalifikaciju, postoje visoka učilišta za poljoprivredu i šumarstvo, ali se kod nas i dalje siju kukuruz i pšenica, ali i vrlo rijetko nešto drugo, poticaji se daju za nešto; što nabavljamo puno jeftinije vani, a svoju inovatorsku pamet prodajemo jeftino strancima ili je uopće ne želimo. Turizam nam je dosadan, baziran na prženju stražnjica i pedaliranju, pa su nam takvi i promotivni spotovi.(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

DanskaDanas cijeli dan slušam priču o danskom sustavu, poreznoj politici u kojoj 50% plaće pojede državni porez, ali su građani sretni. Zbog toga što se njihov sustav vrednovanja ne temelji na novom Jaguaru, milijunskoj jahti, već na solidarnosti svih segmenata društva. Pojedinac obrazovan, uspješan, s kreativnim idejama vrijedi više od nečijeg "crvenog propetog konjića". Zapravo sretan čovjek je tamo uspješan čovjek, njegov novac nikoga ne zanima. Već kompletnost osobe. Država pak tamo razvija besplatno obrazovanje ili gotovo simboličnu naknadu, kao i za zdravstvo te čovjek vrlo lako prihvaća uz veliki porezni teret tu situaciju, jer ima sigurnost. U slučaju gubitka posla, država mu nadoknađuje gubitak na plaći četiri godine i svime se pokazuje i provodi briga za čovjeka. I sigurnost je bit djelovanja države. Naša pak država izgleda kao razobličeni kartel, s odurnom dozom egocentrizma u kojem ona Titova; "snađi se druže", zvoni kao jedina vrijednost društva - još uvijek. Pojedinac nije bitan i držimo se narodne; "danas jesi - sutra nisi". S Danskom se tek možemo usporediti po broju stanovnika, ostalo je fikcija. Danska je primjer male zemlje visokog standarda, mi smo država niskog stupnja tolerancije prema općim načelima postojanja.(I.Drenjančević)

Add a comment        
 

 

Od papiraDanima razmišljam o napisanim komentarima čitatelja, te njihovim idejama; da li se političar treba uključiti u neki protest protiv vlasti ili ne. Iako je to složena misao, istina je samo jedna i po meni ona takva nosi progres. Svako determiniranje nečega očitog uvijek dobije loše konotacije. Politika ima u mogim prosvjedima svoje prste, iako se nazivaju "spontanima", a nekako nam je najveće mjerilo takve "spontanosti" unio Milošević s njegovim "događanjem naroda", pa sad svaki političar dobro osluškuje teren prije samog uključivanja u takve proteste i štrajkove.(I.Drenjančević)

Add a comment        
Pet, 15-11-2019, 16:14:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.