Only zunzarije&vuvuzele

 Lobiranje bez pravne regulacije...

Ne znam što točno znači izraz „lobiranje“, kao što sam, slično, u dvojbi treba li izraz Lobiranje„brendiranje“ koristiti kada se radi o ljudima, ljudskim zajednicama, državama i sličnim subjektima. Za mene su oba izraza nejasna, relativno nova, moderna, u uporabi i primjeni uglavnom u socijalnoj i političkoj sferi. Brand – otuda i „brendiranje“, od početka je u pravnoj sferi, kao žigosanje stoke, znak vlasnika utisnut na krzno ili kožu životinje, komu stoka pripada kao njegovo vlasništvo. Jasnije bi bilo ako postoji vlasnik države, organizacije, skupine, čovjeka, i sl. Ali, tema je lobiranje.

U posljednje vrijeme zapazih da su na izraz „lobiranje“ bila usmjerena dva zanimljiva medijska „reflektora“. Jedan je bio iz rezultata istraživanja Dnevnika Nove TV o tomu tko je prošao bolje odlukom Suda, te tko je bolje lobirao nakon odluke Suda – Hrvatska ili Slovenija.

Dva nedavna „lobiranja“ pod medijskim „reflektorima“...

Istraživanje je provela agencija Ipsos na uzorku od 612 punoljetnih građana RH. Zaintrigiralo me, uz ostale podatke LobiranjeGlede pojma „lobiranje“ skrećemo pozornost na objavljen nedostatak da karijerni lobist nije svoju aktivnost zastupanja registrirao, iz čega zaključujemo da se lobiranje kao aktivnost treba negdje u nekom državnom organu registrirati. U SAD-u u Ministarstvu pravosuđa. Ako se radi o karijernom lobistu, kako ga se tretira, onda je plaćen za taj posao. Ne poznajemo američke propise, ali ima o tomu pitanja i u EU, pa vjerojatno i u Hrvatskoj.i postotke, izjašnjavanje građana o lobiranju. Prema Večernjem listu, 67 posto anketiranih misli kako je Slovenija bolje lobirala, nakon odluke Arbitražnog suda, među državama članicama EU u objašnjavanju svoje pozicije. Da je Hrvatska bolje lobirala misli 14 posto ispitanika. Jedan posto misli da su obje zemlje podjednako lobirale. Dva posto drži da niti jedna od zemalja nije lobirala. S – ne znam – odgovorilo je 16 posto ispitanika. Pitanja o značenju i Lobiranj2sadržaju riječi – lobiranje – u anketi očito nije bilo, prema rezultatima, i nije ni postavljeno. Odgovor bi, vjerujemo, bio zanimljiv. Ovako važi pretpostavka da svi anketirani znaju značenje riječi lobiranje.

Drugi „reflektor“ na izraz „lobiranje“ bio je u nedavnoj informaciji iz VL da je FBI nedavno prije zore u virginijskom gradu Alexandriji (SAD) upao u dom Paula Manaforta, washingtonskog lobista i nekadašnjeg šefa kampanje američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pretraga je izvršena, piše VL, u sklopu istrage koja se vodi o navodnim Trumpovim vezama s Rusijom i eventualnom ruskom utjecaju na ishod izbora. Uz spominjanje da je isti lobist opsluživao i druge republikanske predsjedničke kandidate poput Geralda Forda, Ronalda Reagana, Georgea H. W. Busha i Boba Dolea, navodi se da je ovaj karijerni lobist iskorištavao svoj utjecaj za kontroverzne strane političare... Osim toga, prema VL, otkriveno je kako se on u svrhu zastupanja stranih političara nije registrirao u američkom Ministarstvu pravosuđa, te da još nekoliko senatskih odbora vodi istragu o Manafortovom lobiranju.

Glede pojma „lobiranje“ skrećemo pozornost na objavljen nedostatak da karijerni lobist nije svoju aktivnost zastupanja registrirao, iz čega zaključujemo da se lobiranje kao aktivnost treba negdje u nekom državnom organu registrirati. U SAD-u u Ministarstvu pravosuđa. Ako se radi o karijernom lobistu, kako ga se tretira, onda je plaćen za taj posao. Ne poznajemo američke propise, ali ima o tomu pitanja i u EU, pa vjerojatno i u Hrvatskoj.

Nejasan izraz „lobiranje“ u širokoj primjeni

Naime pojam „lobiranje“ je u vrlo širokoj primjeni, ne samo u socijalnoj i političkoj sferi i u ostalima, kao što je primjerice sport, a da biznis ni ne spominjemo... Kao konstanta, ali različitog značenja i kvalifikacija. Vidljivo je to i iz prethodno navedena samo dva primjera. S jedne strane namjera, želja, nastojanje i objašnjavanje, zainteresiranih strana nakon odluke Arbitražnog suda u hrvatskom/europskom slučaju graničnog spora, kao i mišljenje naših građana, s jedne stranee, te pretraga stana karijernog washingtonskog lobista, s druge strane, kao i tvrdnja da je iskorištavao svoj utjecaj za strane političare.

Iz oba slučaja trebalo bi biti jasno da je vrlo teško dati iole decidiran odgovor o sadržaju pojma – lobiranje. Tko Lobiranje3može točno znati osim zainteresiranih država, što se i kako radilo, poduzimalo, uvjeravalo primjerice ostale članice EU, jer se radi o sporu članica EU Hrvatske i Slovenije. Nešto o tome znaju obavještajni servisi, ali i do tih je podataka teško doći, pa se o lobiranju i njegovim rezultatima može nešto saznati iz ponašanja i reagiranja ostalih članica, ali o samom lobiranju, sudionicima, ni lobbyjima kao mjestima susreta lobista i lobiranih, ne. Vjerojatno nema ni pisanih tragova.

Lobiranje je, pokušajmo, djelovanje zainteresiranih pojedinaca i skupina na donošenje, promjenu, iniciranje i poticanje novih kretanja... Je li to agitiranje, nagovaranje, inzistiranje, „kupovanje“ ili „prodaja“ zamisli, rješenja, navijanje ili slične aktivnosti, teško je odgovoriti sa da, ili ne. Ima vjerojatno elemenata od svega navedenog, pa i šire. Ali postoji specifičnost iz imena, a glasi – lobi.

S obzirom na nedovoljno znanje o pojmu i sadržaju „lobiranja“, uobičajeno posežemo za Klaićevim Rječnikom gdje LobiLobiranje je, pokušajmo, djelovanje zainteresiranih pojedinaca i skupina na donošenje, promjenu, iniciranje i poticanje novih kretanja... Je li to agitiranje, nagovaranje, inzistiranje, „kupovanje“ ili „prodaja“ zamisli, rješenja, navijanje ili slične aktivnosti, teško je odgovoriti sa da, ili ne. Ima vjerojatno elemenata od svega navedenog, pa i šire. Ali postoji specifičnost iz imena, a glasi – lobi.piše: “Lobby predvorje, naročito parlamenta; isto što i kuloari; lobist političar koji privatnim razgovorima nastoji pridobiti narodne zastupnike za svoju politiku“. Kuloari su „prostorije ponajviše u parlamentima, koje se nalaze izvan dvorane za sjednice, služe za odmor, a također i za manje sastanke za izmjenu mišljenja“.

Teniski lob nije ni lobi, niti lobiranje

Samu riječ „lob“ najlakše mi je bilo objasniti na meni blizak, teniski način – prebaciti lopticu visoko preko suprotnog igrača, lobati ga, da ju ne može dosegnuti reketom, a da loptica pri padu ostane unutar crta igrališta. Tehnički nadmudriti protivnika i poentirati. Na taj način bi se jednostavno moglo objasniti i lobiranje, s naglaskom na poentiranje. Međutim u našem slučaju riječ je ipak i uglavnom vezana uz lobby, prostoriju ili prostorije do, ili u blizini glavne dvorane, gdje se održavaju sjednice nekog predstavničkog političkog tijela. To ima svoje ishodište i u povijesti gdje se spominje da se u samostanima u srednjem vijeku pokriveni dio trijema na latinskom nazivao lobia, lobium. Tako je vjerojatno i danas. Glagol lobirati (izvorno iz SAD) proizlazi iz prakse obilaska predvorja zakonodavnih institucija radi utjecaja na članove i pridobivanja njihove potpore.

U praksi se objašnjava da lobirati znači pokušati izvan službenih sjednica, u susjednim prostorijama nagovoriti političara ili političare kao članove odlučujućeg političkog tijela, upravu ili neku službenu skupinu da bi se npr. tema iz dnevnog reda trebala, ili ne bi trebala tretirati, ili da bi određeni zakon trebao biti usvojen, ili promijenjen ili odbijen. U korištenju su, da bi se lakše shvatilo značenje same riječi – lobiranje, jezične i izražajne konstrukcije kao primjerice: oni lobiraju za oporezivanje; lobiramo zbog promjena u zakonu o količini promila alkohola u krvi pri vožnji; poljoprivrednici su se snažno zalagali za zabranu izvoza; lobirali su kako bi uklonili ravnatelja; oni lobiraju za bolje zdravstvene usluge...i sl.

Lobiranje - grupno djelovanje na javne službenike

Dakle, može se iščitati da se radi o političkom, upornom, grupnom djelovanju na javne službenike radi ostvarenja nekog cilja o kojem se odlučuje na politički način u nekom predstavničkom tijelu, najčešće zakonodavnom. Ostvarenje pokušaja utjecanja od strane članova, koji predstavljaju javnost, na zakonodavce. Otuda i korištenje naziva – grupa za pritisak, za takvu aktivnost.

Takve i slične aktivnosti uglavnom proizlaze i u aktivnostima oba u članku navedena primjera. I rezultata istraživanja, i aktivnosti oko pretrage mjesta obitavanja američkog karijernog lobista. Međutim, da je ta djelatnost najjasnija političkim profesionalcima i političarima općenito, to je činjenica. Ne samo da se ta djelatnost odvija u opisanim sferama, nego vjerojatno i u neopisanim, nepoznatima javnosti. Stoga bi mogla, očekuje se, biti laicima netransparentna. Pogotovo jer su među lobistima i aktualni, ali i bivši političari, koji su, moguće, dok su bili u aktivnoj poziciji, bili lobirani i sudjelovali u lobiranju, pa o tomu sve znaju, što običnim ljudima, laicima, pa i novinarima uglavnom nije i ne mora biti poznato. Je li to baš tako? Da su to ljudi s utjecajem i vezama ne bi trebalo ni navoditi. Ako postoje tvrtke koje se bave tom aktivnošću, onda se može pretpostaviti da se u takvim aktivnostima Upitnikvrti i novac. Ako se djelatnost odvija i u lobijima, ali i izvan njih, ako se, ugrubo, shvati djelovanje slovenske strane u postupku o rješavanju graničnog spora s Hrvatskom kao lobiranje, zbog čega je Hrvatska izašla iz te arbitraže, onda se ne radi baš o djelatnostima koje bi javnosti bile jasne i transparentne. Aktivnosti oko odluke Suda nakon njezinog donošenja, uglavnom javnosti nisu poznate, osim po rezultatima, koji se mogu ocijeniti i ovako, i onako.

Lobiranje u RH nije zakonski regulirano, nema registra lobista

O nesigurnosti govori i ocjena Helen Derbishire, predstavnice Upravljačkog odbora Partnerstva za otvorenu vlast i jedne od najpoznatijih europskih aktivistica na području ljudskih prava, a u žarištu zanimanja i djelovanja su joj sloboda pristupa informacijama i transparentnost procesa donošenja odluka, kako ju je predstavio VL, u nedavno objavljenom intervjuu. Tom prigodom, između ostalih zanimljivih tema, Helen Derbishire rekla je da Hrvatska zaostaje za drugim zemljama što se tiče transparentnosti lobiranja, jer nema propisima regulirano to područje. Nema ni registra lobista, kao ni pravila o vođenju javnih bilježaka na sastancima na kojima se donose odluke, tako da bi javnost mogla pratiti utjecaj lobista – rekla je Helen Derbishire.

Zbog toga svatko može imati svoje mišljenje i spoznaju o lobiranju, ali teško može sa sigurnošću definirati što to znači, kako se i gdje radi i odvija, samo u lobijima ili šire, a pogotovo zbog navedenog, javnost teško o tome može steći svoju spoznaju, jer toga nema u medijima iz navedenih razloga. Iz tog kuta treba gledati i na odgovore ispitanika u istraživanju o tomu tko je prošao bolje u lobiranju nakon odluke arbitražnog Suda o granici između Slovenije i Hrvatske. Sve do donošenja zakona o toj djelatnosti, s uobičajenim rupicama i rupama. Ali i to je nešto u odnosu na danas kada je sve dopušteno, liberalno slobodno, bez zakonske regulative.

DRAN

Sri, 15-07-2020, 18:55:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.