Dr. Božo Skoko, „Kakvi su Hrvati“

Zanimljiva je informacija koja kola Facebookom i portalima o tomu da svjetski poznat autor niza knjiga, u kojima otkriva ono što je običnim ljudima nepoznato, u svojoj najnovijoj, na više stranica piše o Hrvatskoj. Po nama u ne baš lijepom svjetlu. Pogotovo kada se radi o našoj domovini u kolopletu dugotrajnijih zbivanja na ovim prostorima. Primjerice, Domovinski rat označava se kao građanski. Radi se o novoj knjizi F. Williama Engdahla „ Izgubljeni Hegemon“. Ima toga, prema objavljenom, još. I šire, ali se time ne želimo baviti.

Uzet ćemo takvo pisanje o Hrvatskoj kao dobar primjer. Zašto kao primjer? Zato SkokoDr. Skoko je pisac više knjiga, između kojih izdvajamo: „Hrvatska i susjedi: Kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji“, zatim: „Hrvatska (identitet, image i promocija)“, te „Država kao brend“, čime je, kao naglašavaju u Večernjaku, udario ozbiljne temelje znanstvenom proučavanju tih fenomena, a mi dodajemo da se dr. Skoko upustio u uspješnu obradu jednog malo poznatog kada se radi na razini države, pa i, uzmimo si slobodu, gotovo potpuno zapuštenog područja.jer kada sjajno obaviješteni i poznati pisac svjetskih bestsellera piše takve stvari o nama, i izgleda da ih on bolje zna i poznaje od nas. Ili mi ne poznamo ono što bi trebali poznavati i znati. To se odlično uklapa u najavu i predstavljanje nove knjige prof. dr. Bože Skoka u Večernjaku „Kakvi su Hrvati“. Večernjak ju je označio provokativnom.

Dr. Skoko je pisac više knjiga, između kojih izdvajamo: „Hrvatska i susjedi: Kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji“, zatim: „Hrvatska (identitet, image i promocija)“, te „Država kao brend“, čime je, kao naglašavaju u Večernjaku, udario ozbiljne temelje znanstvenom proučavanju tih fenomena, a mi dodajemo da se dr. Skoko upustio u uspješnu obradu jednog malo poznatog kada se radi na razini države, pa i, uzmimo si slobodu, gotovo potpuno zapuštenog područja.

Knjige dr. Skoke mijenjaju međustanje na bolje

Naime identitetom, imageom i promocijom države se bave od samog svojeg postanka, ali i ranije, a mi smo kao Kakvi su Hrvatisrednjevjekovna država, ali i svojevoljnim prijelazom pod državnost i suverenitet drugih naroda i država, čuvajući i njegujući ostatke i primjese državnosti, a time i identitet, image i promociju, ipak nešto spasili, ali u tragovima. Zapuštenog stoga jer smo ušli pod suverenitet, image i promociju naših hegemona, koji su imali svoje prioritete, među kojima Hrvatska sigurno nije bila u prvom planu, a često je nije ni bilo, pa i uz negativne konotacije državnopravnih partnera, što je išlo ponekad i do induciranja Hrvatskoj i Hrvatima negativnog image-a.

Upravo ovdje bi trebalo navesti i primjer iz najnovije knjige, spomenut na početku članka F. Williama Engdahla „ Izgubljeni Hegemon“. Ali i činjenicu da se malo što promijenilo u proteklih četvrt stoljeća. Dok ranije nismo imali svojih stručnjaka, jer su državničke poslove, vanjske poslove, informacije, reagiranja, i sl. vodili predstavnici drugih naroda i njihovih institucija, označavanih zajedničkima, u kojima je bilo daleko više zajedničkijih, danas imamo nekakvo međustanje koje se nastoji prevladati upravo djelovanjem dr. Skoke, ali i drugih stručnjaka s tog područja, koji se rjeđe javljaju, ili to tako izgleda, da su „ispod radara“ javnosti, ili nisu dovoljno uporni, jer rade pionirski posao. Ili nemaju dovoljno ohrabrenja. Ni „šabačke čivije“ nisu isključene.

Ni „šabačke čivije“ nisu isključene

Nova knjiga „Kakvi su Hrvati“ dr. Skoke namijenjena je, kako pišu u Večernjaku, širokoj publici, a u sadržaju je niz članaka, eseja i sličnih i znanstvenih i novinarskih oblika, što se u novinarskom slengu ponekad naziva i „stare novine“. Skoko2U ovom slučaju bilo bi krajnje neodgovarajuće i zlobno, jer kada novinar objavljuje svoj dugotrajan rad kao knjigu uvijek mora imati na umu da to nije samo vlastito priznanje sebi, nego i uradak za čitatelje. A čitatelj koji će takvu knjigu čitati u sadašnjoj dinamici svakodnevice pa i nakon samo godinu dana naći će se u zoni teže razumljivosti jer će već zaboraviti kada je i u kakvom ozračju i okolnostima su pojedini članci pisani. I zbog čega.

„Proza“ dr. Skoke je nešto sasvim drugo. U navedenim naslovima, pa i najnovijoj knjizi temelji su trajne, znanstvene osnove, provjerene u praksi i podloga su za formuliranje planova i konstruktivno djelovanje za ne samo osmišljavanje i realizaciju na poboljšanju nečega što nije odgovarajuće sadašnjem statusu države i objektivno kasni četvrt stoljeća, ali nije nedostižno da se postigne „putna brzina“. Materijala, podataka i znanja ima.

Tomu u prilog govori i činjenica da je predgovor knjizi napisao predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, iz kojega stavljamo naglasak na priznanje kako je dr. Skoko svojim provokativnim i argumentiranim analizama o Hrvatskoj potaknuo na razmišljanje i djelovanje čak i akademike, ali i navodimo Kusićevu misao da knjiga dolazi u pravi trenutak jer autor o Hrvatima progovara samokritički, argumentirano i znalački upozoravajući na pogreške i propuste koje svjesno i nesvjesno činimo u osvješćivanju svog identiteta i promociji u Europi i svijetu.

Nacionalni interesi?

S obzirom da su, čuli smo i saznali, akademici potaknuti na razmišljanje sadržajem knjige dr. Skoke, ponovit ćemo još jednom nekoliko puta napisanu i ponovljenu vlastitu misao da je HAZU pravo mjesto, s obzirom na znanstveni sastav, znanstvenu razinu i autoritet akademika, za formuliranje nacionalnih interesa na znanstvenim i nacionalnim temeljima. I to bi, moguće, također trebalo potaknuti akademike na razmišljanje, ako uspijemo da dr. Skoko to inkorporira u neku od svojih knjiga, ako se slaže s tim. A razmišljanje bi trebalo, i bilo bi očekivano, rezultirati stvaranjem jednog zajedničkog napora i u definiranju nacionalnih interesa od strane nespornog nacionalnog autoriteta i strategiji njihova predstavljanja u sklopu nacionalnog identiteta, a to Akademija jest, i odgovarajuće stvaranje i formuliranje imagea Hrvatske, kroz stručnu i znanstveno temeljenu promociju znanstvenika i praktičara te vrste.

Snježnu kraljicu imamo – image skijaškog središta – ne...

Tada se sigurno ne bi događalo da se stvara i podržava „image“ Zagreba sa Snježnom kraljicom kao međunarodnog skijaškog centra u seriji predstavljanja i marketinških aktivnosti europskih i svjetskih skijaških središta kroz organiziranje ReakcijaAko se netko od državljana u inozemstvu aktivistički predstavlja s nekim svojim ideološkim viđenjima i dosezima, dakle solira, a u normalnog državi na tom području u međunarodnim odnosima ne bi trebalo biti soliranja, onda se organizirano reagira u čuvanju ugleda države.međunarodnih skijaških natjecanja, jer Zagreb to sada sigurno nije. Ali Zagreb i Sljeme su, sigurno, mjesto za zahvalu obitelji Kostelić za njihove svjetske uspjehe izgradnjom novog skijaškog memorijalnog centra ili doma...

Ili, ako se netko od državljana u inozemstvu aktivistički predstavlja s nekim svojim ideološkim viđenjima i dosezima, dakle solira, a u normalnog državi na tom području u međunarodnim odnosima ne bi trebalo biti soliranja, onda se organizirano reagira u čuvanju ugleda države. Je li netko razgovarao s g. Engdahla o njegovim podatcima, i ponudio mu drugačije, ako postoje i istiniti su. Naravno da nije. A trebalo je. A Ako postoje argumenti, koje on ne „čuje“ onda postoje načini reagiranja na njegovu knjigu. I demantija, pa i diplomatska sredstva, i sl. To bi trebala biti tehnika...

I na kraju citirajmo glavnog urednika Večernjaka koji je, između ostaloga, rekao da je Skokina knjiga odlična dijagnoza hrvatskog društva ali i dobronamjerni apel da se trgnemo i krenemo naprijed...

A mi dodajemo našu nadu da ćemo na tom pitanje moguće u sljedećih 25 godina doseći i drugu stubu, zamjenjujući današnji četverogodišnji ritam – četiri godine, prva stuba, ljos...

A kakvi jesmo po dr. Skoki pročitati u knjizi. Jesmo li stvarno takvi neka svatko odgovori sam sebi...

DRAN

Sri, 16-10-2019, 05:19:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.