Only zunzarije&vuvuzele

Gdje je novac?

Čarobnom svijetu šarenih krpica raspuknutih političko-novčarskih balona nedavno se pridružio još jedan. Mlađahni broker (31) oštetio je najveću švicarsku banku UBS za dvije milijarde dolara. Iz banke se može čuti da će, moguće, taj «potez» uglednu banku dovesti u gubitak u trećem ovogodišnjem tromjesečju. Od ostalih novčarskih balona, s kojima se «sposobni» poigravaju kao s nogometnim balunima, moglo se u medijima pročitati da je 2008. godine francuska banka Société Générale, zbog neovlaštena mešetarenja svog brokera, oštećena za oko 5 milijardi eura.

Prljavo mešetarenje

Sredinom devedesetih prošlog stoljeća najstarija britanska komercijalna banka Barings oštećena je novčarskim transakcijama i malverzacijama od strane brokera za 1,3 milijarde dolara. Nama blizak slučaj je što je šestoro bivših djelatnika Riječke banke optuženo da je oštetilo tu banku za 96,2 milijuna dolara. Sve ove podatke pročitali smo nedavno u Večernjem listu, gdje je to sjajno, pod naslovom «Prljavo mešetarenje» zaokruženo u sadržajnu cjelinu.

Što bode oči? Sve je pobrojeno, konstatirano, istražni organi su u svim zemljama, o kojima se govori, bez pretenzije da se ne nabrojeno nije dogodilo u drugom nizu zemalja, neki su od sudionika u 'reštu', neki još u okrilju sudske pozornosti i predstava, o tomu se, čini se, prema medijima, sve zna, a nitko nigdje ne spominje gdje je taj golemi novac.

Gdje je novac?

To pitanje ostaje bez odgovora, a ako se i nađu i medijski plasiraju odgovori o tim procesima, to se dogodi kada su takvi skandalozni baloni već zaboravljeni, nadomješteni novima u čarobnom krugu friških.Mešetarski novacNe ćemo se igrati babe vračare i reći da je taj mešetarski novac završio kod bogatih. Završio je sigurno u crnim portfeljima bogatih, utjecajnih i najutjecajnijih koji iza javne scene ravnaju svjetskim novčarskim tokovima. Završio je sigurno kod najbogatijih, jer narod kaže – vrag ide vršit' nuždu na vel'ki kup

Ne ćemo se igrati babe vračare i reći da je taj mešetarski novac završio kod bogatih. Završio je sigurno u crnim portfeljima bogatih, utjecajnih i najutjecajnijih koji iza javne scene ravnaju svjetskim novčarskim tokovima. Završio je sigurno kod najbogatijih, jer narod kaže – vrag ide vršit' nuždu na vel'ki kup. Jer bez bogatih i najbogatijih, najutjecajnijih i najmoćnijih, uzmimo si slobodu slobodnog demokratskog promišljanja, evidentirane novčarske krađe u novčarskim institucijama ne bi mogle biti moguće. A gdje su, k tomu, moguće manje i neevidentirane!?

Klasna retorika

A sloj najbogatijih i bogatih shvatio je, glede globalnih novčarskih tijekova, i svjetskih gospodarskih pokazatelja, prema kojima se u zapadnom kapitalizmu zapadnih demokracija bogati sve više bogate, a siromašni sve više osiromašuju, da je vrag uzeo šalu...Ponovno je u medijima klasna retorika, pa se ocjenjuje da je srednja klasa u Europi i SAD-u u svojevrsnom odumiranju, a u Hrvatskoj je, procjenjuju analitičari ekonomske i sociološke provenijencije više i nema u obliku o kojem se nekada o tomu promišljalo i raščlanjivalo.

Probudila se tim evidentiranim kretanjima «savjest» najbogatijih, pa su i oni shvatili da su se, i u kakvom političkom i gospodarskom, ali i novčarskom okružju obogatili, preobogatili štoviše.

Glas savjesti

Glas takve savjesti nedavno se čuo od trećeg najbogatijeg svjetskog bogataša multimilijardera Warrena Buffeta, koji je, kada je poznata kriza već počela predložio da se bogataši opterete povećanim poreznim davanjima kao pomoć državi i srednjoj klasi, koja je politikom osiromašena. Buffet je pozvao američki Kongres da poveća poreze na dohodak svim Amerikancima koji godišnje zarađuju više od milijun dolara, naglasivši da u ukupnim primanjima i imovini plaća manje od svojih radnika. Slijedilo je «postrojavanje» ostalih bogataša.

U svojem programu stezanja remena Berlusconijeva vlada uvodi dodatni porez na prihode iznad 90.000 eura godišnje. Najbogatiji Francuzi, njih šesnaestorica, među kojima je i dama, vlasnica kozmetičke kuće L'Oreal, pisalo je francuskoj vladi o zahtjevu da njima, ali i svim drugim bogatašima poveća porez, kako bi se u ovim kriznim vremenima u proračun slilo više novaca. Zanimljiva je retorika francuskih bogataša, jer u pismu stoji njihova želja za posebnim porezom za najbogatije Francuze. Iznos tog posebnog, dodatnog poreza trebao bi biti razuman kako ne bi doveo do negativnih učinaka kao što su izbjegavanje plaćanja ili prebacivanje kapitala preko granice. Inicijativa je polučila pozitivan odgovor ostalih bogataša na opisanu inicijativu, u kojem se objašnjava da su potpuno svjesni da su do sada profitirali u francuskom poreznom sustavu...

Socijalna dimenzija

Ni naši biznismeni nisu ostali pasivni na ovaj svjetski kapitalistički i bogataški trend. Emil Tedeschi, vlasnik Atlantica rekao je da kao poduzetnik i poslodavac ima svijest o socijalnoj dimenziji i senzibilitet prema poziciji zaposlenih i slaže se da oni koji imaju više trebaju nositi i veći teret u društvu, a u ulozi predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca upozoravao je da oni koji imaju više, trebaju se suspregnuti od prepotentnog ponašanja, pogotovo u vrijeme krize. Branko Roglić, vlasnik Orbica drži da oporezivanje bogatih nije rješenje ove krize, ali je na putu rješenja. Dodaje da porezi ne smiju dovesti do bankrota tvrtki, jer onda sve gubi smisao. Zalaže se za balans jer tko radi i plaća radnike, taj stvara novu vrijednost i njemu ne treba davati nove namete. Njegova je ocjena da je i kod nas i u svijetu javna potrošnja veća nego što ju, realno, gospodarstvo može podnijeti. Vidi se da političari ne mogu naći mjeru koliko smiju i trebaju opteretiti gospodarstvo.

I iz bogate Njemačke, koja se najuspješnije nosi s krizom, kao i od bogatih Nijemaca dolaze naznake da su spremni plaćati veće poreze. Predstavnik iz «Inicijative bogatih za uvođenje poreza na imovinu» drži da bi uvođenje poreza od 1,5 posto na imovinu od minimum milijun eura donijelo Njemačkoj između 100 i 120 milijardi eura za 10 godina.

Obamin program

Kao odjek na inicijativu Warrena Buffeta, američki predsjednik Obama predstavlja svoj program oporezivanja bogatih. Hoće li se tomu protiviti republikanci nije više važno, jer se ne radi više o političkoj igri, niti igri političara, nego o nečem dalekosežnijem i važnijem.

Mala digresija, ali se, čini nam se, uklapa u egzistenciju srednje klase, točnije rečeno srednjeg sloja, s Bliskog istoka, koji ima sasvim drugačija i državna i politička i novčarska kretanja od Europe i Amerike, ali opisuje i jedan drugačiji trend ponašanja, kojeg ne bi trebalo zanemariti u nekoj podrobnijoj analizi, na što ovaj tekst nema pretenzija. Večernjak piše o tomu kako bogati šeici kupuju lojalnost podanika, poentirajući u naslovu: «Arapi u strahu od revolucije, činovnicima dižu plaće i mirovine».Emil TedeschiNi naši biznismeni nisu ostali pasivni na ovaj svjetski kapitalistički i bogataški trend. Emil Tedeschi, vlasnik Atlantica rekao je da kao poduzetnik i poslodavac ima svijest o socijalnoj dimenziji i senzibilitet prema poziciji zaposlenih i slaže se da oni koji imaju više trebaju nositi i veći teret u društvu

Ne ćemo se zamarati tim primjerom, ali ćemo istaknuti veliku istinu podjele svijeta po načelima boga Mammona, a može se po našim spoznajama bliže reći, i po mitu i njegovoj egzistenciji u stvarnosti - «Zlatnom teletu», da je suština u tomu kako ispadanje odnosa, između sve malobrojnijih bogatih, ali bogatijih, i sve brojnijih i sve siromašnijih, iz nekakve prirodne, dobrovoljne, prisilne, demokratski prihvaćene ili oktroirane ravnoteže, a to je bilo evidentno i prije, i sada, i uvijek, dovodi do disbalansa s utjecajem na opstanak, točnije do borbe za opstanak - od pojedinca, do država, saveza država, civilizacija i svijeta u cjelini.

Ne nedostaje medijskih raščlambi o tomu vodi li stanje u svjetskom novčarstvu na već viđeno traženje rješenja ili izlaza na lijevoj ili desnoj strani političkog igrališta, odnosno spektra, ma što to značilo.

Jesmo li na takvom raskrižju? Prema političkoj, novčarskoj praksi, prije svega praksi moći i moćnih, čini se da jesmo, jer se cijeli svjetski leukemični novčani «krvotok» raspada pred nama i našim očima iz sata u sat, iz dana u dan. Reakcije najbogatijih koje pokazuju moguću svijest i nekakvu krivnju, ali ne samo njih, zbog enormnog bogatstva s jedne strane i još enormnijeg siromaštva pučanstva s druge strane, te pokazuju da oni, moguće, čuju neke frekvencije, koje običan puk i sirotinja ne čuju, ali ih instinktivno osjećaju. Čuje li se, na ujedinjavanje bogataša svih zemalja, kao odgovor, i ona poznata – ustajte prezreni na svijetu...

Jesmo li katastrofični pokazat će, nažalost, vrijeme. Za mnoge prekasno.

DRAN