Ovaj tekst nastaje na tragu pojačanog zanimanja različitih političkih opcija koje su se u posljednje vrijeme uprle pridobiti među svoje birače i poštovatelje prvog demokratski izabranog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Lijepo je čuti aktualnog premijera da danas izjavljuje kako bi Tuđman u Zagrebu trebao dobiti odgovarajući trg. Gradonačelnik koji je svojedobno, u maniri Aleksandra Velikog „mačem" razriješio gordijski čvor Tuđmanovog trga kratkim i jasnim naputcima – uzmeš tri table s natpisom i zabiješ ih, smjestiš nekoliko klupa i bijelim šljunkom naspeš staze za pješake i evo trga, uz riješene sve dileme. Koje su i dalje ostale do danas.

Ponukan sam i stavovima mojih FB prijatelja Slavena i Andre, ali, vjerujem da ih ima još, pa zato ponovo objavljujem tekst, koji je u Vjesniku, u rubrici „Stajališta" objavljen 09.08. 2004., pa ako se netko nađe ponukanim pročitati pripominjem da je natpisan prije 11 godina, dok sam bio uvjereni demokrat. Danas sam, jedino što sam, agnostik prema Njezinom Veličanstvu Demokraciji.

Zašto sam predložio, predlažem i predlagat ću i buduće, ako budem u prigodi, Trg Svetog Marka za smještaj spomenika. Zato jer je to samo srce hrvatske političke povijesti sa svim njihovim uspjesima i neuspjesima, rastu optimizma i padanju. odlukama o životu, takav kakav je, jednog naroda koji je čekao svoju državu do pojave dr. Franje Tuđmana, itd. A da je mjesto aktualnih političkih događanja pokazuju i svakodnevna okupljanja nezadovoljnih aktualnom i tradicionalnom politikom. Što je danas taj tradicionalan zagrebački i hrvatski trg. Veliko parkiralište luksuznih automobila na usluzi političara. Ni arhitekti, ni urbanisti, ni ostali estetičari o tomu ne smiju „zucnuti" od straha prema političarima koji se ne će osloboditi nimalo svoje komocije, da iz auta uđu u Sabor, Vladu ili druge institucije.

Automobili bi trebali biti u garažama, a na onom mjestu ispred crkve sv. Marka, gdje je danas parkiralište, trebao o bi biti spomenik dr. Franji Tuđmanu da pod strogim okom prati sva politička zbivanja...

U prilogu je tekst objavljen u Vjesniku.

Spomenici nisu za trgovanje i sprdnju

Vrlo je zabavno, ali istodobno i gadljivo pratiti jalovo političko trgovanje s trgom za pokojnog prvog demokratski izabranog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana. Ustvari sprdanje. Političari od kojih mnogi danas ne bi bili na svojim političkim dužnostima (a niti bi bilo njihovih stranaka) da nije bilo pokojnog predsjednika i njegovih političkih rezultata u formiranju Republike Hrvatske kao samostalne i međunarodno priznate države, sada pokušavaju pronaći slobodni, gradski trg koji bi posvetili pokojnom predsjedniku i tamo bi mu se postavio spomenik, odgovarajući njegovu značaju.

Dobar dio političara pritom skriva figu u džepu, a neki ju pokazuju otvoreno. I to trgovanje trgom odvija se u demokratskoj državi u kojoj vlada demokracija (demos kratein - vladavina naroda), dakle, narod, a taj narod nitko ništa ne pita, pa ni novinari. Nema ni poslovičnih polivalentnih anketa, jer nitko ne želi narodu o tomu pitanju opipati puls. Narod nikako ne može doći do riječi od grlatih, snalažljivih njegovih predstavnika.

A slobodnog trga nema. Svi su zauzeti imenima svojih nositelja.

Kao jedan jedini građanin, usuđujem se ovim putem izraziti svoje stajalište i reći glasno i jasno, koliko mi to NarodDobar dio političara pritom skriva figu u džepu, a neki ju pokazuju otvoreno. I to trgovanje trgom odvija se u demokratskoj državi u kojoj vlada demokracija (demos kratein - vladavina naroda), dakle, narod, a taj narod nitko ništa ne pita, pa ni novinari. Nema ni poslovičnih polivalentnih anketa, jer nitko ne želi narodu o tomu pitanju opipati puls. Narod nikako ne može doći do riječi od grlatih, snalažljivih njegovih predstavnika.urednik dopusti, da pokojnom predsjedniku i nije potreban neki trg, kada su svi ionako zauzeti, a novih nema i nisu na vidiku. Pogotovu bi bilo gadljivo "izmiještati" iz imena nekog trga neku osobu, državu, instituciju i slične zaslužne subjekte, jer se nitko ne će usuditi preuzeti odgovornost na sebe ili organ, u kojem djeluje, i navući na jadnu i izmučenu Hrvatsku gnjev iz nama prijateljskih zemalja SAD, Velike Britanije, Francuske, a vrlo je provokativan i, ustvari, degutantan prijedlog da se ime Trga Maršala Tita zamijeni Tuđmanovim. To su predlagatelji mogli unaprijed znati, ako nisu u pitanju ranije spomenute fige. U najmanju i najblažu ruku to je nekorektno.

Prvom demokratski izabranom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu potreban je u Zagrebu spomenik, a ne trg.

Jer trga za Tuđmana, očito je iz rasprava, nema, osim bivšeg kasarnskog kruga, koji se danas zove Trg Francuske republike. Začudo, Francusko veleposlanstvo još ne protestira zbog tog šetališta za cucke. Prijateljska zemlja zaslužuje pravi trg.

Naravno da će se sada svi usplahiriti, iskreno ili drukčije, tražeći odgovor na pitanje gdje, pa u kojoj formi, u kojoj visini, na kojem postamentu, od bakra, kamena željeza ili nekog drugog materijala, a bit će zacijelo pristalica plastike i krep-papira, na konju, pokraj konja, s konjima, stojećke, sjedećke, s lentom, bez lente, s nalivperom ili mačem u ruci, itd, sve u svrhu otezanja i izmotavanja (narod kaže - kao gladan defekalizirati se) u ostvarenju zamisli, valjda dok ne prođe mandat sadašnje vlada, ali koja se i uopće nije iskilavila na tom području.

Odgovor na pitanje: gdje? je - na Trgu Svetog Marka, na onim ciglama, za koje su nam dok smo bili mali, rekli da je mjesto spaljivanja Matije Gupca, što su historičari ionako opovrgnuli i ocijenili neuvjerljivom legendom.

Naravno da bi se mnogi "čistunci", ali i oni sa skrivenim i vidljivim figama, digli na zadnje noge zbog moguće dvojbe oko Tuđmanova spomenika - na Markovom trgu. A tu1valjda i nemogućnosti kohabitacije jednog sveca i svjetovnog državnika. Međutim, nitko dosad nije postavio pitanje koegzistencije jednog sveca - Svetog Juraja i Maršala Tita, na Titovom trgu, kojima je, mislim, još uvijek pridružen negdje u grmlju, ispred buduće glazbene institucije i prvi hrvatski vatrogasac Deželić, a ima mjesta i za Miroslava Krležu (literat), Nikolu Teslu (znanstvenik) Lovru von Matačića (dirigenta) i još neke znanstvenike po izboru sveučilišne zajednice, i onih bliskih kazalištu, sveučilištu, pravu, obrazovanju...

Moje je zasad usamljeno mišljenje da će Sveti Marko i državnik Franjo Tuđman iznimno i sasvim uspješno kohabitirati na navedenom prostoru, na Markovom trgu, u srcu hrvatske tradicije, državnosti i samostalnosti. Time bi se politički trgovci trgovima oslobodili "ćorava" posla i mogli, zabavljajući svoje birače, posvetiti nekoj drugoj jalovoj, bizarnoj ili kontraverznoj temi. Ili neka naprosto sade kisele krastavce. Spomenici i trg, bez obzira o kojima se radi, nisu za trgovanje ili sprdnju".

Da sam Zanzibarac, i da se radi o raspravi o podizanju spomenika prvom demokratskom predsjedniku Zanzibara, zalagao bih se, ako ga još nema zbog borbi političkih takmaca, za to da dobije spomenik u srcu zanzibarske političke povijesti i tradicije. Ovo samo zato ako dobijem epitet nacionalista, ne daj Bog nešto teže, pristajem biti zanzibarski nacionalist, s podatcima u njihovoj tajnoj službi.

Antun Drndelić

Pon, 13-07-2020, 02:44:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.