Only zunzarije&vuvuzele

Filmove titlovati, a neka ih isključe oni koji žele izvornost

U ovoj balkanskoj državi stalno se nešto mulja. U medijima sada o tomu treba li filmove strane proizvodnje prevoditi. Zakon, koliko sam shvatio iz medija govori o tomu da treba. U današnjem Večernjaku poznati novinar Denis Latin kaže da se zakoni trebaju poštovati, pa tako i onaj o elektroničkim medijima, kakav god da je.titlovi

Nekoliko godina unatrag koitiralo me se kroz medije u mozak da treba poštovati zakone i spominjalo se nekakvo poglavlje koje je trebalo zadovoljiti kako bi europski gazde s nama bili zadovoljni. To poglavlje je vjerojatno govorilo o upravo o tomu da zakone treba poštovati. Kada su nas europski masteri pripustili k sebi, onda smo valjda nešto potpisali što njima odgovara. Pa je uslijedio daljnji tijek stvari do referenduma.

Danas se pitamo je li to famozno poglavlje kroz praksu već podvrgnuto reviziji, ako se forsiraju rješenja koja nisu u skladu sa zakonom, ma kakav bio, kako kaže Latin. Možemo li se osloboditi balkanskog sindroma da se zakona ne treba držati k'o pijan plota. Rješenje o pijanom i plotu sugerira se kroz Tehničko rješenje HRT-a, gdje se govori, prema Večernjaku, da citiramo, «titlove za srpske filmove imat će tko želi». Lijepo.

hrtAli kaže se isto tako da je nakon rasprava koje su se vodile o potrebi prevođenja filmova s područja Srbije, te Bosne i Hercegovine HRT našao rješenje koje će zadovoljiti sve zainteresirane, a istodobno sačuvati izvornost djela. Hoće li zadovoljiti i zakon? Ili zakon nije zainteresiran? Gledatelji će imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za srpske i BiH filmove. Čini se da je HRT našao muljatorsko tehničko rješenje. Zašto muljatorsko? Zato jer zakon je glede prevođenja jasan, a tim tehničkim rješenjem se izigrava. Poštovanje zakona je prevoditi film, a pružiti tehničku mogućnost onima koji žele autentičnost isključiti titlove.

Ovo sve dok se zakon u zakonodavnom postupku ne izmijeni i zadovolje se zahtjevi bog zna koga da se srpski i BiH filmovi ne prevode, kako Hrvati ne bi zaboravili srpski i bošnjački, kojega su i inače pune i novine i križaljke, za neko blisko buduće vrijeme, kada će se EU pripremati da ne priznaje jezike svake svoje balkanske članice, nego nekakvu balkansko-europsku kompilaciju, nazovimo ju yuhaagbalk, kao uštedu u ljudima i papirima i elektroničkim impulsima. Ni EU se ne će baš držati zakona k'o pijan plota kada se radi o malim zemljama i njihovim identitetima, među kojima je jedan od najvažnijih jezik, zbog eurona i eurića.

DRAN

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Dokle više?Daruvar 2012-02-03 23:42
Autoru i sličnima poručio bih da se ostave ćorava posla. Prijevodi su besmisleni jer predstavljaju sprdanje sa zdravim razumom. Hrvatski i srpski imaju najmanje 80 posto istih riječi i kao takvi su dva najsličnija europska jezika.

Umjesto da se bave prijevodima, naše bi se vrle televizije trebale prihvatiti hrvatskoga jezika koji ima tretman neželjenoga djeteta. Govorne kvalitete radijskih i televizijskih novinara nikada nisu bile slabije, a ovdje se narod bavi srpskim jezikom.

Zato je hrvatski i na tako niskim granama! Primjerice, Hrvoje Hitrec, iako mu je punac vodeći hrvatski jezikoslovac, s prljavom vodicom izbacuje dijete jer traži srbizme ondje gdje nikako ne mogu biti.
Prijavi Administratoru
#2 Opet kokardaš na PortaluCetina 2012-02-04 00:15
Intelektualna ništica i moralna ništarija.
Prijavi Administratoru
#3 SUSED..MIJO F 2012-02-04 02:44
..pa Vi ste pravi Čedo..to ono znate? od ČETNIKA izvedenica..i to da niste slučajno..ovaj četnik..koji ovako komparira..odno sno naslovljava jezik-po velikosrpstvu i to razlikovni od 40 do 60 tisuća riječi..nu..Dr. Korađo Merlokampi (Coraggio Merlocampi)..vj erojatno Ste neki Karađorđević-ČE TNIK..
..evo 0,1% razlikovnih riječi..jer ne može u komentar stati više..


lingvistički: SRPSKI JEZIK
socio-političko -standardološki : SRPSKI (EKAVSKI)

SRPSKI JEZIK

lingvistički: SRPSKI JEZIK
socio-političko -standardološki : HRVATSKI

BROZOVIĆEVŠTINA


aerodrom, vazdušna luka

zračna luka

ajkula (tur.), morski pas

morski pas

akati, drndati; izakati, izdrndati

nepažljivo rabiti

akcenat: jedan dínar, dva dinára, tri dinára…

akcent: jedan dínar, dva dínara, tri dínara…

àko, i neka, neka:
Ako. Tako ti i treba. Ako si kažnjen.

i neka

akord, sazvuk, sazvučje

sazvuk, sazvučje

aktuelan

aktualan

aktuelnost

aktualnost

alhemija, alhemičar

alkemija, alkemičar

alkalija, baza

lužina, baza

ambasador, ambasada

veleposlanik, veleposlanstvo

analiza

raščlana

antene (kod insekta)

ticala (kod kukca)

aplauz, pljesak; aplaudirati - aplaudiraj!

pljesak; pljeskati - plješći!

apoteka

ljekarna, ljekarnica

apotekar

ljekar, ljekarnica

april

travanj (češki: duben)

apsolutno

posvemašno

arhipelag

otočje

arhiva; arhiv: U arhivi Državnog arhiva…

arhiv (u govornom jeziku itekako se čuje i arhiva)

artiljerija

topništvo (od 1991)

askurđel, sukurdov

–, (predak)

ašov, štijača

štihača

atelje

atelijer (nakon 1991)

Atina

Atena

auditorijum

sušateljstvo

Australijanac

Australac

autoperionica

autopraonica

autoput

autocesta (nakon 1990.)

avgust

kolovoz (češki: srpen)

avijacija, vazduhoplovstvo

zrakoplovstvo

avion, vazduhoplov

zrakoplov

azot

dušik

baba marta (opis 3. meseca)

veljača premetača (opis 2. mjeseca)

baba, baka (od mila)

baka (baba podrugljivo)

badava, džabe

badava

bajat, star, buđav, pokvaren: Lebac se ubajatio…

star, pljesnjiv: Kruh je spljesnjivio…

bajbok, bajbokana

pržun

bajonet

bajunet (nakon 1991.)

bakarni

bakreni

balvan, klada, deblo

klada

bandera

električni stup

Banija; Banijac, Banijka; Banijski

Banovina (nakon 1991); Banovinac, Banovinka; Banovinski (nakon 1991);

banja, kupalište

kupalište

banja, spa (snob.), ilidža (tur.)

toplice

banjski, kupališni

kupališni

barometar, sfigmomanometar , merač pritiska

tlakomjer

baron, baronica

barun, barunica

Barselona

Barcelona

bašta, vrt; baštenski, vrtni

vrt, bašča; vrtni, –

bata (brat od milošte)

braco, bratac (brat od milja)

Bečlija, Bečlijka (žitelji Beča)

Bečanin, Bečanka

bekstvo (Bekstvo iz Ševeningena)

bijeg

bela rada (poljski cvet)

ivančica (poljski cvijet)

belance

bjelanjak

beleg; taksena marka

biljeg

beležiti; obeležiti; pribeležiti; zabeležiti; sveska, beležnica; ubeležiti; beleg

bilježiti; obilježiti; pribilježiti; zabilježiti; bilježnica; ubilježiti; biljeg

beli luk

češnjak

beonjača (reč iz narodnog jezika)

bjeloočnica (reč je strukovno-shola stičko-lingvist ički fabrikat)

berberin: Seviljski berberin

brijač: Seviljski brijač

berbernica; berberska radnja

brijačnica

berza

burza

bešika

mjehur

beskičmenjaci, ahordate

beskralježnjaci, akordati

besmisleno, nerazumno, iracionalno

nesuvislo

besnilo

bjesnoća

besparica, nemaština, oskudica

oskudica, nemaština

bespotrebno, nepotrebno

nepotrebno

bezbednost (van opasnosti, neopasnost, protivopasnost, bezopasnost, neštetnost);
bezbedan
– onaj koji je van opasnosti;
– onaj koji je bezopasan;
– onaj koji ne šteti (neštetan)
sigurnost se odnosi na visoku verovatnoću, izvesnost; (surety, certainty)

sigurnost

bezmalo, skoro

skoro

bezmalo, skoro

malne

beznadežan

beznadan

bezuslovno

bezuvjetno

biber

papar

biblioteka

knjižnica

biletarnica, blagajna (nikad kasa)

prodavaonica karata (?), blagajna

biljožder, biljojed

biljojed

biografija, CV; životopis, žitije

životopis

bioskop, kinematograf, kino

kino

birokratija

birokracija

biti dovoljan

dostajati, biti dostatan

blagodet

blagodat

blagosiljati, blagosiljanje

blagoslivljati, blagoslivljanje

blagosloviti, blagoslov, blagosloven

blagoslivljati, blagoslov, blagoslivljen,

blagovremeno

pravodobno

blatnjav

blatan (blatni)

bledilo

bljedoća

bliznakinje

blizanke

bludni, senzualni

puteni

bogalj

bogac, bogec (kajk.)

boginja

božica

boginje

ospice

bogoslovlje; bogoslovija

bogoštovlje

bojim se

strah me (je)

bojiti; Ja bojim, ti bojiš...; bojadisati

bojati; Ja bojam, ti bojaš...; ličiti: Ja ličim…

bokal

vrč

bokser, bokserski, boksovati

boksač, boksački, boksati

bolešljiv

boležljiv

bombona

bombon

bombonjera

bombonijera

bonsek

pila za željezo

borni

bojni

borovnica

borovica

bova

plutača

brana

ustava

branilac

branitelj

brat (od tetke)

bratić

bratanac

stričević

bratanac, bratanica

nećak, nećakinja

bre: Ej bre…

čovječe (božji) / ženo (božja)

breg i dolja talasa (fizika)

brijeg i dol vala

breskva

praskva

briga

skrb

briga; brinuti o

skrb; skrbiti o

brigadirska kolica

tačke

brijač, britvica

britva


bukvar

čabar, kazan, kotao

kaca, hamper, kotao

čabar; biti u čabru; Prdnuli smo u čabar…(metafora)

gabula; biti u gabuli; U gabuli smo…

ćađ, garež, gar; čađav

čađa, gar; čađan

ćale (žarg.)

stari (žarg.)

čamac

čun, čamac

čaršav

plahta

čas, sat

ura, sat

čas; časovi, nastava

sat, ura (lok); nastava

čašica: Voli dobru čašicu… Voli da popije…

kapljica: Ljubitelj dobre kapljice…

časovi: posle časova

nastava: poslije nastave

časovničar

urar

časovnik

zidni sat

časovnik

sat (sat velikih dimenzija, zidni sat, javni sat)

čaura; učauriti; začauriti

čahura, učahuriti, začahuriti

ćebe

debela deka

ćebe, ćebence

pokrivač; deka, dekica (kol.)

celokupno, vascelo; vaskoliko, svekoliko, sveukupno

cjelokupno; svekoliko

čempres, kiparis (arh.), tuja

čempres

čemu: O čemu se radi

čem (govorno retko: čemu): O čem se radi? zbog iste stvari sa komu? O kom se radi?
Pošto je gramatički ispravno O komu?, a kako se u govoru (Srba) češće čulo O kome? Hrvati pribegavaju korišćenju skraćene forme.

čen, česno (bijelog luka)


derati, drapati

čepići i štapići (oftalm.)

čunjići i štapići (occul.)

češalj

češalj

četka

kefa (tur.), četka

četkica za zube

kefica za zube

četvorougao

četverokut

cifra

brojka

cifra, brojka

brojka, znamenka

cifra; dvocifreni brojevi

znamenka; dvoznamenkasti brojevi

cigara, smotka (arh.)

cigara

čigra

zvrk

ćilibar

jantar

čim: Ne treba ga buditi, čim se sam nije probudio.

dok: Ne treba ga buditi, dok se sam nije probudio.

cimet

cimt

činija

zdjela

činilac, činioci; faktor, faktori

činitelj, čimbenik

cinkariti

cinkati

cinkariti, cinkarenje

cinkati, cinkanje

cirada

cerada

cirkular

okružnica

cirkulisati, kolati

kolati; koliti

čistota

čistoća

čitak; čitko

čitljiv; čitljivo

čiviluk, okačaljka; vešalica, ofinger

vješalica

čkiljiti; čkiljav: Čkiljavo svetlo…

škiljiti; –

cmizdriti

cendrati

čorba

gusto tekuće jelo

čorbasto

jušno

ćošak, ugao

ugao

ćoškast, uglast

uglat

čovek koji govori iz stomaka, trbuhozborac

trbuhozborac

crći

krepati

crkva, Gen. pl. crkava

crkva, Gen. pl. crkvi

crni luk

crveni luk

crtać, crtani film

crtić, crtani film

crtati; nacrtati

risati; narisati

Crvenkapa

Crvenkapica

cucla, cuclati

duda, dudati

čukunbaba, čukundeda

šukunbaba, šukundjed

čulo

osjet

čulo

osjetilo

čulo

ćutilo

čulo mirisa; osećaj mirisa

osjet njuha

ćurka; ćuran

pura, purica; puran, tuka; tukan, tukac

ćutati

šutjeti

ćutati: Ćuti!; ćutanje

šutjeti: Šuti!; šutnja

ćutke

šutke

ćutljiv

šutljiv

čuven

glasovit

čuven, znamenit

djed, djedica, dida

dejstvo, delovanje; dejstvovanje

djelovanje

delfin

pliskavica, dupin

delija, momčina

momčina

delimično

djelomice

delimično

djelomično, djelomice

deljenik; delilac; dividend; divizor

djeljenik; djelitelj

Demokrate su tajanstvene…
Demokrate su tajanstveni…
Demokrati su tajanstveni…

Demokrati su tajanstveni…

demokratija

demokracija

demokrata



potanko

detaljno, iscrpno

podrobno

devojčica, curica

curica, djevojčica

devojke i momci;
moja devojka;
njen dečko

cure i dečki
moja cura;
njezin dečko

dezert

desert

dihtung, zaptivač
..itd,itd..stog a SUSED idite bre na lečenje..ni Vam dobro.. :eek: ;-) MFP!
Prijavi Administratoru
#4 Cetina odavno izgubio kompas, a polupismeni Mijo dijeli lekcije!Daruvar 2012-02-04 11:42
Cetinu je administrator već upozorio, ali očito je da njegov mozak nema čip za kulturnu komunikaciju s neistomišljenicima.

Mijo je jedan od nepismenijih HKV-ovih forumaša, ali dijeli lekcije o jezicima?! Umjesto da proučava hrvatski jezik, koji nikada nije naučio kako valja, on nas ovdje zamara besmislenim usporedbama.

Balkanska posla!
Prijavi Administratoru
#5 Balkan ili Turska Europazmijicamala 2012-02-04 11:53

Tamo gdje je na karti upisano Turkey je Satra planina ili Balkansko gorje, proteže se južno od Dunava od Crnog mora do današnje Srbije.
Hrvatska nije na Balkanu. Možda nas se je moglo tamo svrstati dok smo bili u tamnici naroda, kao dio države koja je djelomično na Balkanu. Srećom, oslobodili smo se stranog jarma i izašli smo van!
Svatko tko govori o Hrvatskoj na Balkanu zapravo pomaže onima koji nas u tu tamnicu žele vratiti.

Pozdrav vaš zmijicamala
Prijavi Administratoru
#6 Novosadski drugoviCrni Jahač 2012-02-04 11:55
Citat:
Čini se da je HRT našao muljatorsko tehničko rješenje. Zašto muljatorsko? Zato jer zakon je glede prevođenja jasan, a tim tehničkim rješenjem se izigrava. Poštovanje zakona je prevoditi film, a pružiti tehničku mogućnost onima koji žele autentičnost isključiti titlove.
A što o HRVATSKOM JEZIKU kaže Ustav Republike Hrvatske? Ili, smo došli do tko j..e Ustav?
Prijavi Administratoru
#7 Cetina odavno izgubio kompas, a polupismeni Mijo dijeli lekcije! — DaruvarMIJO F 2012-02-04 12:21
Citat Daruvar:
Cetinu je administrator već upozorio, ali očito je da njegov mozak nema čip za kulturnu komunikaciju s neistomišljenicima.

Mijo je jedan od nepismenijih HKV-ovih forumaša, ali dijeli lekcije o jezicima?! Umjesto da proučava hrvatski jezik, koji nikada nije naučio kako valja, on nas ovdje zamara besmislenim usporedbama.

Balkanska posla!

..a to SUSED Vi ste kao pismeni?..vidim ,vidim..nema što..vrlo ste se opismenili..mal o Kumrovačka škola,malo Vukova škola,pa onda UDB-ina škola..te ste sad vrlo pismeni...
..i uzeli ste si pravo da ocjenjujete nečiju pismenost!..ava j "dva veka vuka" :P :eek: MFP!
Prijavi Administratoru
#8 Odgovor DaruvaruDRAN 2012-02-04 12:25
U tekstu se referenciram na poštovanje prava, zakona i pravne države. Toga nikada dosta...
Prijavi Administratoru
#9 Petokraka na kokardiCetina 2012-02-04 12:41
Evo što je jučer u Večernjem listu napisao kokardaš Daruvar Štrbac (DŠ…):

Citat:
Mesić je legenda! Njegovih deset godina na vlasti pamtit će iduće generacije kao razdoblje u kojemu smo se napokon oslobodili svih skretanja zabilježenih za zločinačke vladavine staljinističkog autokrata generalissimusa!
Za one koje ne znaju, njemu je generalissimus dr. Franjo Tuđman.
I sada taj četnik govori o kulturnoj komunikaciji.
Tipično za kokardaše – nemaju ni inteligencije, ni morala, ni stida, ni znanja.
Prijavi Administratoru
#10 Ha,ha..bravo Cetina..MIJO F 2012-02-04 13:00
Citat Cetina:
Evo što je jučer u Večernjem listu napisao kokardaš Daruvar Štrbac (DŠ…):

Citat:
Mesić je legenda! Njegovih deset godina na vlasti pamtit će iduće generacije kao razdoblje u kojemu smo se napokon oslobodili svih skretanja zabilježenih za zločinačke vladavine staljinističkog autokrata generalissimusa!

Za one koje ne znaju, njemu je generalissimus dr. Franjo Tuđman.
I sada taj četnik govori o kulturnoj komunikaciji.
Tipično za kokardaše – nemaju ni inteligencije, ni morala, ni stida, ni znanja.
:-) :P ..ne mogu oprostiti generalissimusu..što im uruši miljenicu Srboslaviju,te ga mrze iznad duše,a zaprav' dušu niti imaju..haha i veliš DŠ?..ma Dušan Šumadinac,već dugo zijevam,a ne moj SUSED iz dmoljubno-hrvat skog i bojovničkog Daruvara :P ..haha.. MFP!
Prijavi Administratoru
#11 DRAN..MIJO F 2012-02-04 13:07
Citat DRAN:
U tekstu se referenciram na poštovanje prava, zakona i pravne države. Toga nikada dosta...


..ma kakovi ZAKON?..taman posla..pa taj uvoz smeća iz Srbadije..to je kontinuitet..ME MRANDUM I-MEMORANDUM II..velikosrpsk i projekt,koji je dr Franjo Tuđman '90-ih sasvim malo zakočio..a inercija čini svoje(plima-ose ka..i nedovoljno kočenje plime-niskom ustavnom branom)..MFP!
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • preporod
  • 1 korisnik
  • 10 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal